Prošla godina bila je najtoplija u Europi od kada se vodi evidencija i brojke su značajno veće od prethodnog rekorda, kažu znanstvenici.
Temperature na kontinentu bile su za 1,9 stupnjeva Celzijevih više od prosječnih temperatura za period između 1981. i 2010. godine.
I na Arktiku se temperature povećavaju velikom brzinom, pokazuju podaci iz izvještaja Stanje klime za 2020. godinu koji je objavilo Američko meteorološko društvo, piše BBC.
Temperatura iznad površine bila je najviša od 1900. godine kada su se počeli prikupljati podaci.
Prethodna godina bila je najtoplija u povijesti Europe i među tri najtoplije globalno, potvrdili su izvještaji znanstvenika.
Razlika između te godine i nekih prethodnih je prilično veća nego što se mislilo, pokazali su ovi podaci.
Osim što je nadmašila dugogodišnji prosjek za 1,9 stupnjeva, 2020. godina u Europi bila je za 0,5 stupnjeva Celzijevih toplija od prethodnog rekorda.
“Ovolika razlika u odnosu na prethodni period razlog je za brigu”, kaže doktor Robert Dan, viši znanstvenik za klimatske prilike Meteorološkog zavoda Velike Britanije.
“Ovo nam ne treba promaknuti, ne samo zbog temperatura koje su sve veće, već zbog ekstremnih pojava poput toplotnih valova koje smo imali ove i prošle godine. Širom svijeta vidimo posljedice toga”, ističe.
I drugi istraživači se slažu da su rekordne vrućine u Europi problematične.
“Razlika između ovog i prethodnog rekorda trebalo bi nas sve zabrinuti”, kaže profesorica Gabi Hegerl, koja predaje klimatske sustav na Sveučilištu u Edinburghu i nije radila na ovoj studiji.
Europski temperaturni podaci su precizni i mogu se naći informacije s početka ili prije industrijske ere kroz dokumente i zabilješke suradnika, kazala je.
“Iz tih podataka se može zaključiti koliko je ova vrućina neuobičajena”, dodaje.
Toplina je dovela do velikih temperaturnih razlika u odnosu na dugogodišnje prosjeke u Europi, a u Estoniji, Finskoj i Latviji te razlike dostigle su 2,4 stupnja Celzijeva.
Od 2014. godine, zabilježeno je pet najtoplijih godina u Europi.
Još jedan dio planeta na kojem se zagrijavanje ubrzano povećava je Arktik.
Temperature iznad površine dostigle su zabrinjavajuću razinu – za 2,1 stupanj Celzijev više su od prosjeka između 1981. i 2010. godine, zabilježivši rekord u 121 godini dugoj povijesti mjerenja.
Također, sedam godina uzastopno temperature nadmašuju prosjek za više od jednog stupnja Celzijevog.
“Vidimo da se i Arktik zagrijava munjevito – ovo je najveća zabilježena temperatura površine Arktika od 1899. godine kada su mjerenja počela”, kaže Dan.
To se, naravno, odražava na klimu u obližnjim dijelovima svijeta u što spadaju i dijelovi Europe, ali se utjecaj ove pojave može osjetiti diljem svijeta, objašnjava ovaj znanstvenik.
Nije bilo mnogo kiše u 2020. godini i stručnjaci smatraju da je to mehanizam kojim se planet brani od konstantnog zagrijavanja.
Ukupna atmosferska isparavanja bila su značajno viša od prosjeka, a rastuća vlažnost učinila je da ljudima bude još toplije.
Kada se svi parametri uzmu u obzir, oni ukazuju da je ovo postalo “naša nova normalnost”, kako kažu neki stručnjaci.
“Poslije izvještaja Međuvladinog panela za klimatske promjene Ujedinjenih naroda, i ovaj izvještaj šalje vrlo jasnu poruku”, tvrdi liječnice Kate Willett iz Meteorološkog zavoda Velike Britanije.
Klima se promijenila i vjerojatno će se nastaviti mijenjati ako se ne smanji emisija stakleničkih plinova koji su osnovni uzročnik klimatskih promjena, smatra.
“Već možemo vidjeti kako se naše društvo i naša prirodna sredina mijenjaju”, zaključuje znanstvenica.
Centralna.ba
