Na sastanku federalnog ministra trgovine Amira Hasičevića s predstavnicima Udruženja poslodavaca iz sektora trgovine, domaćih proizvođača i predstavnika prerađivačke industrije, predstavnicima udruženja potrošača i Sindikata trgovačkih radnika dogovoren je nastavak projekta sniženih i zaključanih cijena osnovnih prehrambenih i higijenskih proizvoda, u cilju ublažavanja pritiska po životni standard potrošača.
Gospodarstvo
U BiH nije lako započeti biznis ni preko interneta

Bodovane su kategorije poput dostupnosti i brzine interneta, brzine trajanja procedura i birokracija, pristupa osposobljenim i stručnim radnicima, kao i brzine pristupa uslugama koje se nude online.
BiH i Albanija najgore su zemlje u Europi za započinjanje biznisa putem interneta, proizlazi iz istraživanja koje je proveo portal Business Accounting Software iz Garden Cityja, u američkoj državi Kako su istaknuli, BiH i Albanija dijele zadnje mjesto, s tim da je Albanija, koja ima 43,9 poena nešto bolja od BiH, koja ima 43,3 bodova od ukupno 100 mogućih bodova. Usporedbe radi, najbolje zemlje na svijetu u ovoj oblasti, poput SAD, nordijskih zemalja, Kanade ili Njemačke, imaju između 70 i 75 bodova. Najbolja je Danska, koja ima 78,46 bodova, a najlošiji je Haiti, sa samo 14,93 bodova.
80 dana za pokretanje
U ovom istraživanju bodovane su kategorije poput dostupnosti i brzine interneta, brzine trajanja procedura i birokracija, pristupa osposobljenim i stručnim radnicima, kao i brzine pristupa uslugama koje se nude online.
Istraživanje je, između ostalog, pokazalo i da je od zemalja u regiji u Albaniji potrebno svega pet dana za pokretanje biznisa, u Srbiji sedam, u Sloveniji osam, Hrvatskoj 20, a u Bosni i Hercegovini čak 80. Kako je objašnjeno, ovo istraživanje urađeno je sada jer je procjena da će 2021. biti godina u kojoj će online biznis početi znatno i ubrzano da se razvija, uz navođenje da će na svjetskom nivou 2023. godine online trgovina doseći nivo od 6,54 bilijuna dolara, odnosno 6.540 milijardi dolara, odnosno čak petinu ukupne prodaje. Vladimir Blagojević, glasnogovornik Privredne komore RS, kaže da bi Centar za digitalnu transformaciju Privredne komore RS, koji je nedavno osnovan, trebalo da olakša i ubrza poslovanje na internetu, uključujući i internet trgovinu, pišu Nezavisne novine.
Pandemija ubrzala digitalizaciju
“Centar kao poslovna podrška na polju digitalne transformacije radit će na unapređenju znanja i vještina zaposlenih u privredi, pružajući konzultantsku podršku, promovirajući i pružajući informativne i savjetodavne usluge u oblasti digitalne transformacije”, rekao je on “Nezavisnim”. Kako je naglasio, plan je da Centar radi na identificiranju potreba gospodarskih subjekata u pogledu implementacije procesa digitalne transformacije. “Osnivanju Centra prethodilo je potpisivanje Sporazuma o suradnji na uspostavljanju Mreže za digitalnu transformaciju privrede RS, koji je zaključen između Ministarstva za nanotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informacijsko društvo RS, Ministarstva privrede i poduzetništva RS, Inovacijskog centra Banjaluka, Njemačke organizacije za podršku i razvoj GIZ i Privredne komore RS, a kojim je definirano da će Komora osnovati Centar, kao podršku privrednim društvima u procesu digitalne transformacije”, rekao je on.
Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH, kaže da je pandemija ubrzala proces digitalizacije u BiH jer je i poslovna zajednica uočila prednosti koje nudi poslovanje na digitalnim platformama i prodaja robe i usluga putem mreže.
“Ako je išta dobro izašlo iz ove pandemije onda je to da smo svi uvidjeli koliko je lakše i efikasnije raditi tako, i mislim da je to proces koji je nepovratan”, rekao je on. Na opasku iz izvještaja da je BiH loše ocijenjena kada su u pitanju kvalitete interneta, loše administrativne usluge i nedostatak educirane radne snage, Jašarspahić kaže da je njegovo iskustvo i iskustvo njegovih kolega da postoje administrativni problemi, poput nedostatka digitalnog potpisa, ali da ne primjećuje da se bilo tko žali na sporost interneta ili nemogućnost pronalaženja adekvatne radne snage.
Istraživanja Bit alijanse Tatjana Vučić, izvršna direktorica “Bit alijanse BiH”, kaže da su i oni u “Bit alijansi” radili istraživanja vezano za ovu temu, ali da još nisu obrađeni svi podaci. Međutim, kako kaže, uz pomoć Vlade Švicarske pokrenuli su portal e-commerce na kojem je podignuta platforma za kartično poslovanje i online plaćanje s najvećim imenima i brendovima u ovoj oblasti.
“Memorandum o suradnji smo potpisali prošle godine i cijelu godinu smo radili na tome”, rekla je Vučić. Inače, i EU u svojim izvještajima o BiH iz godine u godinu ističe probleme u digitalizaciji, a digitalni potpis se ističe kao jedan od ozbiljnih nedostataka. “Niski nivo investicija, posebno u digitalizaciju, negativno utiče na inovativnost.
Digitalizacija je uopćeno gledano na veoma niskom nivou u cijeloj zemlji. Usprkos činjenici da je digitalizacija veoma značajna za cijele industrije i građevinski sektor, u industrijskim politikama se ne spominje”, navedeno je u Analitičkom izvještaju Europske komisije.
Izvor: Bljesak.info
Gospodarstvo
Od petka oko 50 proizvoda sa sniženim i zaključanim cijenama

Trgovci su ponudili radnu verziju spiska 50 + 20 artikala, kako bi prije svega socijalno osjetljivim kategorijama učinili dostupnim najpotrebnije životne namirnice.
– Nastavljamo dijalog u partnerskom duhu i tražimo najbolje rješenje sa predstavnicima Udruženja poslodavaca iz sektora trgovine, kako bismo odgovorili izazovima tržišta. Čuli smo i važne napomene predstavnika udruženja potrošača Radna grupa će nastaviti dogovarati detalje, a načelni dogovor je da će od petka 50-tak proizvoda biti sniženo i zaključano – kazao je federalni ministar trgovine Amir Hasičević.
– Vidimo da zemlje u okruženju uvode administrativne mjere poput ograničavanja marži, ja sam i dalje mišljenja da dogovorom može pronaći najbolje rješenje i osigurati povoljnije cijene osnovnih prehrambenih i higijenskih proizvoda – dodaje Hasičević.
Učesnici sastanka naglasili su da na listi proizvoda sa sniženim i zaključanim cijenama ni ovoga puta neće biti najjeftiniji i nekvalitetni, već proizvodi koji se najčešće prodaju.
Projekat će trajati tri mjeseca, a dogovor je da se svakih 30 dana analizira spisak i visina cijena kako bi se izbjegli gubici ukoliko dođe do naglih poskupljenja na svjetskom tržištu,piše Avaz.
Gospodarstvo
Porezna uprava FBiH objavila podatke o prometu u trgovinama u dane bojkota

Porezna uprava Federacije BiH objavila je danas podatke poslije sprovedenog bojkota zbog visokih cijena, a koji je trajao dva dana, petak i subotu, to jest 7. i 8.veljače.
Iz Porezne uprave FBiH napominju da podatak o ukupnom prometu u Federaciji BiH i podatak o ukupnom prometu u trgovinama obuhvaća ukupan promet roba i usluga u maloprodaji i veleprodaji koji su na određeni datum izvršili poslovni subjekti.
Prema službenim podacima Porezne uprave Federacije BiH, 6.veljače ove godine na području Federacije BiH evidentiran je ukupan promet u iznosu 205.226.808,31 KM. Promet u trgovinama na području Federacije BiH na taj dan iznosio je ukupno 105.339.993,86 KM.
U petak, 7.veljače na području Federacije BiH evidentiran je ukupan promet u iznosu 190.144.339,49 KM. Promet u trgovinama na području Federacije BiH na taj dan iznosio je ukupno 93.549.831,65 KM.
U subotu, 8.veljače na području Federacije BiH ukupan promet iznosio je 73.735.142,18 KM. Promet u trgovinama na području Federacije BiH tog dana iznosio je ukupno 47.738.989,66 KM.
Gospodarstvo
Radnici na BiH gradilišta zapošljavani uz lažne dokumente, plaćani manje od minimalca

Zbog sve većeg odljeva radne snage, posebno mladih i kvalificiranih radnika, BiH se suočava s ozbiljnim izazovima koji ugrožavaju budući ekonomski razvoj i stabilnost društva. Ako se ovaj trend nastavi, posljedice bi mogle biti dalekosežne, od depopulacije do urušavanja socijalnih i ekonomskih struktura, piše Večernji list BiH.
Građani BiH ne biraju ni posao ni način kako otići iz zemlje. Iako je dobiti radnu dozvolu negdje na Zapadu danas kudikamo lakše nego prije desetljeće, i danas je prisutan odlazak na rad “na crno”. To potvrđuju i posljednji slučajevi gdje se i kao poslodavci i kao radnici pojavljuju državljani BiH. U okviru istrage, koja je u tijeku u uredu Javnog tužiteljstva u Ingolstadtu, službenici Ureda za financijsku kontrolu rada “na crno” u Ingolstadtu pretresli su u četvrtak, 5. veljače 2025. godine, imovinu bosansko-njemačkog para u okrugu Eichstätt. Supružnike se sumnjiči da nemaju prijavljene radnike u građevinskoj industriji za socijalno osiguranje.
Tijekom istrage utvrđeno je da zaposleni ili uopće nisu prijavljeni ili imaju preniske plaće. U prosjeku, od 30 do 60 sati rada mjesečno plaćeno je “ispod stola”. Na licu mjesta pronađen je bh. građevinski radnik koji je neko vrijeme ilegalno boravio u Njemačkoj i radio za taj par. Zbog toga se sada provodi dodatna istraga zbog sumnje da je potpomagao i podržavao nezakonit boravak. Kako se ne bi utjecalo na istrage koje su u tijeku, za sada se ne mogu dati dodatne informacije o ovom pitanju. Samo nekoliko dana ranije dva istražna tima, okupljena pod kodnim nazivom “Honeypot”, dovela su do tri uhićenja u Njemačkoj u ranim jutarnjim satima 29. siječnja. U Kasselu su uhićena i izvedena pred suca dva državljanina BiH i Nijemac starosti između 55 i 66 godina. Više od 300 policajaca pretražilo je istodobno 21 stambeni i poslovni prostor u Hessenu, Bavarskoj i Bremenu. U Sloveniji su tamošnje vlasti također pretražile računovodstveni ured, kao i stambene i poslovne prostore tamošnjih nalogodavaca nakon zahtjeva za pravnu pomoć ureda državnog odvjetnika.
Mjeru je koordinirala Agencija Europske unije za pravosudnu suradnju u kaznenim postupcima u Haagu. Optuženi su za grupne i trgovačke prijevare, milijunske utaje poreza i doprinosa te krijumčarenje stranaca. Navodi se da su svoje građevinske radnike, uglavnom bosanskohercegovačkog državljanstva, lažno prijavljivali na slovenske tzv. Briefkastenfirmen, odnosno tvrtke koje se mogu kupiti za nekoliko stotina eura i imaju samo poštansku adresu. Iz Slovenije su ih s dobivenim dokumentima za rad slali na gradilišta u Njemačku. Tako su prikriveni stvarni poslodavački odnosi i izbjegnuta plaćanja socijalnih doprinosa u Njemačkoj.
Istodobno, navodno su preko takozvanih uslužnih tvrtki u zemlji i inozemstvu tijekom godina dobivali fiktivne račune za milijunske ugovore i unosili ih u računovodstveni sustav. U radničkom smještaju zatečeno je devet građevinskih radnika koji su ilegalno boravili u Njemačkoj s radnim vizama koje su navodno dobili prijevarom. Radnici su predani imigracijskim vlastima, piše Fenix.
Brojni slučajevi
U posljednjih deset godina u Sloveniji i Njemačkoj posao su pronašla 131.724 radnika iz BiH, a samo u protekloj godini radne dozvole u ove dvije zemlje dobilo je više od 13.000 bh. državljana. Tako je u Sloveniju u deset godina otišlo 125.045 radnika, a u Njemačku 6679. Prema podacima iz prednacrta izvješća o radu Agencije za rad i zapošljavanje za 2024. godinu, u Sloveniji je lani radne dozvole dobilo i počelo raditi 13.436 državljana BiH.
S druge strane, u Njemačkoj su na poslovima njegovatelja lani zaposlena 223 radnika iz BiH. Oni koji iz BiH odu službenim kanalima zaštićeni su od prijevara, ali oni koji idu u vlastitom aranžmanu više su puta bili žrtve prevaranata. Podsjetimo na slučaj iz 2021., kad je objavljeno da je više od 400 građevinskih radnika, najveći broj njih iz BiH, ali dio i iz Srbije i Sjeverne Makedonije, koji su bili zaposleni u Sloveniji, prevareno za najmanje 2,1 milijun KM. Zapošljavani su u fiktivne tvrtke te im nisu bili uplaćivani doprinosi. Ova prijevara nije izoliran slučaj te su se prijevare bh. radnika u ovoj zemlji i ranije događale.
Dvije godine prije slovenski mediji su izvještavali o slučaju šestorice radnika iz BiH kojima je bio obećan rad u Sloveniji za satnicu od pet eura, ali su na kraju radili 12 sati dnevno za minimalne plaće. Naime, da stvar bude gora, radnici su dan nakon dolaska u Sloveniju bili primorani nastaviti rad na građevini u Francuskoj, za što nisu bili plaćeni. Na kraju su ostali i bez prijava, a potom i bez posla.
Gospodarstvo
Zakonski pojednostaviti izdavanje dozvola stranim radnicima u FBiH

U Federaciji BiH počela je zakonodavna procedura za usvajanje izmjena i dopuna Zakona o zapošljavanju stranaca, koji predviđa pojednostavljenje i ubrzanje administrativnih procedura za izdavanje dozvola stranim radnicima, a poslodavcima omogućava da lakše angažiraju potrebnu radnu snagu, posebno u deficitarnim sektorima.
Izmjene i dopune zakona predložene su na inicijativu Udruženja poslodavaca FBiH, a predlagač, federalno Ministarstvo rada i socijalne politike, kao razloge za donošenje ovog propisa ukazuje da se FBiH susreće s problemom nedostatka radne snage, a posebno u proizvodnim, uslužnim i drugim djelatnostima, što se posebno odražava na velike poslodavce koji su pretežno orijentisani na izvoz.
U obrazloženju predloženih rješenja podsjeća se da je nedostatak radne snage aktualan problem u posljednjih nekoliko godina za domaće privrednike bez obzira na to što na evidencijama službi za zapošljavanje postoji određen broj nezaposlenih sa zanimanjima za koje poslodavci smatraju da su deficitarna, ali ta lica ne traže posao, nego su u evidencijama radi zdravstvenog osiguranja i drugih socijalnih naknada koje ostvaruju kao nezaposleni.
Predviđeno je da odluku o deficitarnim zanimanjima donese Zavod za zapošljavanje FBiH, a na osnovu stanja na tržištu rada na razini ovog entiteta u pogledu broja i strukture nezaposlenih lica, te potreba pojedinih privrednih djelatnosti.
Iz resornog ministarastva ističu da se ovim izmjenama i dopunama ne uvode nove kvote za zapošljavanje stranaca, jer je to u nadležnosti institucija BiH, već se isključivo olakšavaju postojeće procedure kako bi poslodavci u ključnim sektorima pravovremeno dobili potrebne radnike.
Uz podsjećanje da se sektori poput građevinarstva, turizma, ugostiteljstva i prerađivačke industrije suočavaju se s velikim deficitom radne snage, ocjenjuje se da bi usvajanje ovog zakona pomoglo u rješavanju tog problema, bez ugrožavanja prioriteta zapošljavanja domaće radne snage.
Naglašeno je da se izmjenama i dopunama obezbjeđuje da angažovanje stranih radnika bude dopuna u sektorima u kojima nedostaje radna snaga, a ne zamjena za domaće radnike i da je ovo dio šire reforme tržišta rada u FBiH.
Prvi korak ka usvajanju izmjena i dopuna učinjen je usvajanjem nacrta zakona u Predstavničkom i Domu naroda Parlamenta FBiH, piše Srna, prenosi BHRT.
BiH
Koliko trenutno “vrijedi” Lidl BH?

Kompanija Lidl sprema se da na velika vrata uđe na tržište Bosne i Hercegovine. Lidl gradi niz objekata u BiH, a neki su već završeni.
Ključni objekt je njihov distributivni centar u Lepenici kod Sarajeva koji je sam za sebe investicija od 100 milijuna eura, a koji bi trebao biti završen do kraja ove godine.
U Sarajevu je već izgrađen jedan objekt u Halilovićima, a gradi se drugi na ulazu u Vogošću. Osim toga, gradi se ili je izgrađeno još nekoliko objekata u BiH.
Koliko Lidl u BiH brzo raste govori i podatak da kapital kompanije u BiH trenutno iznosi 421 milijun maraka i stalno raste, piše BiznisInfo.ba.
Kapital u ovom iznosu govori koliko je Lidl ozbiljno pristupio našem tržištu te koliko je novca uložio u Bosnu i Hercegovinu.
Osim izgradnje niza objekata, Lidl se priprema i na način da već uigrava svoj tim, s obzirom da značajan broj ljudi već radi za ovu kompaniju.
Naravno, još uvijek nisu uposlili radnike u trgovinama, što će učiniti kada bude došlo vrijeme za njihovo otvaranje.
Prema nekim procjenama, prve trgovine Lidla u BiH mogle bi biti otvorene naredne godine, iako za to još uvijek nema potvrde, prenosi Biznisinfo.
Gospodarstvo
Porezni obveznici u Federaciji BiH u siječnju 2025. uplatili 635,9 miliona KM javnih prihoda

Iz porezne uprave Federacije BiH priopćeno je da su porezni obveznici u siječnju 2025. godine uplatili ukupno 635.900.370 KM javnih prihoda, što je za 51.848.810 KM ili 8,8 posto više u odnosu na isti mjesec prethodne godine.
Najveći dio prihoda prikupljen je u Kantonu Sarajevo (235,85 miliona KM), zatim u Tuzlanskom kantonu (105,13 miliona KM) i Zeničko-dobojskom kantonu (77,82 miliona KM). Najveći rast u odnosu na prošlu godinu zabilježen je u Kantonu 10 (13,5 miliona KM, rast od 13,68 posto) i Bosansko-podrinjskom kantonu (7,68 miliona KM, rast od 15,42 posto).
U strukturi javnih prihoda, najviše je naplaćeno po osnovu:
- Poreza na dohodak – 63,9 miliona KM
- Poreza na dobit – 36,8 miliona KM
- Taksa i naknada – 62,1 milion KM
- Doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti – 449,3 miliona KM
Tako je u siječnju 2025. godine putem fiskalnih uređaja evidentiran ukupan promet od 4,99 milijardi KM, što je za 170,6 miliona KM više nego u istom periodu 2024. godine.
Najveći broj fiskalnih uređaja instaliran je u Općini Centar Sarajevo (6.977), dok je najveći promet zabilježen u Općini Ilidža (411 miliona KM).
Porezna uprava Federacije BiH poziva sve obveznike da posluju legalno, uredno evidentiraju promet i izdaju račune kako bi izbjegli kazne i sankcije. (Izvor: Klix.ba)
BiH
Helez posjetio “Bratstvo”: Iako se sve sada izvozi, drago mi je da ovo imamo za “ne daj Bože”

Helez je u svome obraćanju medijima kazao da mu je drago da se u BNT-u proizvode proizvodi koji se ne mogu pronaći nigdje na Balkanu osim u Novom Travniku.BNT je samo prije par godina bio na koljenima i pred stečajem. Nakon deceniju propadanja, neodgovorne politike, loših kadrovskih i stranačkih imenovanja, zastoja u radu i stagniranja, BNT je u prošloj godini doživio proizvodnu i razvojnu ekspanziju. Danas BNT upošljava oko 430 radnika, nema dugova prema radnicima, ulaže u razvoj proizvodnih pogona, planira nova upošljavanja te je konstantan i rast primanja radnika. U prošloj kalendarskoj godini primili su 130 novih radnika te trenutno imaju raspisan konkurs za prijem još 50 radnika”, kazao je Helez.
Prilikom posjete i u razgovoru sa rukovodstvom BNT-TMiH iskazao je punu podršku daljnjem razvoju i unapređenju procesa proizvodnje u ovoj kompaniji, te obećao svu neophodnu podršku u nastojanjima menadžmenta i radnika ove kompanije da unaprijede i pojačaju proizvodnju u ovom preduzeću.Iako se svi proizvodi BNT-TMiH isključivo izvoze, drago mi je da u našoj zemlji postoji tehnologija za proizvodnju ovakvih proizvoda, za ‘ne daj Bože'”, dodao je Helez.
Zaključio je da bh. namjensku industriju treba uvezati, podmiriti potrebe prvenstveno domaćeg tržišta, biti na usluzi jedni drugima kako bi svaka firma pojedinačno napredovala i razvijala se za dobrobit svih građana u BiH.
Gospodarstvo
Od sutra organizatori pozivaju na dvodnevni bojkot trgovina

U Bosni i Hercegovini u petak počinje dvodnevni bojkot trgovina zbog visokih cijena, a građani su pozvani da se suzdrže od bilo kakve kupovine.
Gospodarstvo
Ministar Lakić u službenoj posjeti Alžiru: Sa Energoinvestom otvaramo vrata velikih industrijskih projekata

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić s direktorom Energoinvesta Mirzom Ustamujićem boravi u zvaničnoj posjeti Alžiru na poziv ministra energetike, rudarstva i obnovljivih izvora energije Alžira Mohameda Arkaba.
Delegaciju iz BiH je primio ministar Arkab i državni sekretar za obnovljive izvore Noureddine Yassa, a sastanku su prisustvovali i predstavnici najvećih energetskih kompanija generalni direktor kompanije Sonelgaz Mourad Adjal, generalni direktor kompanije Sonarem Belkacem Soltani, te generalni direktor kompanije Sonatrach Rachid Hachichi.
Ministar Lakić je zahvalio alžirskim partnerima na dosadašnjoj saradnji i izrazio optimizam za buduće projekte.
– Kompanija Energoinvest ima snažnu podršku Ministarstva i Vlade FBiH. U posljednjih šest mjeseci postignuti su značajni pomaci, završavaju se poslovi koji su dugo čekali, a takve izazove nećemo imati u budućnosti. Imamo sjajan menadžment, posebno fokusiran na tržište Alžira – rekao je Lakić, stoji u priopćenju.