Najsuvremeniji akva park u Europi uskoro bi trebao biti izgrađen u Višegradu.

Menadžment Andrićgrada, na čelu s predstavnikom državnog kapitala Nedeljkom Elekom kreće u ozbiljne investicije u kamenom kompleksu, ali ne samo na ušću dvije rijeke, već i na obali Rzava.

Višegrađani već dugi niz godina čekaju obećani bazen, ali do sada nisu dobili ni uređeno kupalište, iako kroz Višegrad protiču Drina i Rzav.

U Andrićgradu već su pokrenute ozbiljne investicije, ali i na idejnom rješenju najvećeg akva parka u Europi.

369portal.rs saznaje da bi najveći akva park trebao da bude izgrađen na lijevoj strani obale Rzava, gdje se trenutno nalazi stadion. Stadion bi, kako saznaju, trebao biti izmješten na lijevu obalu Drine, u krug nekadašnjeg Terpentina.

Više o novim investicijama i planovima za ljetnu sezonu i akva parku govorit će, na najavljenoj press konferenciji, Nedeljko Elek, predstavnik državnog kapitala u Andrićgradu, Emir Kusturica, idejni tvorac Andrićgrada i Denis Šulić, ministar trgovine i turizma u Vladi Republike Srpske.

Press konferencija zakazana je za 7.lipanj u Andrićgradu, u 12 sati.

(Izvor: N1)

Riječka grupa Let 3 stiže u Sarajevo, a nastupit će prvog srpnja u Bosanskom kulturnom centru u okviru Baščaršijskih noći.

Nakon što je prethodno najavljeno da upečatljivi sastav, koji je svojim jedinstvenim nastupom i pjesmom “Mama ŠČ” osvojio srca gledalaca glazbenog takmičenja Eurosong, nastupiti na Mostar Summer Festu – objavljeno je da stižu i u glavni grad Bosne i Hercegovine.

Na promotivnom plakatu istaknuto je da Let 3 dolazi na BaŠČaršijske noći 2023. godine te da će nastupiti u Bosanskom kulturnom centru stižu samo dan nakon toga.

Pred nekoliko dana smo se vratili iz Liverpoola i dojmovi se još nisu u potpunosti slegli. Mislimo da smo pokazali da dobro funkcioniramo i na takvim velikim pozornicama i u malim “rupa” klubovima i to nas jako veseli. Naše pravo lice je ono koje daje sve od sebe i uživa na svakoj pozornici bez obzira na gabarite, poručili su najavljujući nastup u Mostaru.

Govoreći o traktoru kojeg spominju u pjesmi, a koji je istovremeno obilježio njihov nastup te su kupili jedan primjerak poručili su: Naš zlatni traktor je naš ponos i naše oružje protiv ljudske gluposti. Ide na struju tako da je obziran i prema prirodi. Nema cijene koju ne bi platili za njega. Zašto bi tako lijepe stvari bile samo privilegija tzv. elita? Mi smo za to da je svima dostupno zlato, pa tako i punkistima i alt rokerima. (klix.ba)

Prema podacima iz mjesečnog pregleda Federalnog zavoda za statistiku objavljenog početkom lipnja, prosječna isplaćena neto plaća za mjesec ožujak najveća je u Sarajevu, te iznosi 1.585 KM, a najmanja u  Srednjobosanskoj županiji gdje iznosi tek 1.016 KM.

Federalni prosjek je, podsjećamo 1.261 KM

HNŽ se sa prosječnom isplaćenom plaćom od 1.341 KM nalazi na drugom mjestu, dok je u ZHŽ u prethodnom mjesecu prosječna plaća iznosila 1.125 KM.

Nešto malo ispod prosjeka zarađuje se u Bosanskopodrinjskoj i Hercegbosanskoj županiji, gdje je prosječna plaća bila 1.254 KM, odnosno 1.201 KM.

Što se ostalih tiče, u Unskosanskoj županiji plaća je bila 1.114 KM, u Posavskoj županiji 1.141 KM, u Tuzlanskoj 1.160, te u Zeničkodobojskoj 1.074 KM.

Što se tiče Hercegovačkoneretvanske županije, najbolje su plaćeni radnici u sektoru energetike gdje je plaća u prosjeku oko 1.900 KM, , zatim u financijskim i osiguravajućim djelatnostima gdje je isplaćen prosjek od 1.795 KM, u informacijama i komunikacijama (1.577 KM), zatim zaposleni u uslugama prijevoza i skladištenja (1.517 KM), javnoj upravi (1.499 KM), te radnici u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti (1.436 KM).

U djelatnostima ugostiteljstva i turizma u HNŽ prosječna plaća, barem što se tiče prijavljivanja državi je 695,00 KM.

Treba naglasiti i kako se prosjek plaća za Sarajevsku i Hercegovačkoneretvansku županiju na neki način “bilda” činjenicom da se u njima nalaze skoro sve bitne institucije i predstavništva velikih kompanija. Dok su neka područja blagoslovljena visokim plaćama u određenim sektorima, većina radnika i dalje se bori za ostvarivanje prosječnih primanja.

(Izvor: Ramski Vjesnik)

U Mostaru je danas svečano otvoren XVIII. Simpozij iz dječje kirurgije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.

Što ovaj Simpozij dječje kirurgije i urologije s međunarodnim sudjelovanjem znači za Mostar, to nam je rekao gradonačelnik Mostara Mario Kordić, a ja bih rekao kako je davno prerastao dimenzije Mostara, Hercegovine, pa i naše domovine Bosne i Hercegovine, a to se vidi iz ovog sudjelovanja. Poštovani profesori, i oni koji ste bili u prigodi biti na našem, prvom Simpoziju, i oni koji tek dolazite, poštovani liječnici naše Svučilišne kliničke bolnice koji danas imate prigodu kazati da ste danas završili Medicinski fakultet Svučilište u Mostaru, da ste na ponos svima nama. Danas kada poredamo ove slike, vidimo puno onoga što nije infrastrukturno moglo biti vezano za Svučilišnu kliničku bolnicu u Mostaru. Te 2003 godine imali smo samo obris bolince, a danas možemo tvrditi da ćemo naredni 19. simpozij, napraviti u potpuno novom objektu, rekao je predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Dragan Čović danas u Mostaru prilikom otvaranja XVIII. Simpozija dječje kirurgije.

‘Ja bih rekao da je ovo 18. workshop iz dječje kirurgije i urologije. Mislim da smo napravili nešto što je prešlo granice ove države i postalo prepoznatljivo. Iskustvo mi govori da bi nešto novo donijeli, moramo otići negdje, a da bi to ušlo u život – taj netko mora doći ovdje i s nama raditi. Mi tako radimo, iako je neobična praksa pokazala se dobrom’, rekao je ravnatelj SKB Mostar Ante Kvesić.

Posebnost ovoga simpozija ogleda se u činjenici da pored aktualnih tema na predavanjima, eminentni stručnjaci izvode i zahtjevne operativne zahvate.

Planirano je izvođenje 15 operativnih zahvata koji će se prenositi uživo video linkom u amfiteatar Medicinskog fakulteta. Na taj način mali pacijenti dobivaju vrhunsku uslugu, a naš liječnički tim iz SKB Mostar, kao i ostali sudionici, imaju priliku učiti od najboljih, priopćeno je iz Sveučilišne bolničke klinike (SKB) Mostar.

Simpozij je okupio veliki broj domaćih i stranih stručnjaka iz područja dječje kirurgije i urologije koji dolaze iz Njemačke, Engleske, Italije, Turske, Hrvatske, Srbije, Kosova te naravno iz svih kliničkih centara u Bosni i Hercegovini.

Organizator simpozija je Sveučilišna klinička bolnica Mostar u suradnji s Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Mostaru, a simpozij će biti bodovan od strane Liječnike komore HNŽ. (Izvor:HDZBIH)

Protagonist ove priče je radijski voditelj Stipan Ćurčić koji je još kao tinejdžer izgubio vid.

Stipan je bez ustezanja govorio o izazovima s kojima se susreću slijepe i slabovidne osobe u Bosni i Hercegovini te prepričao neugodne, ali i smiješne situacije koje su mu se kroz godine događale.

Nakon spektakularnog koncerta u sarajevskoj Skenderiji, ulaznice za koncert Dženana Lončarevića na tvrđavi u Jajcu puštene su u prodaju.

Koncert Dženana Lončarevića na tvrđavi u Jajcu održat će se 15.07.s početkom u 20 sati, a koncert se održava pod okriljem manifestacije “Jajce Summer Fest”.

Ulaznice za ovaj spektakl u kraljevskom gradu možete kupiti na prodajnim mjestima u Jajcu, recepcija hotela Turist, Info centru Agencije Jajce, caffe Bunga Bunga, ge u sustavu Kupikartu.ba.

Cijena ulaznice iznosi 15 KM, a na dan koncerta cijena ulaznice iznosit će 20 KM.

U toku mjeseca maja 2023. godine ZEOS eko-sistem d.o.o. je u službi ovlaštenog operatera sistema za upravljanje e-otpadom finansirao nabavku i postavljanje novih 56 kontejnera za male aparate u 35 općina Federacije Bosne i Hercegovine.

Vrijednost investicije iznosi oko 200.000,00 KM, a ista će obezbijediti pružanje besplatne usluge odlaganja e-otpada za stanovništvo, čime će se smanjiti količina elektro otpada na deponijama i ista preusmjeriti u reciklažni sektor naše države.

„Trebamo imati u vidu da je električni i elektronski otpad opasan otpad, te da izaziva različita teška zdravstvena oboljenja i poteškoće u razvoju, u slučaju da se odlaže zajedno sa ostalim otpadom ili neadekvatno obrađuje od strane trećih lica bez opreme ili spaljivanjem. Zbog toga je vrlo važno da se prati put gdje je otpad preuzet i gdje on završava“, kazao je Emil Šehić, direktor društva.

U nove kontejnere građani mogu odložiti sve vrste malih aparata promjera do 45 cm u koje potpadaju, laptopi, telefoni, punjači, kuhala, pegle, električne igračke, muzička oprema, alati, različiti instrumenti, drugi kuhinjski aparati i slično. Kontejneri su postavljeni u sljedećim općinama, koje su iskazale interes i izdale važeće saglasnosti za njihovo postavljanje, te općine su: Breza, Bugojno, Čapljina, Čelić, Čitluk, Doboj Istok, Donji Vakuf, Drvar, Foča-Ustikolina, Fojnica, Goražde, Gornji Vakuf – Uskoplje, Gradačac, Ilidža, Ilijaš, Kalesija, Kupres, Livšno, Lukavac, Neum, Novi Travnik, Odžak, Olovo, Centar Sarajevo, Novo Sarajevo, Stari Grad Sarajevo, Stolac, Široki Brijeg, Tešanj, Tomislavgrad, Travnik, Trnovo (FBiH), Usora, Vareš, Zavidovići.

Lokacije svih postavljenih kontejnera građani mogu pogledati na karti koja postoji na web stranici www.zeos.ba ili jednostavnije kliknuti na link ovdje.

ZEOS eko-sistem d.o.o. je ovlašteni operater sistema za Federaciju Bosne i Hercegovine, čije poslovanje se temelji po principu ne-za-profit. Svrha postojanja operatera je da se osigura stabilan i održiv sistem sakupljanja i zbrinjavanja električnog i elektronskog otpada, kako bi se kritične i vrijedne sirovine vratile u novi proces proizvodnje, a opasne hemijske supstance po zdravlje građana zbrinule u skladu sa ekološkim propisima.

Tjedan znanosti na Neretvi, koji će okupiti tim od oko 70 znanstvenika i istraživača iz BiH i Europe, a koji će skupljati podatke o ovom jedinstvenom riječnom području s ciljem njegove zaštite, počinje danas u mjestu Ulog i trajat će do 7. lipnja. Znanstvenicima i istraživačima će se pridružiti i umjetnici i aktivisti i brojne novinarske ekipe iz BiH i Europe. Tjedan znanosti se održava u organizaciji Centra za životnu sredinu u partnerstvu sa međunarodnim organizacijama Riverwatch i Euronatur u sklopu kampanje Sačuvajmo plavo srce Europe.

Gornji tok rijeke Neretve i njene pritoke su ugroženi planovima za izgradnju brojnih hidroenergetskih projekata (čak 24). Ukoliko dođe do realizacije ovih planova, ovaj jedinstveni riječni sustav bio bi u potpunosti uništen. Naš cilj je da ovo područje sačuvamo za buduće generacije’, navode organizatori. Tjedan znanosti 2023. je nastavak istraživanja koja su realizirana prošle godine na istom mjestu i čiji je rezultat pronalazak preko 1300 vrsta. Od toga su 24 nove vrste za Bosnu i Hercegovinu i osam vrsta novih za znanost, od kojih je jedna službeno potvrđena i u čast Neretve nosi ime Baeoura neretvaensis. Analizirani fizičko-kemijski parametri vode ukazuju na izuzetnu čistoću vode, te je svrstavaju u I kategoriju kvaliteta. U okviru kampanje Sačuvajmo plavo srce Europe, Tjedan znanosti je realiziran i 2021. godine na rijeci Vjosi u Albaniji, koja je početkom ove godine proglašena nacionalnim parkom i time je postala prva divlja rijeka u Europa koja je nacionalni park cijelim svojim tokom.

Ovaj najviši stupanj zaštite Vjose je jedan od rezultata istraživanja čiji su podaci bili glavni argumenti za njenu zaštitu, što je i cilj Tjedna znanosti na Neretvi.