Predsjednik Republike Zoran Milanović održao je na Pantovčaku konferenciju za medije.

“Želio bih umiriti građane koji su ljuti, a puno ih je. Neka to zadrže u sebi. Ono što su danas čuli od Ustavnog suda je ono što može reći, ali ne može napraviti ništa. Izbori su završili, voljom građana, i ta volja će presuditi kod formiranja buduće vlasti. Nitko drugi, sigurno ne suci Ustavnog suda. Prije mjesec dana su mogli prijetiti i to su radili pa sam se toga pridržavao i ja. Mogu govoriti što hoće, ali ne mogu napraviti ništa”, izjavio je Milanović i nastavio:

“Reći ću da protiv toga nema pravnog lijeka. Gotovo. To je suverena volja hrvatskih građana i Sabora. Drugo, ne bih se složio u potpunosti s mnogima koji su rekli da je ovo državni udar. Ovo je priprema za državni udar. Ovo je neka vrsta predradnje da sutra, recimo, Plenković, kum korupcije u Hrvatskoj, kad treba napustiti Banske dvore, kad ga se zakonito i voljom naroda iz njih deložira, kaže da ima odluku Ustavnog suda i kaže da to neće napraviti. U tome je opasnost. Što oni naprave, nema veze, Sabor je iznad tih ljudi. Stoga, još jednom, Ustavni sud može jedino pripremiti teren za Plenkovića da odbije odluku saborske većine, koja je za njega nebeski zakon.”

“To, jesam li kandidat za premijera ili nisam, podržalo dosta ljudi. Što da je lista Rijeke pravde dobilo preko 50 posto mandata? Ili da je neka većina dobila dvotrećinsku većinu i ukinula Ustavni sud? Nisu o tome razmišljali. U ovom trenutku, ne radi se o meni, pokazuju se razmjeri Plenkovićevog straha. Ne moram biti mandatar, svoje sam učinio, nadao se jesam boljim rezultatima… Tko prati društvo i tko išta želi razumjeti, zna da ljudi žele kraj korupciji.”

Oglas

Naglasio je i da ovo neće proći, da se ljudi ne moraju bojati.

“Zato je važno, prije nego krenemo razgovarati tko je mandatar, da se konstituira Sabor. To su dva potpuno odvojena procesa. Sabor se prvi put mora sazvati 20 dana od dana objave konačnih rezultata izbora. To će biti idući ponedjeljak i tad kreće rok. Nakon toga imamo Sabor koji može donositi zakone, poništiti Turudića, Plenkovićev privatni zakon, promijeniti ovaj čudni izborni zakon. Ja u tome neću sudjelovati jer na izbore vjerojatno više neću ići, ja nemam tu osobni interes. HDZ-u garantiram da će imati barem jednog predsjednika sabora, makar ja ne odlučujem o tome. Ali predsjednika Sabora ne. Možda sam ja tu i višak. Možda sam optimalan, možda sam previše. Poštivat ću ustav. Mandat će dobiti samo onaj tko ima 76 potpisa.”

Pozvao je sve koji su se svrstavali kao opozicija HDZ-u, da se toga i dalje pridržavaju.

“Glasali su mnogi ljudi i za ovu sramotu, ali mislim da to nije njihova sramota. Ljudi imaju svakakve motive. Ali mislim da je puno više ljudi glasalo protiv HDZ-a. Izašlo je puno više ljudi, 550.000 više, a HDZ je dobio samo 100.000 glasova više. Sve ostalo išlo je protiv. Relativno ili jasno, kristalno jasno. Ovaj čovjek je spreman sutra reći – ja ne izlazim iz Banskih dvora zbog odluke Ustavnog suda. Hoće li meni zabraniti političko djelovanje? Hoće li mi uzeti državljanstvo? Ti ljudi nemaju mjeru. Zato Treća republika. Zato ovakvi ljudi više ne smiju donositi odluke, opasni su. A ovo društvo poznajete, ovako se donose odluke”, kazao je i pokazao na fotografiju Šeparovića s HDZ-ovcima iza njegovih leđa.

Oglas

Napomenuo je da se treba boriti za Hrvatsku jer je ona ispred svega, posebno privatnih interesa. Nakon toga odgovorio je na pitanje je li Ustavni sud trebao ranije objaviti ovo što je danas.

“Radi se o čistoj proizvoljnosti i privatluka”, odgovorio je Milanović.

Osvrnuo se na to što je rekao, da ne mora biti mandatar.

“Nisam to rekao, rekao sam da to nije ultimatum i da to nikome ne visi kao mač nad glavom. Tu se ne radi o meni, to bi trebalo biti jasno. Šanse su realne, to može biti netko drugi ili neka druga, ali ovi moraju otići. Stvarno, ne vidim tko bi od ljudi koji su izabrani u Sabor, a imali su riječi kritike, bio protiv konstituiranja Sabora. A ja ću čekati, dok se većina ne skupi. Postoje razumni rokovi, postoji mogućnost da se akteri dogovore, bez obzira što ovaj ili onaj neće s onim ili ovim. Razumijem, ali situacija je komplicirana i teška. A onda, taj Sabor se, ako ne bude uspješan u izboru izvršne vlasti, može raspustiti. Ne da prijetim kao Kitarović i govorim da imaju pet minuta, brzo, brzo, ajmo, ajmo. Od mene prijetnje neće dolaziti, polako. Neka vide kako izgleda kad zakonodavnu vlast formira većina koja je na izborima i u kampanji govorila da će se obračunati s njima.”

Oglas

Što želi poručiti fotografijom iza leđa, gdje su Šeparović i Butković.

“Poznate ove odlikaše, drage ljude toplih namjera? Tako se donose odluke. Sve je to umrežena ekipa. Ovo ide iz jednog centra, centrale. To je to, to je hrvatska stvarnost. Da su to bar najučeniji među nama, ali jok.”

Hoće li ipak poštovati objavu Ustavnog suda?

“Jasno sam odgovorio. Troje sudaca su napisali da je to grubo kršenje ustava, vrijedi spomenuti. Ovakav Ustavni sud će nestati. Prava građana bit će zaštićena.”

Oglas

Otkrio je i smatra li da mu je Ustavni sud prekršio pravo na političko djelovanje.

“Verbalno je pokušao, ali to je bez učinka. To je priprema za nekoga tko će sutra tim papirom mahati”, kaže.

Nije želio komentirati status Olega Butkovića.

“On ljude kleveće i to će ga koštati, jako. Izmišlja da su pod sankcijama, to su ozbiljne stvari. To je pokušaj da se baci sumporna bomba. Taj čovjek je počinio kazneno djelo. Odgovarat će pred zakonom. Zbrisao je nakon objave loših rezultata na izborima, on i Anušić. Gdje si zbrisao, to je moje pitanje njemu.”

Oglas

Demantirao je glasine o razgovoru s liderima manjina.

“Nikoga od zastupnika manjina nisam zvao. S nekim krugom ljudi jesam razgovarao, to je moje političko djelovanje i nikakav Ustavni sud mi to ne može zabraniti. Ovo pokazuje zašto je važno da nisam dao ostavku na mjesto predsjednika. Što bi ta ekipa napravila da jesam? Kladim se da bi Reiner dao mandat Plenkoviću.”

Dana 19.04.2024. godine je u Etno selu “Čardaci” – Vitez obilježeno je 20 godina Kantonalnog suda u Novom Travniku te je tom prilikom održana svečena akademija.

Obilježavanju 20 godina Kantonalnog suda u Novom Travniku pored predsjednika Kantonalnog suda u Novom Travniku Davora Kelava te predsjednika odjeljenja kao uposlenika prisustvovali su ministar pravde Bih Davor Bunoza, ministar federalnog ministarstva pravde Vedran Škobić, zamjenik predsjednice Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, ministrica pravosuđa i uprave Kantona Središnja Bosna Božana Petrović, direktor sudbene policije Federacije BiH Dženad Grošo, glavni kantonalni tužitelj Srednobosanskog kantona Šemsudin Fuško predsjednici općinskih sudovova Kantona Središnja Bosna kao i predstavnici Atlanske inicijative, Medica Zenica, Centra ženskih prava Zenica, ali i ostali gosti i partneri.

Svečanoj akademiji prisustvovali su i mediji koji su ina ovaj način podržali rad Kantonalnog suda u Novom Travniku uspostavljajući dobru komunikaciju i odličnu suradnju.

Oglas

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik večeras je na banjalučkom Trgu Krajine gdje je održan miting rekao da je tema okupljanja “Srpska te zove” odgovor na pokrenutu rezoluciji o Srebrenici.

– Ovo je trenutak da izrazim poseban pijetet žrtvama i žao mi je zbog onoga što se dogodilo u Srebrenici, ali to nije bio genocid – tvrdi Dodik.

On je rekao da “Srbi neće biti u državi u kojoj se proglašavaju genocidnim narodom”.

-Ljudi ovdje su zabrinuti jer žele da im stave tu etiketu. Republika Srpska nije inat već sloboda – dodao je Dodik.

Oglas

On je naglasio da Republika Srpska neće ratovati niti želi da ulazi ni u kakve sukobe.

-Ako bude usvojena rezolucija, mi ćemo taj dan cijeli provesti u Srebrenici da pokažemo da je to Republika Srpska – rekao je Dodik.

Sa bine je okupljenim građanima poručio da će “Republika Srpska jednog dana biti dio Srbije”.

– Beograd je naš glavni grad. Banja Luka je naš glavni grad- riječi su Dodika.

Oglas

Kaže da “ćemo iz BiH izaći kad se stvore uvjeti za to”.

Na mitingu je govorila i predsjednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić koja je rekla da je “važno da se Srbi drže zajedno bez obzira koliko teška situacija bila.”

– Srbija je uvijek bila i bito će za poštovanje Daytonskog mirovnog sporazuma i Srbija je jamac mira u BiH – istaknula je Brnabić.

Ona je navela da će Srbija uvijek biti na strani srpskog naroda i onda “kada se ne budu slagali oko određenih stvari”.

Oglas

Ako pogledate prošlost, kako je rekla, Srbija je jedina koja je izrazila žaljenje zbog stradanja naroda u ratu, podsjećajući da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić bio u Srebrenici “gdje su ga kamenovali.”

– A za to nitko nije odgovarao i to nitko od međunarodnih dužnosnika ne pita kako je to moguće – navela je ona.

Brnabić tvrdi da inicirana rezolucija o Srebrenici neće imati potrebnu podršku u UN, pozivajući se na informacije predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

Okupljenima su se obratili i lideri vladajuće koalicije Petar Đokić, Nenad Stevandić, Nedjeljko Čubrilović i Darko Banjac, te srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i osnivač političke stranke Zavetnici iz Srbije Milica Đurđević Stamenkovski.

Oglas

Njihova glavna poruka je da ne mogu prihvatiti rezoluciju “kojom se Srbi žele proglasiti genocidnim narodom”.

Miting je trajao oko dva i po sata, a završen je puštanjem balona u zrak.

Na 60. Venecijanskom bijenalu suvremene umjetnosti koje ove godine nosi temu “Stranci posvuda”, Bosnu i Hercegovinu predstavlja Muzej moderne umjetnosti Sveučilišta u Mostaru s projektom ”Mjera mora”, autora akademskog kipara Stjepana Skoke i kustosa postavke Marina Ivanovića, ujedno i povjerenika Paviljona BiH.

Skokina instalacija umjetničkog postava ”Mjera mora” postavljena je u izložbenom paviljonu za Bosnu i Hercegovinu Palazzo Zorzi, kojega je večeras službeno otvorila predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, javlja izvještač Fene iz Venecije.

Krišto: Postav govori o našem europskom identitetu

Predsjedateljica Krišto kazala je kako je postava ”Mjera mora” plovila smjerom uključivanja i povezivanja, okupljajući oko sebe umjetnike iz svih krajeva Bosne i Hercegovine pa i šire, na taj način gradeći mostove dijaloga.

Oglas

– Bosna i Hercegovina otvorila je pregovore za članstvo u EU, a ovaj  postav našeg paviljona i eksponati govore o našem europskom identitetu i kako doista tu i pripadamo. Sam naziv postave našeg paviljona ‘Mjera mora’ govori i o našim korijenima i mediteranskom identitetu. Iako imamo samo nekoliko kilometara neumske obale, naše hercegovačko zaleđe istinski je Mediteran – naglasila je Krišto.

Predsjedateljica smatra da Bosna i Hercegovina, kroz odluku o sudjelovanju na Venecijanskom bijanalu i okupljanjem predstavnika različitih institucija i tijela vlasti, šalje jasnu poruku i sliku naše zemlje kao zemlje mira, dijaloga, kompromisa i suživota tri konstitutivna naroda i svih drugih koji žive u njoj.

– Upravo su to temelji i vrijednosti naše budućnosti koju želimo graditi u zajednici s europskom obitelji – rekla je Krišto proglasivši paviljon Bosne i Hercegovine otvorenim.

Moćan primjer regionalne suradnje

Oglas

Tijekom svečanog otvorenja, autor Stjepan Skoko zahvalio je svima onima koji su svojim sudjelovanjem omogućili da ovaj projekt bude prezentiran na Vencijanskom bijenalu.

Dodao je kako je ovim projektom pokrenuta značajna suradnja institucija između Mostara, Banje Luke, Sarajeva i Zagreba koji predstavljaju važan čimbenik u uspjehu projekta, odražavajući sinergiju i zajedništvo koje prelazi granice i povezuje različite kulture i regije. Time je, ističe Skoko, stvoren moćan primjer regionalne suradnje u umjetničkom stvaranju i predstavljanju.

Bosna i Hercegovina na Venecijanskom bijenalu predstavlja se pod vodstvom ovogodišnjeg povjerenika i kustosa bh. paviljona Marina Ivanovića koji je rekao kako, u simboličkom smislu, more predstavlja povezanost, ali i razdvojenost.

Pojasnio je da se prvi dio skulpturalne cjeline sastoji od kvadratičnih odsječaka oblikovanih od aluminija, bojanih u sjajnu plavu boju s ponekim elementom koji je prekriven hrđom ili pjeskaren u sirovom aluminiju. Ti kvadratični elementi predstavljaju ”mjeru mora”, vjekovitu čovjekovu potrebu da svijet spoznaje pomoću kategoriziranja, usustavljivanja, izračunavanja.

Oglas

– Drugi dio skulpturalne cjeline evocira podmorje, dagnje i druge školjke. Ti su kiparski elementi načinjeni od željeza koje je iskovano u tradicionalnoj kovačnici u Kreševu te je time autor povezao more s dubokom unutrašnjosti Bosne i Hercegovine, vrlo blizu njenog geografskog središta – dodao je Ivanović.

Veliki dan za BiH i Sveučilište u Mostaru

Uz podršku Sveučilišta u Mostaru i Muzeja moderne umjetnosti, ovaj paviljon nudi seriju radova koji reflektiraju različite aspekte bosanskohercegovačkog društva i kulture, od povijesnih do suvremenih.

Rektor Sveučilišta u Mostaru Zoran Tomić kaže kako je ovo veliki dan za Sveučilište jer je riječ o najvećem državnom projektu u kulturi. Također je napomenuo da je ovo prvi put da jedno sveučilište organizira nastup Bosne i Hercegovine.

Oglas

– Cjelokupan projekt pokrenut je kroz Muzej moderne umjetnosti koji je u svoje tri i pol godine postojanja iznjedrio 14 vrhunskih izložbi i više od 20 suradnji s galerijama, muzejima i drugim umjetničkim ustanovama u zemlji i inozemstvu. Za razliku od zapadnih zemalja u kojima nalazimo brojne muzeje koje su osnovala sveučilišta, a muzeji su i znanstvene ustanove i prirodno su povezane s najvišim razinama obrazovanja, Sveučilište u Mostaru jedina je visokoobrazovna ustanova u jugoistočnoj Europi koja ima svoj Muzej. Znamo svoju društvenu ulogu i ambiciozno je realiziramo – istaknuo je.

Moguće je osvojiti ono što se na prvu čini nedostižnim ili nemogućim, kaže rektor, dodavši da to dokazuje večerašnje otvorenje paviljona Bosne i Hercegovine koje ispred države organizira Sveučilište u Mostaru.

– Dokaz je to da smo ovim putem dio, ne samo europskog, nego i svjetskog korpusa – ističe rektor Tomić.

Skokina instalacija nosi univerzalnu poruku

Oglas

Pored brojnih predstavnika društvenog, političkog i akademskog života u BiH, na svečanom otvaranju sudjelovala je i direktorica UNESCO-ova ureda u Veneciji Magdalena Landry koja je podsjetila da se paviljon Bosne i Hercegovine nalazi u Palazzo Zorzi, sjedištu Regionalnog ureda UNESCO-a za znanost i kulturu.

– Povezanost je vrlo važan dio naših života, jer svi ljudi i nacije diljem svijeta trebaju biti povezani kroz našu najvažniju vrijednost, a to je kulturna raznolikost u svim oblicima. Ovo je vrijeme kada se umjetnici iz cijelog svijeta okupljaju, s misijom slanja univerzalne poruke o snazi kreativnosti uz slavljenje kulture – rekla je ona, dodajući da Skokina instalacija nosi univerzalnu poruku i podiže svijest o važnosti mora u našim životima.

U programu ovogodišnjeg Bijenala svojim su radom i prisutnošću također doprinijeli istaknuti bosanskohercegovački umjetnici, slikar Safet Zec, vizualna umjetnica Šejla Kamerić te konceptualni umjetnik s internacionalnom reputacijom koji se bavi performansom, slikarstvom i instalacijom Jusuf Hadžifejzović.

Inače, Venecijansko bijenale prestižna je međunarodna umjetnička izložba koja se svake dvije godine održava u Veneciji i pruža iznimnu priliku za predstavljanje kulture i umjetnosti Bosne i Hercegovine široj međunarodnoj publici.

Oglas

Nakon skoro 130 godina tradicije, ove godine na jubilarnom 60. Bijenalu nastupa čak 88 država iz cijeloga svijeta, a izložba će trajati do nedjelje, 24. studenoga pod kustosom Adriana Pedrose, Brazilca i umjetničkog direktora Museu de Arte de São Paulo Assis Chateaubriand – MASP.

Na XXVI. Federalnom natjecanju učenika i studenata glazbe, koje je održano od 15. do 19. travnja 2024.g. u Sarajevu, učenici i nastavnici OGŠ Jakova Gotovca Novi Travnik sa područnim odjelima iz Viteza i Nove Bile ostvarili su odlične rezultate. U disciplinama klavir i violina osvojeno je ukupno 16 nagrada, a od toga 4 prve, 5 drugih i 7 trećih nagrada. Još jednom škola je potvrdila svoju kvalitetu u odgoju i obrazovanju mladih glazbenika Lašvanske doline.

U disciplini klavir solo osvojene su 3 prve, 4 druge i 5 trećih nagrada.

*Novi Travnik:

– Franka Kajić – I. nagrada (90.00 bodova) prva kategorija – klasa prof. Darko Dujmušić,

Oglas

– Sofija Grebenar – II. nagrada (89.00 bodova) prva kategorija – klasa prof. Anita Laštro,

– Iva Tokalić – III. nagrada (75.60 bodova) druga kategorija – klasa prof. Darko Dujmušić.

*Područni odjel Vitez:

– Tajra Fazlić – I. nagrada (90.00 bodova) prva kategorija – klasa prof. Ivana Kuzmanović,

Oglas

– Arijana Šantić – II. nagrada (87.75 bodova) prva kategorija – klasa prof. Ivana Kuzmanović,

– Mela Mušinović – I. nagrada (90.00 bodova) druga kategorija – klasa prof. Ivana Kuzmanović,

– Dragan Kuzmanović – II. nagrada (80.20) druga kategorija – prof. Anita Laštro,

– Sofija Ćosić – III. nagrada (75.00 bodova) druga kategorija – klasa prof. Ivana Kuzmanović,

Oglas

– Marta Smiljanić – III. nagrada (71.80 bodova) druga kategorija – klasa prof. Gabriela Blaž,

– Amar Helda – II. nagrada (86.20 bodova) treća kategorija – klasa prof. Ivana Kuzmanović.

*Područni odjel Nova Bila:

– Lara Ćurak – III. nagrada (77.75) prva kategorija – klasa prof. Lucija Džepina,

Oglas

– Marija Matošević – III. nagrada (74.25) prva kategorija – klasa prof. Lucija Džepina.

U disciplini violina solo osvojene su 1 prva, 1 druga i 2 treće nagrade.

*Područni odjel Vitez:

– Mia Drmić – I. nagrada (90.80 bodova) prva kategorija – klasa prof. Ljiljana Marić – glasovirska suradnja prof. Gabriela Blaž,

Oglas

– Franka Nakić – II. nagrada (88.00 bodova) treća kategorija – klasa prof. Ljiljana Marić – glasovirska suradnja prof. Anita Laštro.

*Novi Travnik:

– Iva Baškarad – III. nagrada (79.40 bodova) prva kategorija – klasa prof. Ajla Đidić – glasovirska suradnja prof. Anita Laštro,

– Eva Matošević – III. nagrada (70.00 bodova) prva kategorija – klasa prof. Ajla Đidić – glasovirska suradnja prof. Anita Laštro.

Oglas

Čestitke svim učenicima i nastavnicima na postignutim rezultatima, kao i roditeljima koji su bili velika potpora!

Natjecanje se održalo u organizaciji UMGBP FBiH, a domaćini su bili OMŠ „Mladen Pozajić“ Sarajevo, Srednja muzička škola Sarajevo i Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu.

Oglas

Oglas

Oglas

Jučer je u dvorani Općinskog vijeća Busovača održana 26. sjednica Općinskog vijeća Busovača. Na samom početku sjednice, upućena su vijećnička pitanja i inicijative.

Vijećnica HDZ BiH Marija Ćosić uputila je inicijativu za dodatnu regulaciju prometa u općini Busovača. “S obzirom na značajnu ugroženost sigurnosti svih sudionika u prometu, osobito pješaka, predlažem dodatnu regulaciju prometa postavljanjem prometnih znakova s fokusom na zabranu parkiranja na nogostupima i cestama posebno u užem području općine, ističući problem parkiranja u Ulici Branitelja domovine ispred crkve, gdje se automobili parkiraju na nogostupu, u Ulici Marka Alaupovića gdje se automobili redovito parkiraju duž jedne trake prometnice do župnog ureda, te u Željezničkoj ulici ispred Osnovne škole “Busovača”, gdje se automobili parkiraju paralelno s novim nogostupom. Također, podnosim inicijativu za prilagodbu usporivača koji su prethodno postavljeni u ulici Branitelja domovine kako bi odgovarali standardima i bili obilježeni sukladno zakonu. Prema odgovoru koji sam dobila od nadležne službe, postavljeni usporivači nisu u skladu s važećim pravilnikom,” istaknula je vijećnica Ćosić.

Vijećnik HDZ BiH Dragan Lovrić postavio je nadležnim službama vijećničko pitanje: “Ima li Općina Busovača već pripremljene projekte kojima će aplicirati na natječaj Fonda za zaštitu okoliša te jesu li neki projekti već aplicirani?”.

Na sjednici je razmatrano izvješće o izvršenju Proračuna općine Busovača za 2023. godinu. Slaven Katava, predsjednik Kluba vijećnika HDZ-a BiH Busovača, tražio je da se sredstva za kapitalne izdatke troše ravnomjerno u svim dijelovima općine, kao i da se pokaže spremnost za dogovor oko projekata koji se trebaju realizirati.

Oglas

Usvojena su izvješća o radu JU Gradska knjižnica, JU Centar za socijalni rad i JU Gradska ljekarna. Istaknuto je da su sve tri ustanove dobro poslovale u 2023. godini sa standardnom problematikom u poslovanju.

Usvojena je i Odluka o utvrđivanju javnog interesa za kupovinu zemljišta za izgradnju novog Doma zdravlja te Odluka o visini rente za 2024. godinu.