Gospodarstvo
Svjetska banka upozorava: BiH će zahvatiti najteža recesija u posljednjih 25 godina
Pandemija COVID-19 je uzrokovala duboku recesiju u regiji zapadnog Balkana, uz smanjenje i domaće i vanjske potražnje, praćeno pogoršanjima u lancima snabdijevanja, dovodeći do negativnog rasta u svih šest zemalja regije u 2020. godini.
Prema najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju (RER) Svjetske banke, prognozira se smanjenje ekonomskog rasta za 4,8 procenata u 2020., što je za 1,7 procentnih poena manje od prognoza iz travnja.
Drugi, snažan val pandemije od sredine lipnja odgađa ekonomski oporavak u regiji.
Ograničenja putovanja i mjere socijalnog distanciranja, takođe umanjuju rast u zemljama koje više zavise od turizma.
Očekuje se da će Bosnu i Hercegovinu (BiH) u 2020. godini zahvatiti najteža recesija u posljednjih 25 godina.
Za 2020. godinu se projicira smanjenje realnog BDP-a za 3,2 procenta zbog usporavanja u većini proizvodnih sektora, slabije potražnje iz okruženja i političke neizvjesnosti. Nepovoljne demografske karakteristike BiH, povećanje broja zaraženih i teško političko okruženje mogu takođe pogoršati uticaje pandemije i uzrokovati čak i veći pad BDP-a, nego što se trenutno procjenjuje.
“Ova kriza je imala ogroman utjecaj na ekonomiju i živote ljudi u Bosni i Hercegovini”, kaže Emanuel Salinas, šef ureda Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.
BiH se, kako kaže, suočavala s brojnim izazovima i prije pandemije, a sada je rješavanje mnogih od njih postalo još urgentnije.
To uključuje stvaranje prostora za snažniji privatni sektor, povećanje efikasnosti javnog sektora, bolju zaštitu ljudskog kapitala u zemlji (kroz bolje obrazovanje i zdravstvo) i stvaranje boljih prilika za mlade.
Pandemija dovodi do novih izazova na tržištima rada u regiji i prijeti da ugrozi napredak koji su zemlje ostvarile u oblasti dobrostanja.
Do lipnja je nezaposlenost u regiji porasla za pola procentnog poena, uz gašenje 139.000 radnih mjesta.
Procjenjuje se da je dodatnih 300.000 ljudi postalo siromašno u Albaniji, na Kosovu, u Crnoj Gori i Srbiji – ali je više nego dvostruko manji nego da mjere odgovora na pandemiju nisu uvedene, navodi se u izvještaju.
Kao i u većem dijelu svijeta, kako kaže direktorica Svjetske banke za zapadni Balkan Linda Van Gelder, pandemija Covid-19 i dalje teško pogađa ljude na zapadnom Balkanu, ugrožavajući i zdravlje i ekonomsko dobrostanje ljudi u svih šest zemalja regije.
“Koliko god da je situacija loša, bila bi mnogo gora da vlade nisu brzo uvele mjere od samog početka krize. Prvi prioritet je i dalje stavljanje zdravstvene krize pod kontrolu, uz ograničavanje ekonomske štete. Kreatori politika u regiji će se potom trebati fokusirati na jačanje svojih ekonomskih osnova za čvrst oporavak”, dodala je Van Gelder.
Prema izvještaju, svih šest zemalja regije je brzo donijelo politike za zaštitu života i egzistencije.
Uvođenje širokih programa očuvanja radnih mjesta, uključujući subvencije za zaposlene, pomoglo je na sprečavanju nekih od najtežih uticaja pandemije na zaposlenost, dok su programi socijalne pomoći, kao što su novčani transferi, pomogli zaštiti najugroženije populacije u regiji u svjetlu zatvaranja privrednih subjekata i drugih ograničenja.
Međutim, uprkos tim mjerama, napredak na aktivaciji radne snage, ostvaren u regiji u nekoliko prethodnih godina, sada je anuliran, a kriza onemogućava ostvarivanje napretka na smanjenju siromaštva. Na ove izazove se nadovezuje povećanje fiskalnih deficita u regiji, obzirom da vlade, u situaciji pada prihoda, nastavljaju s većom potrošnjom da bi ublažile ekonomsko usporavanje. Uz neizvjestan kraj ekonomske krize, vjerovatno je da će pritisak na tržišta rada i prihod potrajati još nekoliko narednih mjeseci.
“Pored poboljšanja zdravstvenih sustava i jačanja mehanizama socijalne zaštite, kreatori politika u regiji bi trebalo da uvode mjere za jačanje ljudskog kapitala, izgradnju snažnijih institucija i jačanje vladavine prava. Ova nesretna okolnost da se mora trošiti više u vrijeme smanjenja prihoda, nameće dodatni pritisak na vlade u regiji da prioritet stave na fiskalnu stabilnost, uključujući i putem unapređenja javne potrošnje i jačanja pridržavanja poreskih obaveza”, kaže Linda Van Gelder.
Izvještaj ističe da će brzina opravka, u kratkoročnom periodu, zavisiti od kretanja pandemije, raspoloživosti vakcine, što bi omogućilo normalizaciju ekonomske aktivnost, te održivog oporavka glavnog trgovinskog partnera regije – Europske unije (EU), priopćeno je iz Svjetske banke u BiH.
Nakon višegodišnjih pravnih izazova, stečajni postupak nad nekadašnjim ponosom bosanskohercegovačke i regionalne industrije, PS Vitezit, konačno se privodi kraju te šira javnost očekuje pozitivne procese u dva smjera, diobu za namirivanje obespravljenih radnika i nova ulaganja u proizvode procese i modernizaciju kompanije. Naime, nova, ključna odluka Kantonalnog suda u Novom Travniku, broj 51 0 St 162693 24 Pž 20 od 11. prosinca 2024. godine, potvrdila je pravo kupca na preuzimanje imovine, čime su uklonjene sve prepreke za početak velikih investicija obitelji Zubak.
Kroz tvrtku WDG Promet d.o.o., obitelj Zubak planira uložiti preko 150 milijuna eura u prvoj fazi, usmjeravajući investicije na modernizaciju i ponovno pokretanje proizvodnje, potvrdili su novinarima portala Viteški.ba u razgovoru. Navode kako cilj im je transformirati Vitezit u suvremeni industrijski centar koji će podržati vojnu i civilnu industriju u Bosni i Hercegovini, kao i šire u regiji.
Povratak industrijskog giganta
PS Vitezit, nekadašnji lider u proizvodnji eksploziva, specijaliziranih kemikalija i proizvoda za vojnu industriju, sada ima priliku zauzeti ključnu poziciju na gospodarskoj karti regije. Prema planovima obitelji Zubak, modernizacija postrojenja bit će usmjerena na implementaciju najnovijih tehnologija i ekoloških standarda, čime će bivši Vitezit, danas WDG d.o.o. Vitez postati moderna i perspektivna tvornica spremna odgovoriti na zahtjeve današnjeg tržišta.Plan modernizacije obuhvaća obnovu proizvodnih linija specijaliziranih za izradu baruta, raketnih goriva i eksploziva, koji će biti standardizirani prema NATO specifikacijama. Takvi proizvodi bit će ključni za opskrbu domaće vojne industrije, kao i za suradnju s NATO partnerima.
Proizvodnja po NATO standardima
U novoj eri Vitezita, kako navode, fokus će biti na strateškim proizvodima koji mogu zadovoljiti vojne i civilne potrebe regije. Proizvodnja će uključivati:
– Jednobazne i dvobazne barute, kao i kompozitne barute za streljivo svih kalibara, od metaka do topničkih sustava.
– Raketna goriva za vojne sustave, uključujući raketne projektile i dronove.
– Eksplozive za specijalne namjene, poput RDX-a i HMX-a, koji su ključni u modernim vojnim projektilima i artiljerij
– Visokokvalitetne industrijske eksplozive poput ANFO-a, za vojnu i civilnu primjenu.
Ovi proizvodi ne samo da će podržati domaću industriju, uključujući vodeće proizvođače vojne industrije u BiH, nego će omogućiti i značajan izvoz, čime bi Bosna i Hercegovina postala pouzdan partner u NATO opskrbnom lancu.Presuda koja vraća povjerenje
U ključnom pravnom trenutku, Kantonalni sud je svojom presudom ukinuo nezakonite odluke stečajnog suca Ive Žabića, koje su usporavale završetak stečajnog postupka. I uvođenje kupca, koji je prije više od dvije godine platio višemilijunski iznos u međunarodnoj prodaji Vitezita, o kojoj su se tada suglasili predstavnici radnika, povjeritelja te federalne vlade, kao i sam sudac Žabić. Ova odluka vraća povjerenje u pravosudni sustav i šalje snažnu poruku investitorima o važnosti zakonitosti i pravne sigurnosti.Lokalna zajednica s nestrpljenjem iščekuje početak radova, svjesna da će ova investicija donijeti dugoročnu korist i gospodarstvu i građanima Bosne i Hercegovine. Revitalizacijom Vitezita ne samo da se oživljava industrijska baština, već se stvara snažan temelj za budućnost kroz nova radna mjesta i namirivanje velikog broja obespravljenih Vitežana koji su svoju sudbinu godinama vezivali uz Vitezit.
Kako Klix.ba ekskluzivno saznaje bosanskohercegovačka kompanija BH Telecom u postupku je preuzimanja telekom operatera Telemach.
Najveći telekom operater u našoj državi BH Telecom uskoro bi trebao preuzeti vlasništvo nad još jednim velikim telekom operaterom koji posluje u našoj državi – Telemachom. U pitanju je jedna od najznačajnijih investicija koja će neminovno ojačati domaću i bh. privredu i poboljšati korisničku uslugu.
Riječ je o širem paketu preuzimanja jer će BH Telecom osim Telemacha u BiH preuzeti i Telemach u Crnoj Gori, kao i Sjevernoj Makedoniji.
Finansijski detalji za sada nisu poznati, a uskoro bi sve trebalo biti potvrđeno na Konkurencijskom vijeću BiH. Spajanje ovih telekom operatera je jedan od najznačajnijih investicijskih poteza koji će osnažiti kako domaću privredu, tako i tržišnu poziciju domaćeg javnog preduzeća.
Kako saznajemo ovaj potez dio je šireg biznis plana koji se odnosi na poslovanje United Grupe, odnosno na pregovore o prodaji poslovanja United Grupe u Sloveniji, Hrvatskoj, BiH, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji, Bugarskoj i Grčkoj. Cijeli posao trebao bi biti ozvaničen do proljeća.
Gospodarstvo
SNJEŽANA KOPRUNER: BiH ima sve preduvjete da postane vodeća zemlja u regiji, samo treba znanja, dobre volje i ljubavi za svoju zemlju i svoj narod
Cijene rada
Ističe da u BiH, kao i u drugim zemljama, postoji slobodno tržište radne snage koje reguliše cijenu rada i ono nema veze sa odlukama o vrijednosti minimalne satnice.
“Tako, na primjer, cijena sata jedne čistačice na moru u Republici Hrvatskoj je približno 20 eura (39,14 KM), cijena bruto satnice dobrog zavarivača u BiH je 10 eura (19,57 KM), dok je satnica jednog zavarivača u Sjedinjenim Američkim Državama 100 dolara (189,84 KM)”, objašnjava Kopruner i dodaje da je riječ o podacima njemačkih kupaca u firmi na čijem je čelu.
Naglašava da dobri majstori u BiH uglavnom imaju jako dobra primanja i da su bolje plaćeni od mnogih ministara u Vladi FBiH.
“Njima ne trebaju ovakve odluke. I ne samo oni, dobri stručnjaci su svugdje na cijeni, ako ih uopće možete dobiti. U kapitalizmu uglavnom tržište rada definira cijenu rada. Kada je riječ o minimalnim platama/satnicama onda moramo znati na koga se one odnose, tj. uglavnom na nekvalificirane pomoćne radnike. Ova odluka će u javnim institucijama izazvati lančanu reakciju porasta svih plata koje treba finansirati realni sektor koji sebi uglavnom taj luksuz ne može dozvoliti, jer nema od čega”, objašnjava naša sagovornica.
Stava je da će rezultat Vladine odluke biti povećana otpuštanja radnika zbog nemogućnosti plaćanja, povećan rad na crno, a samim tim i povećana korupcija uz prateći porast inflacije.
Pita kako će penzioneri preživjeti povećanje svih troškova života i da li je neko mislio na njih.
“Mislim da to nije bio cilj Vlade i zbog toga bi trebali još jednom preispitati ovu odluku. Odluke koje treba donijeti Vlada FBiH trebaju obezbijediti dugoročno bolje uvjete života za sve, a to se odnosi na bolje obrazovanje prema potrebama privrede BiH, smanjenje korupcije, posebno u javnim institucijama i rad na uspostavljanju meritokratskog sistema, tj. na vladavini najboljih, a ne najpodobnijih”, kaže Kopruner.
Potrebne reforme
Vlada FBiH, dodaje, trebala je raditi na izradi rješenja koja će dovesti do oslobađanja poreza na dobit investicija koja otvaraju nova radna mjesta, jer ona bolje pune državnu kasu od ovakvih odluka.
“Potrebno je i potaknuti privredne aktivnosti smanjenjem fiskalnih nameta koji neki u borbi za konkurentnost ne mogu platiti, smanjiti broj dana bolovanja na teret poslodavca, napraviti reformu neefikasnog zdravstvenog sistema koju građani, posebno penzioneri, trebaju hitno”, navodi.
Dodaje da bi bilo potrebno i povećati efikasnost javnih institucija, a Vlada FBiH sve navedeno može prekopirati od uređenijih sistema koji su sve to implementirali.
“Za neke od ovih prijedloga potrebno je malo dobre volje i razmišljanja o dobrobiti za sve. BiH ima sve preduvjete po strukturi privrede da postane vodeća zemlja u regiji, samo treba malo znanja, dobre volje i ljubavi za svoju zemlju i svoj narod”, zaključuju Kopruner.
Gospodarstvo
Besim Belegić vratio iz “mrtvih” posrnulog Novotravničkog giganta, a čast i dostojanstvo radnika se mora poštivati
KAKO LIJEPA PRIČA IZ SREDNJE BOSNE, GRADA MLADOSTI, MJESTA ZA SVE, NAŠEG LIJEPOG NOVOG TRAVNIKA.
Iza nas je još jedna poslovna godina. S pravom mogu reći ubjedljivo najuspješnija u posljednjih 30 godina.
Poduzeće BNT TMH Novi Travnik u 2024. godini ostvarili su rekordan prihod u iznosu od preko 34 miliona konvertibilnih maraka. Čak 21 milion KM više nego u 2023. godini
Dobit preduzeća će biti oko 2,4 miliona KM. Nikada u posljednih 30 godina ni blizu ovog iznosa!
U 2024. godini smo, nakon dugo godina, isplaćivali bruto plate. Doprinose smo plaćali na zarađene plate. Pored redovne isplate bruto plaća naše radnike smo nagradili sa po 5.233 KM pomoći ukoliko su radili cijelu 2024. godinu odnosno oko 450 KM za svaki mjesec koji su proveli radeći u TMiH. Ove pare nam nije niko poklonio niti dao na lijepe oči. Ovaj novac su naši radnici zaradili napornim radom i prolijevajući znoj da bi naš rezultat bio što bolji. Mene mogu napadati, navikao sam, ali neću dozvoliti da se vrijeđaju radnici da im je neko dao sadaku. Ponavljam radnici su to zaslužili. U tu namjenu smo izdvojili nešto više od 2 miliona KM.
U 2024. godini smo izvršili nabavku 4 programske mašine, od vlastitih sredstava čime smo značajno povećali produktivnost. U 2024. godini zaposlili smo oko 150 radnika i raspisali konkurs za prijem još 50 radnika.
U 2024. godini smo počeli sa sanacijom tzv. zgrade montaže čiji kapacitet je oko 200 radnika koje planiramo zaposliti kada završe radovi i izvrši se nabavka mašina. Sve ove radove preduzeće finansira iz vlastitih izvora i bez ijedne KM kredita.
U 2024. godini smo platili sudske presude iz ranijih godina u iznosu od 750 hiljada KM. Vratili smo pozajmice nastale u prethodnim godinama u iznosu od milion KM.
Započeo sam pregovore sa advokatima radnika koji su tužili preduzeće zbog isplate razlika plaća po kolektivnom ugovoru za period 2002. – 2005. Tada su, također, na vlasti bile “patriote”. Ove obaveze iznose milion KM i mi ćemo ih nakon potpisivanja sporazuma u potpunosti izmiriti do kraja godine.
Sve ovo smo uspjeli u periodu od 06.12.2023. do 31.12.2024.
I da, na kraju 2024. godine smo pored svih problema i aferima prošlosti imali preko 4 miliona KM na računu. Čast i poštenje nemaju cijenu.
Moj mandat počinje teći upravo od 06.12.2023. pa do danas.
Radnici BNT-TMiH dobro znaju da smo za samo jednu godinu dana uspjeli vratiti dostojanstvo radniku i da se radnik osjeća poštovan i cijenjen.
Nažalost, oni koji sebe nazivaju patriotama a obnašali su vlast godinama unazad ostavili su mi u amanet velike obaveze koje polako izmirujemo i uporedo sa tim stabilizujemo poslovanje preduzeća.
U narednih nekoliko dana objaviti ću plan za naredni period. Znam da naše sugrađane najviše interesuju nova radna mjesta.
IMAMO DOBRE VIJESTI…
Nastavljamo odgovorno, porux̌uje direktor BNT TMH Besim Belegić na svom Facebook profilu.
Spomenuo je i da mu se javljaju radnici koji tvrde da su prisiljeni da u dogledno vrijeme izađu na proteste pred zgradu Vlade FBiH zbog ove odluke.
Naglasio je da je neistina da će zbog ove odluke poslodavci morati u budžet FBiH uplatiti dodatnih 860 miliona KM, već će taj iznos iznositi manje od 460 miliona KM kao i to da će ovom odlukom niže razine vlasti dobiti dodatni prihod od 76 miliona KM.
“Svi smo svjedoci kako smo prošlu godinu nastojali osigurati mogućnost podrške radnicima za poboljšanje njihovog životnog standarda. Mogu reći da je veliki broj poslodavaca pokazao izostanak želje za isplatu 400 KM neoporezivo za svoje radnike. Podaci su neumoljivi, za posljednjih šest mjeseci od mogućih 1,5 milijardi pomoći koliko se moglo isplatiti, isplaćeno je 145 miliona KM”, rekao je Nikšić.
“Shvatili smo da imamo činjenicu da poslodavci kroz neoporezive isplate toplog obroka i prijevoza reketiraju svoje radnike”, rekao je.
Istakao je da su povećali minimalnu plaću do stvaranja uvjeta donošenja seta zakona o fiskalizaciji.
“Naravno, važno je naglasiti da neoporezivi dio primanja nije diran”, rekao je Nikšić.
Procjena kako će odluka ugroziti 100.000 radnika je poprilično paušalna, smatra Nikšić te je neutemeljena.
“Naglašavam da će Vlada značajan broj obrtnika i poslodavaca osigurati poticaje kako ne bi osjetili opterećenje. Bit ćemo osjetljivi u situacijama kada dođe do eventualnih otkaza, naravno da su mogući i otkazi. Bit ćemo inspekcijskim nadzorom rigorozni i pratiti da li se radnici šalju na biro, a nastavljaju raditi u kompanijama. Pozivam sve radnike koji budu izloženi takvim pritiscima, mi garantiramo anonimnost i maksimalnu zaštitu”, poručio je Nikšić.
Također je kazao da će poslodavci koji linearno povećaju platu radnicima biti oslobođeni plaćanja dodatnih doprinosa, a što će biti regulirano uredbom.
Rekao je da će rasti i dječiji doplatak i naknada za roditelje njegovatelje, a u skladu s ovom odlukom o minimalnoj plati.
“Kritike od dijela poslodavaca možda su očekivane, ali strahovi o bankrotima i otkazima su neutemeljeni. Ova odluka je donesena i konačna je, minimalna plaća u FBiH je 1.000 KM”, rekao je Nikšić, prenosi Klix.
Red sanjkanja, red skijanja, red grudanja. Uživaju svi, posebno djeca. Na Kupresu, omiljenom zimskom odredištu Dalmatinaca – gužve malo kome smetaju.
“Velika je gužva, ali nije da nisam zadovoljan, ima dosta snijega, dobar je teren, malo su gužve na žičarama”, rekli su Bruno i Stipe.
Pa na stazi treba gledati na sve strane.
Skijaši zadovoljni stazama, ali i ponudom opreme za najam.
“Skije su bile jutros 95 maraka za nas 4 – skije, pancerice, štapovi, cijela oprema za jedan dan”, rekao je Mladen.
Upola jeftinije nego da ste ih primjerice unajmili u Hrvatskoj i nosili sa sobom. Nekad je bilo jeftinije, ali u usporedbi s našim i Alpskim cijenama – povoljno zato neki na Kupres idu ponoviti gradivo prije polaska na skuplje destinacije.
Dnevni Ski pass 20-tak eura, na popularnim austrijskim i talijanskim skijalištima i dvostruko i trostruko više. Za 40 eura ovdje se može pojesti i ručak za 4 osobe.
“Može se popiti i pojesti fino, nije skupo”, rekla je Jadranka.
“Mislim da su cijene prihvatljive i da je dobro sve. To je na kraju krajeva i nekakav luksuz pa i trebaju biti malo veće cijene”, rekla je Katarina.
A kad je vuk sit i prijatelji su na broju, na 1200 metara nadmorske visine brige se brzo zaboravljaju.
“Ma predivno, odlično, malo da iz svakodnevnice pobjegnemo”, nadodala je Jadranka.
U Alpama – tjedan dana noćenja na skijalištima od 800 do 1000 eura po osobi, na Kupresu već od 380. Kad se tome doda blizina hrvatske obale zadrži li se snijeg, a trebao bi, ovakvih će prizora biti još.
Gospodarstvo
Travnik za Novu godinu: Nema slobodnog kreveta, turisti iz cijele regije uživaju u prazničnoj atmosferi
Tokom novogodišnjih praznika Travnik je potvrdio status jednog od najpoželjnijih turističkih odredišta u Bosni i Hercegovini. Sve smještajne jedinice u gradu bile su popunjene, a turisti su pristigli iz Crne Gore, Hrvatske, Srbije i svih krajeva BiH kako bi uživali u bogatom programu i jedinstvenoj atmosferi.
Najviše pažnje privukao je spektakularni doček Nove godine, održan na parkingu travničke gimnazije (Katoličkog školskog centra) Travnik, gdje je nastupio poznati bh. pjevač Mirza Selimović. Tisuće posjetitelja ispratilo je staru godinu uz vrhunsku muziku, svjetlosne efekte i vatromet koji je obasjao travničko nebo.
Pored glavnog događaja, posjetioci su uživali u zimskim šetnjama Starim gradom, kušanju lokalnih specijaliteta, kao što su travnički ćevapi i tradicionalni slatkiši, te posjetama kulturno-historijskim znamenitostima poput rodne kuće Ive Andrića i šarene džamije.
“Travnik ima poseban šarm u zimskom periodu. Oduševljeni smo gostoprimstvom i bogatom ponudom. Planiramo se vratiti i iduće godine,” kazala je gošća iz Novog Bečeja.
Organizatori događaja ističu da je ovo jedan od najuspješnijih prazničnih perioda u Travniku, koji doprinosi promociji grada kao atraktivne turističke destinacije. “Ovakvi događaji ne samo da privlače turiste, već i osnažuju lokalnu ekonomiju. Naši hoteli, restorani i prodavnice bilježe rekordan promet,” izjavio je Ivica Džambas, organizator događaja.
Travnik se već sada priprema za nove manifestacije koje će dodatno obogatiti turističku ponudu i privući posjetioce iz cijelog regiona, a tu svakako spadaju manifestacije Travnik Summer fest i Ćevap fest.
Pad izvoza iz BiH u iznosu od oko milijardu maraka u 2024. predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković ne vidi kao razlog za paniku, jer je u posljednjih pet godina izvoz domaće ekonomije rastao za čak 7 milijardi maraka. Vuković podsjeća da je inflacija u BiH u prihvatljivim okvirima, kamate ne rastu, plaće su porasle, a broj nezaposlenih je manji.
Kad gledamo opću ocjenu stanja, onda mi nismo tako loši, pogotovo ako se kompariramo sa zemljama u susjedstvu – kaže Vuković u razgovoru za „Avaz“. Uzroci pada izvoza su u smanjenoj proizvodnji struje, čija je prodaja vani donosila oko 400 milijuna maraka, ali i problemima njemačke autoindustrije, koja je za oko dva milijuna automobila imala manju potražnju. Vuković naglašava da je cijela ekonomija EU usporena, te da joj se prognozira minimalan rast i u 2025. godini. – Naša ovisnost o EU je jako velika, jer 70 posto roba izvozimo na tržište EU. Zato tražimo nova tržišta. Ove godine je VTK BiH prvi put bila na svjetskom kongresu svih komora, gdje tražimo tržište sjeverne Afrike, Bliskog istoka, da to nije više samo EU. Daleka Kina je za nas nemoguća. Prvi put su MMF i WTO bili u VTK. Svjetska trgovinska organizacija (WTO) je tražila da BiH postane njena članica. Prepreka je bila kvalitet standarda naftnih derivata, ali mislim da će to biti otklonjeno. To nam otvara vrata cijelog svijeta – dodaje Vuković.Kao i u prethodnim, mnogo toga u BiH i u 2025. godini ovisi od dešavanja u Europi i svijetu. Vuković podsjeća da BiH nije mogla utjecati ni na pandemiju koronavirusa, kao ni na ratove u Ukrajini i Palestini, ali da posljedice itekako osjeća. – Ekonomija se mora prilagođavati novim tržištima i tehnologijama. Na primjer, namjenska industrija raste zbog ratova, ali tehnološki zaostajemo minimalno 20 godina. Neke od tih tvornica još uvijek imaju stare štampače za metke koji su se pravili u Titino doba. Treba ulagati u tehnologiju. Nemate kapaciteta, a ne ulažete, dobro vam je ovoga trenutka i šta vas briga šta će biti za 10 godina. Nemamo vremena čekati 10 godina. Veliki izazov je i dekarbonizacija. Apeliramo da sve firme počnu raditi svoj karbonski otisak, da vide što treba da poprave, jer 1. siječnja 2026. je pred vratima, a izvozom te robe platit ćete „debele“ poreze i nećete biti konkurentni. Komora već tri godine apelira na to – ističe Vuković.VTK BiH mora postati platforma za dijalog privatnog sektora i države, a u savladavanju izazova potrebna je sinergija gospodarstvenika, komorskog sustava i vlasti, naglašava Vuković. Upozorava da se glas privatnog sektora mora puno više čuti. – Optimizam mora postojati, jer 60 posto države pokriveno je šumom i mi ne možemo izvoziti oblovinu već imati vrhunski namještaj. Imamo dva milijuna hektara obradive zemlje, od kojih je obrađeno samo 300.000. Imamo turistički potencijal, tradiciju u tekstilu, namještaju, metalnoj industriji … Sjetite se grba RBIH – dimnjaci i žito. BiH promatramo kao najskuplje Lego kockice, ali su rasute. Haj’mo od tih lego kockica napraviti kamion, avion ili nešto. Europski put je onaj koji nas vodi super brzinom naprijed i nećemo moći bez toga – kaže Vuković.
MLM Transporti d.o.o. iz Nove Bile i ove je godine isplatio vozačima po 1000 eura.
Prema riječima koje su uputili, ovim su poželjeli izraziti ogromnu zahvalnost svakom djelatniku na predanom radu i trudu tijekom protekle godine. Vaša posvećenost i energija ključ su našeg uspjeha, kratko su poručili uz ovu hvale vrijednu gestu.Kao znak priznanja za iznimni doprinos, isplatili su bonus u obliku 13. plaće, a podsjećanja radi ovo nije prvi put kako ova tvrtka nagrađuje svoje djelatnike.
Vlada Srbije nakon sankcija SAD-a i Velike Britanije: Goriva imamo još za tri mjeseca
Predsjednik Vlade Srbije Miloš Vučević poručio je da građani Srbije još uvijek ne treba da brinu, iako su sankcije Sjedinjenih...
Fenomenalna Hrvatska briljirala i svladala Sloveniju u posljednjoj provjeri pred SP
HRVATSKA rukometna reprezentacija je u posljednjoj prijateljskoj utakmici pred Svjetsko prvenstvo svladala Sloveniju rezultatom 33:25. Izabranici Dagura Sigurdssona su odigrali...
Zubak najavljuje ulaganje 150 milijuna eura u revitalizaciju Vitezita
Nakon višegodišnjih pravnih izazova, stečajni postupak nad nekadašnjim ponosom bosanskohercegovačke i regionalne industrije, PS Vitezit, konačno se privodi kraju te...
BH Telecom preuzima Telemach u BiH, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji!
Kako Klix.ba ekskluzivno saznaje bosanskohercegovačka kompanija BH Telecom u postupku je preuzimanja telekom operatera Telemach. Najveći telekom operater u našoj...
Nove pjesme za Osmana Hadžića piše autor kultne “Molitve”, uskoro i novi imidž
Osman Hadžić spada u red naših najtraženijih pjevača narodne muzike, a novim pjesmama, ali i koncertima, u narednim mjesecima će...
SNJEŽANA KOPRUNER: BiH ima sve preduvjete da postane vodeća zemlja u regiji, samo treba znanja, dobre volje i ljubavi za svoju zemlju i svoj narod
Ne jenjavaju reakcije na odluku Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) prema kojoj minimalna plata u ovom entitetu u 2025....
Tko ove godine ima najbolju kobasicu, rakiju krušku i šljivovicu? Tradicionalan događaj na Busovačkoj planini
Busovačka planina ponovno je domaćin jedinstvenog događaja koji spaja tradiciju, gastronomiju i glazbu, privlačeći posjetitelje iz svih krajeva Bosne i...
Busovljak postao direktor dizajna vodećeg proizvođača automobila na kineskom tržištu
Sajdin Osmančević iz Busovače, direktor je dizajna u Chery kompaniji, koja je trenutno vodeći proizvođač automobila na kineskom tržištu. Radio za...