Brojnima u našoj zemlji posrećilo se da predstojeće praznike spoje sa vikendom. Mini godišnji tako mnogi namjeravaju iskoristiti izvan granica naše zemlje, a oni koji žive i rade u inozemstvu produženi vikend namjeravaju provesti u domovini. To stvara gužve na domaćim prometnicama i graničnim prelazima. Špic se očekuje u večernjim satima, mada je tijekom cijelog dana promet pojačan.

Na ulazu u Bosnu i Hercegovinu na Graničnom prelazu Gradiška čeka se i do sat vremena. Minimum pola sata čekaju putnici koji namjeravaju izaći iz zemlje. Na ovom graničnom prelazu špic očekuju tek u večernjim satima, pa svima koji tada planiraju na put savjetuju da krenu ka alternativnim graničnim prelazima.

“Pošto su prvosvibanjski praznici, kao vaskršnji, očekujemo veću gužvu i zadržavanje. Što se tiče špica to očekujemo tek poslije 15 satipa do kasno navečer tek oko 23 sataće biti najveća gužva pošto oni tamo prestaju sa radom u zemljama Zapadne Europe i kreću prema nama”, rekao je za N1 Miodrag Švraka vođa tima na Graničnom prelazu Gradiška.

Gužve na Graničnom prelazu Gradiška u pravilu znače komplikaciju života za stanovnike grada na sjeveru. Razlog za to je činjenica da se granični prelaz nalazi u najužem gradskom jezgru. Ovaj problem traje godinama i trajat će sve dok se sa hrvatske strane ne završe pristupne ceste i granični prelaz koji će spojiti postojeći auto-cesta Banjaluka-Gradiška, sa auto-cestom Beograd-Zagreb. Radovi na izgradnji pristupnih cesta već se odvijaju, a nedavno je počela i gradnja graničnog prelaza koja neće biti završena prije 2025. godine, piše N1.

Oglas

Vlada Federacije BiH je na prijedlog Federalnog ministarstva financija donijela zaključak kojim se utvrđuje prijedlog za imenovanje Jelke Milićević za zamjenika direktora Agencije za bankarstvo Federacije BiH, na period do isteka mandata zamjenika direktora koji je razriješen, a koji je bio imenovan Odlukom Parlamenta FBiH. Vlada će Parlamentu Federacije BiH dostaviti Prijedlog odluke o imenovanju zamjenika direktora Agencije za bankarstvo FBiH, radi imenovanja.

Danas je data prethodna suglasnost Skupštini Javnog poduzeća Autoceste Federacije BiH d.o.o. Mostar za imenovanje Alena Tucakovića, Ćamila Ganibegovića, Marije Buntić, Ante Vrdoljaka i Alena Sejdinovića za vršioce dužnosti članova Nadzornog odbora, do okončanja konkursne procedure, a najduže do tri mjeseca. Prije toga dana je prethodna suglasnost Skupštini ovog javnog poduzeća za razrješenje vršitelja dužnosti članova Nadzornog odbora, radi isteka mandata.

Vlada je donijela i Rješenje kojim se imenuje Nadzorni odbor Javnog poduzeća Nacionalni park Una d.o.o. Bihać, na period od četiri godine u sastavu Jasmin Dervić za predsjednika, te za članove Vildana Jogić i Adnan Vuković. Ovim rješenjem razrješavaju se dužnosti predsjednik i članovi privremenog Nadzornog odbora, radi isteka mandata.

Danas je doneseno i Rješenje kojim se imenuju vršitelji dužnosti članova Nadzornog odbora Lutrije BiH, do okončanja natječajne procedure, a najduže do tri mjeseca, u sastavu Miroslav Ćorić, Ženja Ljubiškić, Saša Grabovac, Armin Sirčo i Neira Mlinarević. Prethodno je doneseno Rješenje kojim se razrješava dosadašnji Nadzorni odbor Lutrije BiH, prije isteka mandata.

Oglas

Za učešće u radu i odlučivanju na predstojećim skupštinama privrednih društava danas su opunomoćeni  Stipo Buljan (UNIS Group d.o.o.), Halko Balavac (BH-Gas d.o.o. Sarajevo), Zlatan Bilanović (Tehnički remontni zavod Hadžići d.d. Hadžići) i Emir Raščić (Agrokomerc d.d. Velika Kladuša), priopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.

Federalni hidrometeorološki zavod objavio je vremensku prognozu za naredne dane.

U srijedu se očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Sunčanije u jutarnjim satima. Poslijepodne u Bosni se očekuju lokalni pljuskovi praćeni grmljavinom, a tokom noći širom zemlje kiša i lokalni pljuskovi. Vjetar slab do umjeren u sjevernim područjima Bosne istočni i sjeveroistočni, a u ostatku zemlje južni i jugoistočni. Jutarnja temperatura zraka od 10 do 16, na jugu do 18, a dnevna od 18 do 24, na jugu do 26 °C.

U četvrtak pretežno oblačno vrijeme sa kišom, pljuskovima i grmljavinom. Vjetar slab do umjeren južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 10 do 16, na jugu do 18, a dnevna od 17 do 23 °C.

U petak pretežno oblačno vrijeme sa kišom i lokalnim pljuskovima. Vjetar slab zapadni i sjeverozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 6 do 12, na jugu do 14, a dnevna od 13 do 19 °C.

Oglas

Biciklistička karavana prijateljstva Mostar – Vukovar stigla je na pola puta, točnije općinu Žepče gdje ih je dočekao načelnik Mato Zovko.

Još jedan dan karavanu je pratilo lijepo vrijeme, gdje su biciklirajući kroz drugu etapu dugu 100km upoznavali kulturne, povijesne i prirodne ljepote Bosne i Hercegovine. Bitno je kazati kako se cijelom dužinom rute od Kiseljaka do Žepča za sigurnost karavane brinuli djelatnici MUP kojim se organizatori karavane ovim putem i zahvaljuju na profesionalno odrađenom poslu.

U središtu grada karavanu je dočekao općinski načelnik Mato Zovko zajedno sa predstavnicima biciklističkog kluba „Pedala“, gdje zajedno odali počast stradalim braniteljima ispred središnjeg spomen obilježja u Žepču. Nakon ceremonijalnog dijela polaganja vijenca i paljenja svijeća, biciklisti su načelniku Zovki uručili poklone iz Hercegovine te napravili zajedničku fotografiju na Trgu Branitelja.

„Meni je čast da mogu dočekati naše bicikliste u karavani prijateljstva, koja je ujedno i karavana sjećanja na poginule u Vukovaru i Borovu Selu. U karavani su kao domaćini uključeni i općine Kiseljak, Žepče, Orašje, Županja i Vukovar i to je ono najmanje što mi možemo učiniti za sve poginule koji su dali svoje živote u BiH i RH, da im na taj način zahvalimo i poručimo da nisu zaboravljeni i da će se karavana u njihovu čast i dalje nastaviti. Općina Žepče će uvijek biti domaćin karavani, jer to je ono najmanje što možemo učiniti za njih. Drago mi je da imamo i svoje predstavnike u karavani, Ivana Širića i Peru Zekića koji će s karavanom sutra krenuti iz Žepča prema Vukovaru, i žao mi je što je naš Franjo Šupuković povrijeđen, jer da nije, siguran sam da bi i on bio u karavani. Hvala Toniju Zoriću i hvala udruzi HerzegovinaBike što prepliću ovu nit prijateljstva između gradova Mostara i Vukovara koji će i ove godine, još jednom biti povezani neraskidivom vezom i to ne samo Mostara i Vukovara, već i svih onih općina i gradova kroz koje prolazi karavana“ kazao je općinski načelnik Mato Zovko.

Oglas

Nakon kraćeg zadržavanja u gradu, biciklisti su posjetili i spomen obilježje žrtvama rata u Kiseljaku kod Žepča gdje su također zapalili svijeće i položili cvijeće u spomen na sve žrtve rata, a posebno na trinaestogodišnju djevojčicu Ivanu Širić po kojoj etapa od Kiseljaka do Žepča nosi ime „Memorijal Ivane Širić“.

Današnja etapa od Kiseljaka do Žepča bila je duga stotinjak kilometara, a karavanu je i danas cijelo vrijeme pratilo sunce i lijepo vrijeme. To su iskoristili te usput posjetili i Stari grad Vranduk kod Zenice.

“Danas smo imali relativno laganu etapu, te smo uživali u bicikliranju i odmarali se pred sutrašnji dan gdje nas do Županje čeka 130km. Ovim putem se želim zahvaliti prije svega svim sudionicima na dostojanstvenoj vožnji i uspješno odvoženoj i drugoj etapi, a zatim i općini Žepče koja je na čelu sa svojim načelnikom Matom još jednom dočekala karavanu i pokazala se kao izvrstan domaćin. Uvijek volimo posjetiti Žepče i naše prijatelje, a danas kada smo tu, naša srca su puna”, kazao je Toni Zorić.

Inače, u karavani prijateljstva ove godine sudjeluje tridesetak biciklista, a među njima su i četiri žene. Najstariji sudionik karavane je šezdesetogodišnji Josip Malinar iz Slavonskog Broda, dok je najmlađi devetnaestogodišnji Tibor Smoljan iz Mostara koji danas u Žepču slavi i rođendan.

Oglas

Karavana sutra nastavlja put, a iduće odredište je Orašje, odnosno Županja, koja je od Žepča udaljena oko 130 kilometara.

Organizatori se ovim putem zahvaljuju svim sponzorima i prijateljima Biciklističke karavane Mostar-Vukovar, na potpori i očuvanju prijateljstva između gradova i općina kroz koje karavana prolazi, i to: Continental Tires, Sportski savez Grada Mostara, Škoda Apolo Mostar, Euroherc osiguranje, Restoran konoba Goranci, Delta Security, Podrumi Andrija, Andritz Tep, Lasta, te naravno gradovi Mostar, Županja, Vukovar i općine Kiseljak i Žepče.

Na stranici FK Veleža s ponosom su objavili da je nastavljen projekat izgradnje južne tribine stadiona “Rođeni”, a vidljive su i nove konture istoga.

Nastavak projekta izgradnje južne tribina stadiona Rođeni teče planiranom dinamikom i izuzetno vesele već vidljive nove konture našeg stadiona.

Na radost svih navijača i simpatizera, a posebno svih ljudi u Klubu, Fudbalski klub Velež će sa završenom južnom tribinom i finalizacijom drugih infrastrukturnih radova koji se istovremeno realiziraju, imati sigurno dom kojim ćemo se svi ponositi. Naš Crveni dom, stoji u objavi kluba na njihovom Facebook nalogu.

Uskoro izgrađena tribina zadovoljit će kriterije četvrte kategorije UEFA stadiona i imat će posebne sadržaje.

Oglas

Stadion Grbavica, koji je domaćinski stadion FK Željezničar, niz godina se smatra najposjećenijim u BiH. A sada su iz kluba objavili nove brojke za sezonu 2023./2024. koje su očito više u odnosu na prethodnu 2022./2023.

Benefiti od ugradnje fotonaponskih sustava se kreću od boljeg kvaliteta zraka pa sve do značajnih ekonomskih ušteda

Instalateri fotonaponskih sustava, u javnosti poznatiji kao monteri solarnih panela profesionalno postaju sve traženiji na bh. tržištu. Zanimanje je deficitarno i u Europskoj uniji, a svoju priliku za bolju egzistenciju upravo u njemu vide mnogi u našoj zemlji. Među njima su i zaposleni profesori koji kroz model cjeloživotnog učenja se okreću prekvalifikaciji.

Na takozvani put “zelene tranzicije” Bosna i Hercegovina je već zakoračila, a on u konačnici podrazumijeva potpuni prelazak sa konvencionalnih na ekološki prihvatljive izvore energije.

“Htjeli ili ne, nama se već događa energetska tranzicija. Sada imamo nedostatak ugljena i peleta, a najavljeno je i poskupljenje električne energije. Da bismo preživjeli energetsku tranziciju i poskupljenje električne energije moramo se okrenuti mjerama energetske efikasnosti i obnovljivim izvorima energije, ugrađivati toplotne pumpe, ali i fotonaponske sustave”, kaže direktorica Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle Džemila Agić, piše Klix.ba.

Oglas

A upravo sve veći broj fotonaponskih sustava, točnije solarnih panela je moguće vidjeti na krovovima javnih, ali i privatnih objekata u našoj zemlji. Problem leži u nepostojanju sofisticiranog kadra koji će se baviti njihovom instalacijom i priključenjem na elektroenergetski sustav.

Zbog toga je od Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle potekla inicijativa za uvođenje novog zanimanja u obrazovni sustav Tuzlanske županije, a on se odnosi na instalatera fotonaponskih sustava – elektroničara.

Ovo zanimanje će od rujna ove godine djelovati u Srednjoj elektrotehničkoj školi u Tuzli, a kroz obrazovni sustav Srednja građevinsko-geodetska škole će nuditi mogućnost prekvalifikacije kadra.
Dok ovo u potpunosti ne zaživi, odvija se pilot projekt kroz koji se vrši obuka za instalatere fotonaponskih sustava. Grupu polaznika čine nezaposlene osobe, one s radnim angažmanom te visokoobrazovani kadar koji želi upotpuniti svoj portfolij.

“Kroz ovu obuku profesori predstavljaju edukatore, uz pomoć gostujućeg profesora iz švicarske Polybau škole. U okviru ove edukacije zainteresirane odrasle osobe obučavaju se kako prije svega raditi planiranje, projektiranje i postavljanje jednog sustava, kao i njegovo održavanje”, kaže Agić.

Oglas

Mnogi stariji idu na prekvalifikacije 

Edin Muranović iz Tuzle je diplomirani kriminalist koji priliku za posao u struci nikada nije dobio. Sada nadu vidi u postavljanju solarnih panela, svjestan da je na putu “zelene bh. tranzicije” ova struka neminovna.

“Posao u struci sam pokušavao pronaći 17 godina, ali zbog nepotizma i korupcije u tome nisam uspio. Sada sam se odlučio za edukaciju u oblasti postavljanja solarnih panela. Sviđa mi se način odvijanja obuke i već sam stekao određena znanja. Naučio sam na koji se način vrši pregled krova koji treba na sebi nositi konstrukciju solarnih panela, zatim kako se oni montiraju, čemu služe, koje se uštede ostvaruju te koje benefite ostvarujemo u smislu smanjenja zagađenja zraka”, kaže Muranović.

Oglas

Bosni i Hercegovini neminovno slijedi razdoblje u kojem će pored velikih sustava, sve veći broj domaćinstava željeti ugraditi fotonaponske elemente. Samim tim doći će i do većeg vapaja za odgovarajućim kadrom.

Tuzlak Nihad Ramadanović je zaposlen kao profesor tjelesnog odgoja i sporta, a shodno trenutnom načinu funkcioniranja obrazovnog sustava u Tuzlanskoj županiji, on svake godine prilikom zadovoljavanja kriterija na natječaju dobiva ugovor na određeno vrijeme. Uvjerenja je da zanimanje instalatera solarnih panela ima budućnost u BiH te se tim tragom i prijavio na obuku.

“Zbog velike konkurencije, natječaji se svake godine realiziraju, a mogućnost dobivanja ugovora na neodređeno vrijeme je teško dobiti. Putem interneta sam vidio oglas za besplatnu obuku odraslih osoba na temu instaliranja fotonaponskih sustava te sam se odlučio prijaviti”, ističe Ramadanović.

Posebno je zanimljivo da ovo zanimanje već budi zanimanje i kod učenika, što za Klix potvrđuje i nastavnik praktične nastave u Srednjoj mješovitoj školi u Kalesiji Adem Karić. On se također nalazi na obuci u Tuzli, a cilj mu je svoja stečena znanja u budućnosti prenijeti na mlađe generacije.

Oglas

“Među učenicima postoji veliko zanimanje, jer oni putem interneta saznaju razne informacije u ovoj oblasti. Svjesni su da je ono kao takvo jako traženo u Europskoj uniji, ali da dolazi vrijeme i za Bosnu i Hercegovinu. Upravo zbog toga trebamo educirati kadar, koji će naknadno biti u mogućnosti svoja znanja i vještine prenijeti na mlade”, ističe Karić.

U Tuzli znanje u oblasti instaliranja fotonaponskih sustava i zaštite na radu prilikom obavljanja poslova trenutno prenosi stručnjak iz škole Polybau Ramon Kropf koji kaže kako je ovo zanimanje budućnost u Europskoj uniji, ali i cijelome svijetu.

“Smatram da je potreba za obukom odraslih u ovoj oblasti jako važna, ako želimo imati ljude koji će to moći raditi. To je jako važno zbog okoliša, ali i cijene električne energije koja raste. Ako u BiH želimo smanjiti proizvodnju iz ugljena, onda moramo imati dodatni izvor energije”, priča Kropf.

Benefiti od ugradnje fotonaponskih sustava se kreću od boljeg kvaliteta zraka pa sve do značajnih ekonomskih ušteda. U cilju što većeg broja instaliranih fotonaponskih sustava te isključenja nuklearnih centrala do 2050. godine, u Švicarskoj se također vrše prekvalifikacije, edukacije i brze obuke kadrova.

Oglas