U ozračju neslužbenih rezultata općih izbora, Žepče je danas obilježilo Dan općine, 566 godina od prvog pisanog spomena tog grada. Na svečanoj sjednici Općinskog vijeća, načelnik Mato Zovko istaknuo je kako je u protekloj godini općina ostvarila značajan napredak, posebice u razvoju gospodarstva.

Prema Zovkovim riječima, Žepče je zabilježilo izvoz od 137 milijuna KM i uvoz od 131 milijun KM te broji oko 6000 zaposlenih. Posebno je ponosan na povratak mladih obitelji u općinu, koje podržavaju kroz različite mjere – od samozapošljavanja do stambene izgradnje i sufinanciranja dječjih vrtića.

Načelnik je podsjetio kako je bosanski kralj Stjepan Tomaš na današnji dan 1458. godine izdao povelju na Žepču, dok je predsjedatelj Općinskog vijeća Edin Šišić istaknuo da je Žepče danas primjer razvoja, nakon što je nekada bila jedna od najnerazvijenijih općina.

Obilježavanje Dana općine prilagođeno je trenutnoj situaciji u zemlji, uz poštovanje žrtava prirodnih nesreća, zbog čega su izostali zabavni sadržaji. Program je počeo minutom šutnje, a izaslanstva su položila vijence na spomen obilježje poginulim braniteljima Žepačkog kraja.

Zadovoljstvo nam je pozvati Vas na besplatnu radionicu „Razvoj digitalnih kanala“ koja se organizira u okviru projekta Programa utroška sredstava Tekućih transfera neprofitnim organizacijama – Projekat 3 „Poticaj komorama“ Federalnog ministarstva razvoja poduzetništva i obrta, koji se implementira od strane Obrtničke komore Federacije Bosne i Hercegovine i Obrtničke komore Srednjobosanskog Kantona/Kantona Središnja Bosna.

Radionica će se održati 24.10.2024. godine, sa početkom u 10 h, u Hotelu IUT, Aleja Konzula bb u Travniku.

Više detalja dostavljamo u agendi:

10.00 – 11.30 Radni dio – Odabir digitalnih kanala komunikacije za vaš posao i određivanje ključnih riječi, kreiranje profila Vašeg kupca

11.30 – 12.00 Pauza za osvježenje

12.00 – 14.00 Radni dio – Praktični rad (kreiranje vizuala (korištenje online alata npr. Canva), korištenje Facebook Business managera, CHAT GPT komandi za kreiranje sadržaja, kreiranje Google Business profila.

14.00 – 14.30 Zajednički ručak

Više o predavaču:

Adi Đukić u 20 godina iskustva kao konsultant za digitalni marketing i poduzetnik radio je sa više od 500 biznisa i održao preko 100 radionica u BiH i zemljama regiona. Ekspert je za digitalne strategije i razvoj online reputacije.

Prijave za radionicu izvršiti na:

Mail: okomoraksbsbk@gmail.com

Mob: 063/809-849

Broj mjesta je ograničen, osiguran je besplatan Certifikat za sve sudionike.

Krizni štab Civilne zaštite Općine Fojnica na današnjoj sjednici je donio Odluku o proglašenju prestanka stanja prirodne nesreće na području općine Fojnica, koje je proglašeno u petak 04.oktobra ove godine, a zbog poplava koje su zadesile područje ove općine.

Prije donošenja navedene odluke razgovarano je o trenutnoj situaciji na terenu, odnosno o stanju u poplavljenim područjima.

Sve putne i telefonske komunikacije na području općine Fojnica su osposobljene. Snabdijevanje električnom energijom je omogućeno, a kada je riječ o javnoj rasvjeti još uvijek ima problema, ali se radi na otklanjanju istih.

Nakon što su urađene analize vode za piće sa svih mjesnih vodovoda na području općine Fojnica, ustanovljeno je da je ispravna voda trenutno samo sa gradskog vodovoda, te vodovoda Ormanov potok. Voda iz ostalih vodovoda nije za piće. JKP Šćona će u saradnji sa predstavnicima mjesnih zajednica uraditi mehaničko i hemijsko čišćenje svih vodovoda.

Na sjednici je bilo govora o daljnjim zaduženjima i aktivnostima na terenu, ali i o tome šta je neophodno preventivno raditi na terenu kako bi se ubuduće barem djelimično spriječile ovakve katastrofe.

Na kraju, Štab civilne zaštite Općine Fojnica je zadužen da i dalje prati i procjenjuje stanje na području općine Fojnica i na osnovu toga utvrđuje obim i potrebe za angažovanju snaga i sredstava civilne zaštite.

Hrvatska nogometna reprezentacija u utorak u Varšavi igraju utakmicu Lige nacija protiv Poljske, uoči koje je dojmove iznio Zlatko Dalić.

Izbornik Vatrenih u uvodu je objasnio tajnu uspjeha najjače hrvatske nogometne vrste proteklih godina.

“Hrvatska radi velike rezultate, osvojila je tri svjetske medalje i to je fenomen u svijetu da jedna mala država to napravi. Imamo kvalitetu i igramo dobar nogomet. Imamo taj inat i ponos, a ovo što Hrvatska radi je ravno svjetskom čudu. Puno veće sile to ne mogu”, rekao je Dalić.

O očekivanjima uoči utakmice…

“Ovo nam je najvažnija utakmica, prva meč-lopta da osiguramo prolazak skupine. Poljska ima dva poraza zaredom, ali od velikih reprezentacija, Hrvatske i Portugala. Očekujem da će nas napasti, imali su dosta problema i bili daleko od gola, što nije dobro za Lewandowskog, jednog od najboljih napadača na svijetu. Međutim, kad je Lewandowski blizu golu, vrlo je opasan. Moramo ga odmaknuti od gola, imati posjed lopte i biti bolji nego prije tri dana protiv Škotske. Neće biti lako, moramo biti spremni na atmosferu i ovako veliki stadion. Bit će teško, ali vjerujem da možemo do pobjede”.

O “pomagačima” u skautiranju Poljske…

“Nismo nikog koristili, odradili smo skauting uživo, igrali smo s njima u Osijeku, to je dovoljno. Međutim, ništa to neće biti važno ako mi ne budemo pravi. Poljska je dobra momčad, ima kvalitetan vezni red iako to možda rezultati ne govore, ali to je elitna skupina i njihova kvaliteta je zaista velika. Izvukli smo zaključke i prenijeli ih dečkima, vidjet ćemo kako ćemo reagirati”.

O nezadovoljstvu poslije utakmice sa Škotskom…

“Tri boda su najvažnija, s odmakom vremena. Moja reakcija poslije utakmice je bila takva kakva je bila. Želim da Hrvatska igra dobro i pobjeđuje, a ovaj put smo pobijedili iako nismo igrali onako kako sam ga očekivao. Ne treba kritizirati, ali treba biti svjestan da moramo bolje. Kad sam prespavao i posložio sve u glavi, nemam razloga za kritiku, nego za realnu analizu. Htjeli smo tri boda i dobili smo ih. Mi smo Škotima dopustili da shvate da mogu protiv nas, mi smo ih pogurali našim pogreškama, dali smo im puno šansi. Međutim, i Poljska nas je namučila u Osijeku, nismo im dozvolili neke veće šanse, no ovo sad će biti druga priča. Bit će slično kao i protiv Škotske, ali kvalitetnije s njihove strane”.

O sastavu…

“Mateo je otpao, to je šteta. Bio je jedan od naših najboljih igrača u prošle dvije utakmice. Osvježit ćemo momčad, ali nećemo puno mijenjati. Vidjet ćemo što ćemo s Perišićem, on je još u fazi oporavka i dugo nije igrao cijelu utakmicu. Vidjet ćemo za vezni red, naći ćemo što je najkvalitetnije, no imamo i izmjene koje su uvijek donosile pomak u igri”.

O planu za utakmicu s Poljskom…

“Igrat ćemo u svom stilu, mi se ne znamo braniti. Po nekim računicama, dovoljan bi nam bio i bod, ali ako igraš na bod, onda izgubiš. Došli smo se nadigravati i pokušati pobijediti. Naš stil nije braniti se. Branili smo protiv Škotske pa smo primili gol, ali je bilo zaleđe”.

Brzina je i dalje glavni uzrok najtežih prometnih nesreća, onih sa smrtnim posljedicama, ali sada će se nadzirati i još dva prekršaja…

Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će više od 80 novih kućišta za kamere nadzora brzine. Osim brzine, provjeravat će se i uporaba mobitela tijekom vožnje te korištenje sigurnosnog pojasa. Kamere stižu i na autoceste.

Sve je spremno za Smotru zborova „Pjesma nas spaja“ u organizaciji glazbenog sastava ,,Viteški akordi”Vitez  koja će se održati 26.10.2024.godine u 19:00 sati u Kazališnoj dvorani u Vitezu.

U programu sudjeluje šest zborova:

1.Zbor umirovljenika ,,Mozaik” iz Dervente

2.Mjesoviti zbor iz Kreševa

3.VS Lašvanske dive iz Nove Bile

4.Vokalni ansambl iz Bugojna

5.ŽVS Napredak iz Viteza

6. VS ,,Viteški akordi” iz Viteza

Svi ste dobro došli, ulaz je slobodan!

Radujemo se vašemu dolasku- poručili su iz glazbene skupine Viteški akordi Vitez.

Kiseli kupus je bogat izvor probiotika i vitamina. Može pomoći probavi, ojačati imunitet, pružiti nam dobru dozu vitamina – ne samo C, nego i K – te minerala, a prema nekim istraživanjima sadrži spojeve koji sprječavaju nastanak i koće širenje stanica raka.

Prije nego se bacite na posao, evo vam par savjeta za odabir kupusa, jer nije svejedno za koju ćete se sortu odlučiti.

Preporučljivo je raditi s 20-30 kilograma kupusa, a to je negdje otprilike između 10 i 15 glavica, jer najbolje popuni standardne kace za kiseljenje. Nemate kace? Nema veze, i to ćemo riješiti, u nastavku donosimo vrlo koristan trik.

Odvojite nekoliko glavica za kiseljenje u komadu pa im uklonite oštećeno vanjsko lište te im oštrim i šiljastim nožem izdubite korijen pa svaku šupljinu napunite solju – za otprilike 12 kilograma kupusa trebat će vam oko 400 grama soli. Kupus zatim rasporedite u kace ili u dvije od četiri vreće za kiseljenje koje ste prethodno “poduplali” kako biste bili sigurni da neće propuštati rasol.

Što se tiče rasola, napravit ćete ga tako da na 10 litara vode dodate 300 grama soli, a zatim ćete ga uliti u kace ili vreće tako da prekrije sve glavice. Koristite li kace, poklopce im obavezno opretetite – zgodna caka uključuje oveći plastičnu vreću koja se napuni vodom i položi na poklopac. Ako ste koristili vreće, potrudite se dobro ih zavezati da ne ulazi zrak i namjestite ih da stoje okomito.

Za ribani kiseli kupus najprije je na redu uklanjanje vanjskih, oštećenih listova, a zatim ribanje. Nakon što ste ih naribali, raspodijelite ga u kace odnosno dvostruke vreće, sloj po sloj, stavljajući sloj soli prije svakog novog reda kupusa, pa ga opteretite. Prije nego zatvorite kace odnosno zavežete vreće, provjerite je li kupus pustio dovoljno tekućine.

Najčešće nema potreba za dodavanjem vode, ali ako vam zatreba, računajte da je najbolja salamura za ovu namjenu ona od 2% (na pet litara vode ide sto grama soli). Neki ribanom kupusu za kiseljenje vode dodati papar u zrnu, listove lovora, klinčiće i druge začine ili čak komadiće jabuke, a vi radite kako vam drago. Puno je bitnije kupus dobro zatvoriti i opteretiti da ne ulazi zrak.

Odradite li sve kako treba, već za dva do tri tjedna možete uživati u domaćem ribanom kiselom kupusu, dok će vam za onaj u glavicama trebati otprilike dvostruko duže vremena, piše Slobodna Dalmacija.

Povratak iz Njemačke? Tema koja desetljećima nije bila na dnevnom redu, proteklih mjeseci postala je realnost. Sve je više obitelji koje dižu sidro i odlučuju se vratiti u svoju zemlju. Zbog čega se vraćaju, nedavno je analizirala Bloomberg Adria.

– Sve veći broj radnika iz Bosne i Hercegovine odlučuje se vratiti iz Njemačke zbog nezadovoljavajućih ekonomskih prilika, uključujući visoku inflaciju, rast troškova života i političku nestabilnost. Radnici koji se vraćaju uglavnom dolaze iz građevinskog, tekstilnog i drvnog sektora. Povratak omogućuje niže troškove života i priliku za pokretanje vlastitih poslova. Također, situacija u Njemačkoj se pogoršava zbog smanjenja proizvodnje i rastućih troškova, što je dovelo do porasta povrataka radnika u BiH – stoji u analizi.

Dominik Raškaj, marketing i PR menadžer portala boljiposao.com, kaže da je dobar primjer Tuzlanska županija, gdje se ove godine u osnovne i srednje škole upisalo oko devedesetero djece koja su se vratila iz Europske unije, a ranije smo imali primjer desetaka povrataka i upisa djece u ZHŽ, a čiji su roditelji dotad bili u Njemačkoj.

– Osnovni razlog za povratak radnika je ekonomska kriza koja sve više kuca na vrata Njemačke kao članice EU-a i pokretača ekonomije Starog Kontinenta. To vidimo i kroz najave Volkswagena, pa i Audija, koji će smanjiti proizvodne kapacitete, što pokreće domino-efekt, dakle, ugrožava one tvrtke kooperante koje su proizvođači nekih dijelova. U BiH se uglavnom vraćaju radnici iz oblasti građevine, tekstilne i drvne industrije, a uskoro se može očekivati i povratak radnika iz autoindustrije. Međutim, postavlja se pitanje koliko je realno očekivati da će ti radnici i njihove obitelji zaista i ostati u BiH. Nama je svaki školarac, svaka mlada, zdrava, sposobna, kvalificirana osoba potrebna i jako bitna. Osobe koje se vraćaju iz EU-a dolaze i s dodatnim iskustvom i edukacijom te upravo takve osobe mogu prenijeti iskustva i educirati ne samo naše mlade nego i radnike iz trećih zemalja, a koji su nam, naravno, potrebni – istaknuo je Raškaj.Nesigurnost je ono što bi moglo sprječavati povratke većeg broja ljudi u ovu zemlju, međutim, sugovornik iz Münchena pita se po čemu je BiH nesigurnija u odnosu na Njemačku. – Terorističkih napada u BiH nema već godinama, to što političari s vremena na vrijeme koriste zapaljivu retoriku, ista retorika se koristi i u Njemačkoj, često se ne biraju riječi, međutim, svi nekako žive i sve nekako funkcionira. Problem migranata, s druge strane, mnogo je veći u Njemačkoj nego što je u BiH jer se u BiH oni nemaju razloga zadržavati. Percepcija se nikad neće promijeniti. BiH može postati najmoćnija država u Europi, međutim, morala bi proći desetljeća da cijeli svijet ne vidi Njemačku kao takvu i unatoč ovoj krizi i dalje se Njemačku gleda kao najsnažniju, ali sigurno je po pitanju neke sigurnosti BiH mnogo sigurnija – kaže nam.

Osvrnuli smo se na još jednu činjenicu, a to su poplave u BiH koje su Jablanicu zavile u crno i od kojih se, nažalost, dugo ova općina neće oporaviti. Pitamo ga može li se to u Njemačkoj tako dogoditi.

Brojne pogreške 2021.

– Ne da se može dogoditi, već može biti i još gore, međutim, i dalje je Njemačka nama daleko, kao što je Njemačkoj BiH daleko pa se neke katastrofe neće pamtiti. Poplave u Njemačkoj 2021. godine, koje su se dogodile u srpnju, bile su jedne od najgorih prirodnih katastrofa u povijesti zemlje. U poplavama u saveznim pokrajinama Sjeverna Rajna-Vestfalija i Porajnje-Falačka poginulo je više od 180 osoba. Najveći broj smrtnih slučajeva dogodio se u okrugu Ahrweiler u Porajnju-Falačkoj, gdje su poplave u mnogim mjestima odnijele cijele dijelove gradova i infrastrukture. Šteta od poplava procijenjena je na milijarde eura. I danas se vuku repovi zbog te katastrofe.

Primjerice, nedostajalo je ranih upozorenja i komunikacije iako su meteorološke službe upozoravale na opasnost od obilnih kiša. Loša je bila koordinacija hitnih službi, kasnilo se u reakciji, što je povećalo broj žrtava, odvodni sustavi nisu bili adekvatno održavani, koliko god to nama čudno djelovalo iz bh. perspektive, u vrijeme poplava pokazalo se da aplikacije i digitalni sustavi upozorenja nisu dovoljno učinkovito korišteni. Kasnije su se vodile rasprave o nužnosti ulaganja u poboljšanje sustava za upravljanje krizama, infrastrukturu i jačanje pripravnosti za buduće prirodne katastrofe koje su, zbog klimatskih promjena, sve češće i intenzivnije. O tome se i danas govori. Eto, vidite da i takve stvari nisu bajne u Njemačkoj, tako da, puno smo idealizirali “obećanu zemlju”, ali je činjenica da se sve više ljudi vraća – zaključio je sugovornik, piše Večernji list.