Serijska proizvodnja prvog električnog dostavnog vozila u Bosni i Hercegovini, nazvanog EVO, trebala bi početi sredinom naredne godine, potvrđeno je iz firme GS Tvornica mašina Travnik, piše Biznisinfo.ba.
Cijena vozila EVO još nije precizno utvrđena, ali se očekuje da bi mogla biti oko 15.000 eura, dok će tačan iznos zavisiti od dogovora sa dobavljačima. U punom kapacitetu, tvornica će proizvoditi stotinjak vozila mjesečno.
Vozilo EVO nudi domet do 100 kilometara s oba baterijska modula, a uz dodatni modul, domet može biti proširen. Punjenje baterija traje do 5 sati pomoću integriranog punjača, dok je na stanici za punjenje moguće napuniti bateriju za samo 45 minuta. Također, ugrađen je solarni panel za dodatno punjenje.
S maksimalnom brzinom od 45 km/h i nosivošću do 300 kg, EVO je idealno za dostavu u urbanim sredinama. Transportni prostor od 1700 litara može primiti standardnu euro paletu ili sličan teret poput dijelova namještaja. Zbog svojih dimenzija, koje su uži od jednog metra, vozilo je izuzetno pogodno za kretanje kroz uske i prometne gradske ulice.
Kako stoji u objavi, napisao je da se u poslovnoj zoni u Cazinu gradi objekat od 25.000 kvadratnih metara, a u prvoj fazi će zapošljavati 300 radnika.
Dodao je da je riječ o stranoj investicija, a fabrika će proizvoditi bakrenu žicu.
Lijepo je bilo vidjeti da se realizira ovako veliki projekt koji će zasigurno doprinijeti napretku ovog dijela, napisao je Egrlić.
Ranije je potvrđeno da je riječ o investiciji austrijske kompanije ASTA, koja će biti jedna od najvećih i najznačajnijih fabrika u cijeloj Krajini.
Iz ove firme su 2024. godine naveli da će nova fabrika u koju grade u Cazinu proizvoditi namotaje za transformatore, generatore i različite tipove motora, prenosi Klix.
Javno preduzeće “Autoputevi RS” u prošloj godini ostvarilo je prihod od 38,3 miliona KM po osnovu naplate putarine na dionicama auto-puteva u RS, što je za 2,4 miliona KM više nego u 2023.
U “Autoputevima” Srni je rečeno da je najveći prihod ostvaren u kolovozu mjesecu kada je na ime putarine naplaćeno gotovo četiri miliona KM, dok je u srpnju po istom osnovu ostvaren prihod od 3,6 miliona KM.
Auto-putevima u RS lani se kretalo 7.135.442 vozila, što je za 538.724 više nego u prethodnoj godini.
Rekordan broj vozila zabilježen je tokom kolovoza 738.170, što je za 46.516 vozila više nego u kolovozu 2023. godine.
U prosjeku, auto-putem se prošle godine mjesečno kretalo oko 600.000 vozila ili gotovo 20.000 dnevno, prenosi Avaz
Broj zaposlenih u Federaciji BiH, prema prebivalištu zaposlenika, na dan 31. prosinca 2024. godine bio je je 551.452.
U odnosu na objavljeni podatak na dan 31. prosinca 2023. godine, kada je bilo 544.345 zaposlenih, ovaj broj je veći za 7.107. Dakle, za godinu dana, zbirno gledajući, broj zaposlenih povećan je za više od sedam tisuća, prema podacima Porezne uprave FBiH.
No, ako se pogledaju podaci za prosinac na mjesečnom nivou, statistika je manje ohrabrujuća. Naime, na kraju studenog 2024. godine broj zaposlenih u Federaciji je bio 552.148.
Dakle, broj zaposlenih u prosincu 2024. je smanjen u odnosu na studeni za skoro 700, preciznije za 696, piše BiznisInfo.ba.
Broj zaposlenih u prosincu, u odnosu na studeni, najviše je smanjen u Tuzlanskoj županiji – za 405. Broj je smanjen i u Hercegovačko-neretvanskoj, Zeničko-dobojskoj, Srednjobosanskoj, Unsko-sanskoj, Livanjskoj i Posavskoj županiji.
Najviše je povećan u Sarajevskoj za 295, a blago je povećan i u Zapadnohercegovačkoj i Bosansko-podrinjskoj.
Treba reći da ovo nije posljedica odluke o minimalnoj plaći jer je ona donesena tek posljednjih dana prosinca, s primjernom od 1. siječnja ove godine.
Efekti primjene ove odluke znat će se tek u narednim mjesecima i u mnogome će zavisiti od toga da li će biti usvojene izmjene zakona koje će rasteretiti gospodarstvo, odnosno smanjiti stope doprinosa na plaće.
Poduzetnik Violete Petar Ćorluka je potvrdio da “Violeti” odluka Vlade FBiH o povećanju minimalne plaće ne predstavlja problem u poslovanju jer su njihove plaće već iznad iznosa predviđene ovom odlukom.
No, dodao je da Vlada mora voditi računa o konkurentnosti naše privrede.
– Na naše poslovanje ne može utjecati jer smo mi digli plaće već prije nekoliko godina. Primjera radi, u našem hotelu u Sarajevu najmanja plaća je 1.900 KM. Mislim da Vlada mora voditi više računa o ambijentu jer mi u “Violeti” želimo biti konkurentni, da budemo poželjan poslodavac i da dajemo dobre uvjete jer tako imate kvalitetne uposlenike – rekao je Ćorluka u emisiji Istraga sedmice na Hayat TV.
Dodao je da moramo imati bolji ambijent nego u susjednim državama, jer trenutno sa 76 posto imamo najvišu stopu doprinosa u Europi. “Violeta”, dodao je, to može izdržat jer ima visoku produktivnost, kreativne i vješte menadžere i dobru organizaciju.
– Pri tome puno izvozimo i po dobrim cijenama, pa to možemo podnijeti. Kod nas je najniža plaća puno više od 1.000 KM. Naravno, ne možeš po izdvojenim slučajevima donositi odluke jer ima puno djelatnosti i ima puno malih koji stvarno jedva sastavljaju kraj s krajem. Zato se slažem da pričamo o bruto plaćo jer oni koji su sada u brutu plaćali 1100 KM sada moraju platiti 1700 i veliki broj ljudi to neće moći podnijeti. Ne mislim ni da su subvencije rješenje, mora se poboljšati ambijent. Država mora funkcionirati, ali država baš kao što i mi to radimo, mora voditi računa o troškovima – napominje Ćorluka.
Vrijednost prošlogodišnjeg uvoza zlata, srebra, platine i različitih draguljarskih predmeta u BiH bila je rekordna. Naime, uvoz plemenitih metala u 2024. godini iznosio je skoro 57 milijuna KM, na što su plaćene dažbine u iznosu od 10,5 milijuna KM.
Točnije, u BiH je prošle godine uvezeno plemenitih metala u vrijednosti od 56.808.666 KM. Najviše je uvezeno draguljarskih predmeta i njihovih dijelova od plemenitih metala, u iznosu nešto manjem od 34 milijuna KM, zatim otpadaka i lomljenih plemenitih metala u vrijednosti od 19,8 milijuna KM. Čistog zlata uvezeno je za 2,1 milijun KM, prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH.
Usporedbe radi, u 2023. godini plemenitih metala uvezeno je za 47,5 milijuna KM, godinu ranije za 50 milijuna KM, a 2021. tek za 40 milijuna KM.
Jedan od razloga za ovaj rast svakako je i cijena zlata na svjetskom tržištu koja je prošle godine dosegnula nezapamćene visine.
Cijena zlata: 170 KM po gramu
Unatoč velikom uvozu, zlatari u BiH nisu zadovoljni prometom.
Haris Novalija iz sarajevske zlatarnice „Novalija“ kaže kako nije siguran kakvo je stanje s uvozom, jer većinu zlata za sirovinu kupuju na domaćem tržištu, uglavnom od mušterija koje prodaju svoje zlato.
„Što se tiče potražnje, ona je stala. Ljudi kupuju zlato samo kada moraju, za neki poklon. Ne sjećam se kad je netko došao i sebi nešto kupio. I mi se pitamo je li zlato izašlo iz mode ili su cijene razlog“, rekao je Haris Novalija u razgovoru za CAPITAL.
Dodao je da je teško uspoređivati cijene s prošlom godinom jer stalno variraju.
„Trenutno je cijena zlata 170 KM po gramu, a prošle godine je bila oko 130 KM. Ako pogledate svjetske burze, cijena raste i stalno varira. Prema svjetskim cijenama i mi formiramo svoje cijene“, kazao je Novalija.
Prema današnjim podacima s burze, cijena zlata iznosi 84 eura po gramu, što je otprilike 168 KM. Po približno istoj cijeni prodaje se i gotovi zlatni nakit u zlatarama u BiH.
U skladu sa najavom sa konferencije za novinare, koja je održana 8. siječnja u Vladi FBiH, inspektori Porezne uprave Federacije BiH su u subotu u popodnevnim i noćnim satima na području FBiH izvršili 267 inspekcijskih nadzora, odnosno akcija kojima su bili obuhvaćeni porezni obveznici koji obavljaju različite djelatnosti.
Prema informaciji iz Porezne uprave, inspekcijski nadzori izvršeni su s ciljem provjere zakonitosti poslovanja poreznih obveznika u okviru kojih je vršena i provjera da li se među zatečenim radnicima nalaze i radnici koji su odjavljeni iz jedinstvenog sustava nakon donošenja odluke o iznosu najniže plaće za 2025. godinu.
– U izvršenim kontrolama na području Federacije BiH inspektori Porezne uprave zatekli su 540 prijavljenih radnika i 84 neprijavljena radnika. Tijekom kontrola otkriveno je 7 objekata koji su obavljali djelatnost bez odobrenja za rad nadležnog organa, 6 poreznih obveznika koji nisu imali instaliran fiskalni uređaj i 94 porezna obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja.
Zbog utvrđenih nepravilnosti: angažiranja neprijavljenih radnika, rada bez odobrenja, neevidentiranja prometa putem fiskalnog uređaja i nepostojanja instaliranog fiskalnog uređaja zapečaćeno je 46 objekata i izdat 171 prekršajni nalog s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 355.400 KM – priopćeno je iz PU FBiH.
U dva slučaja inspekcijski nadzori su na području Tuzlanske i Sarajevske županije završeni uz asistenciju pripadnika Ministarstva unutarnjih poslova. U izvršenim kontrolama nije utvrđeno da su porezni obveznici odjavljivali radnike iz jedinstvenog sustava zbog stupanja na snagu odluke o iznosu najniže plaće za 2025. godinu.
Porezna uprava Federacije BiH će i u idućim danima nastaviti kontrolu zakonitosti poslovanja poreznih obveznika i sprečavanja sive ekonomije, s posebnim naglaskom na odjave radnike iz Jedinstvenog sustava, stoga se pozivaju porezni obveznici kod kojih su utvrđene nepravilnosti da usklade svoje poslovanje i da poštuju zakone kako se ne bi izlagali sankcijama i nepotrebnim troškovima.
Porezna uprava Federacije BiH poziva građane da za svaku kupljenu robu ili izvršenu uslugu traže fiskalni račun.
Na području Hercegovačko-neretvanske županije izvršeno je 36 kontrola u kojima je zatečeno 58 prijavljenih radnika i 20 neprijavljenih radnika, 1 objekt koji nije imao odobrenje za rad i 4 porezna obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja. Zbog utvrđenih nepravilnosti zapečaćeno je 9 objekata i izdat je 21 prekršajni nalog s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 43.500.00 KM.
Nakon višegodišnjih pravnih izazova, stečajni postupak nad nekadašnjim ponosom bosanskohercegovačke i regionalne industrije, PS Vitezit, konačno se privodi kraju te šira javnost očekuje pozitivne procese u dva smjera, diobu za namirivanje obespravljenih radnika i nova ulaganja u proizvode procese i modernizaciju kompanije. Naime, nova, ključna odluka Kantonalnog suda u Novom Travniku, broj 51 0 St 162693 24 Pž 20 od 11. prosinca 2024. godine, potvrdila je pravo kupca na preuzimanje imovine, čime su uklonjene sve prepreke za početak velikih investicija obitelji Zubak.
Kroz tvrtku WDG Promet d.o.o., obitelj Zubak planira uložiti preko 150 milijuna eura u prvoj fazi, usmjeravajući investicije na modernizaciju i ponovno pokretanje proizvodnje, potvrdili su novinarima portala Viteški.ba u razgovoru. Navode kako cilj im je transformirati Vitezit u suvremeni industrijski centar koji će podržati vojnu i civilnu industriju u Bosni i Hercegovini, kao i šire u regiji.
Povratak industrijskog giganta
PS Vitezit, nekadašnji lider u proizvodnji eksploziva, specijaliziranih kemikalija i proizvoda za vojnu industriju, sada ima priliku zauzeti ključnu poziciju na gospodarskoj karti regije. Prema planovima obitelji Zubak, modernizacija postrojenja bit će usmjerena na implementaciju najnovijih tehnologija i ekoloških standarda, čime će bivši Vitezit, danas WDG d.o.o. Vitez postati moderna i perspektivna tvornica spremna odgovoriti na zahtjeve današnjeg tržišta.Plan modernizacije obuhvaća obnovu proizvodnih linija specijaliziranih za izradu baruta, raketnih goriva i eksploziva, koji će biti standardizirani prema NATO specifikacijama. Takvi proizvodi bit će ključni za opskrbu domaće vojne industrije, kao i za suradnju s NATO partnerima.
Proizvodnja po NATO standardima
U novoj eri Vitezita, kako navode, fokus će biti na strateškim proizvodima koji mogu zadovoljiti vojne i civilne potrebe regije. Proizvodnja će uključivati:
– Jednobazne i dvobazne barute, kao i kompozitne barute za streljivo svih kalibara, od metaka do topničkih sustava.
– Raketna goriva za vojne sustave, uključujući raketne projektile i dronove.
– Eksplozive za specijalne namjene, poput RDX-a i HMX-a, koji su ključni u modernim vojnim projektilima i artiljerij
– Visokokvalitetne industrijske eksplozive poput ANFO-a, za vojnu i civilnu primjenu.
Ovi proizvodi ne samo da će podržati domaću industriju, uključujući vodeće proizvođače vojne industrije u BiH, nego će omogućiti i značajan izvoz, čime bi Bosna i Hercegovina postala pouzdan partner u NATO opskrbnom lancu.Presuda koja vraća povjerenje
U ključnom pravnom trenutku, Kantonalni sud je svojom presudom ukinuo nezakonite odluke stečajnog suca Ive Žabića, koje su usporavale završetak stečajnog postupka. I uvođenje kupca, koji je prije više od dvije godine platio višemilijunski iznos u međunarodnoj prodaji Vitezita, o kojoj su se tada suglasili predstavnici radnika, povjeritelja te federalne vlade, kao i sam sudac Žabić. Ova odluka vraća povjerenje u pravosudni sustav i šalje snažnu poruku investitorima o važnosti zakonitosti i pravne sigurnosti.Lokalna zajednica s nestrpljenjem iščekuje početak radova, svjesna da će ova investicija donijeti dugoročnu korist i gospodarstvu i građanima Bosne i Hercegovine. Revitalizacijom Vitezita ne samo da se oživljava industrijska baština, već se stvara snažan temelj za budućnost kroz nova radna mjesta i namirivanje velikog broja obespravljenih Vitežana koji su svoju sudbinu godinama vezivali uz Vitezit.
Kako Klix.ba ekskluzivno saznaje bosanskohercegovačka kompanija BH Telecom u postupku je preuzimanja telekom operatera Telemach.
Najveći telekom operater u našoj državi BH Telecom uskoro bi trebao preuzeti vlasništvo nad još jednim velikim telekom operaterom koji posluje u našoj državi – Telemachom. U pitanju je jedna od najznačajnijih investicija koja će neminovno ojačati domaću i bh. privredu i poboljšati korisničku uslugu.
Riječ je o širem paketu preuzimanja jer će BH Telecom osim Telemacha u BiH preuzeti i Telemach u Crnoj Gori, kao i Sjevernoj Makedoniji.
Finansijski detalji za sada nisu poznati, a uskoro bi sve trebalo biti potvrđeno na Konkurencijskom vijeću BiH. Spajanje ovih telekom operatera je jedan od najznačajnijih investicijskih poteza koji će osnažiti kako domaću privredu, tako i tržišnu poziciju domaćeg javnog preduzeća.
Kako saznajemo ovaj potez dio je šireg biznis plana koji se odnosi na poslovanje United Grupe, odnosno na pregovore o prodaji poslovanja United Grupe u Sloveniji, Hrvatskoj, BiH, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji, Bugarskoj i Grčkoj. Cijeli posao trebao bi biti ozvaničen do proljeća.
Cijene rada
Ističe da u BiH, kao i u drugim zemljama, postoji slobodno tržište radne snage koje reguliše cijenu rada i ono nema veze sa odlukama o vrijednosti minimalne satnice.
“Tako, na primjer, cijena sata jedne čistačice na moru u Republici Hrvatskoj je približno 20 eura (39,14 KM), cijena bruto satnice dobrog zavarivača u BiH je 10 eura (19,57 KM), dok je satnica jednog zavarivača u Sjedinjenim Američkim Državama 100 dolara (189,84 KM)”, objašnjava Kopruner i dodaje da je riječ o podacima njemačkih kupaca u firmi na čijem je čelu.
Naglašava da dobri majstori u BiH uglavnom imaju jako dobra primanja i da su bolje plaćeni od mnogih ministara u Vladi FBiH.
“Njima ne trebaju ovakve odluke. I ne samo oni, dobri stručnjaci su svugdje na cijeni, ako ih uopće možete dobiti. U kapitalizmu uglavnom tržište rada definira cijenu rada. Kada je riječ o minimalnim platama/satnicama onda moramo znati na koga se one odnose, tj. uglavnom na nekvalificirane pomoćne radnike. Ova odluka će u javnim institucijama izazvati lančanu reakciju porasta svih plata koje treba finansirati realni sektor koji sebi uglavnom taj luksuz ne može dozvoliti, jer nema od čega”, objašnjava naša sagovornica.
Stava je da će rezultat Vladine odluke biti povećana otpuštanja radnika zbog nemogućnosti plaćanja, povećan rad na crno, a samim tim i povećana korupcija uz prateći porast inflacije.
Pita kako će penzioneri preživjeti povećanje svih troškova života i da li je neko mislio na njih.
“Mislim da to nije bio cilj Vlade i zbog toga bi trebali još jednom preispitati ovu odluku. Odluke koje treba donijeti Vlada FBiH trebaju obezbijediti dugoročno bolje uvjete života za sve, a to se odnosi na bolje obrazovanje prema potrebama privrede BiH, smanjenje korupcije, posebno u javnim institucijama i rad na uspostavljanju meritokratskog sistema, tj. na vladavini najboljih, a ne najpodobnijih”, kaže Kopruner.
Potrebne reforme
Vlada FBiH, dodaje, trebala je raditi na izradi rješenja koja će dovesti do oslobađanja poreza na dobit investicija koja otvaraju nova radna mjesta, jer ona bolje pune državnu kasu od ovakvih odluka.
“Potrebno je i potaknuti privredne aktivnosti smanjenjem fiskalnih nameta koji neki u borbi za konkurentnost ne mogu platiti, smanjiti broj dana bolovanja na teret poslodavca, napraviti reformu neefikasnog zdravstvenog sistema koju građani, posebno penzioneri, trebaju hitno”, navodi.
Dodaje da bi bilo potrebno i povećati efikasnost javnih institucija, a Vlada FBiH sve navedeno može prekopirati od uređenijih sistema koji su sve to implementirali.
“Za neke od ovih prijedloga potrebno je malo dobre volje i razmišljanja o dobrobiti za sve. BiH ima sve preduvjete po strukturi privrede da postane vodeća zemlja u regiji, samo treba malo znanja, dobre volje i ljubavi za svoju zemlju i svoj narod”, zaključuju Kopruner.
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine u ponedjeljak je podržalo inicijativu zastupnika u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Saše Magazinovića, kojom...
Radovi na ključnoj investiciji u Federaciji BiH – koridoru Vc napreduju predviđenom dinamikom, a trenutačno je aktivno sedam gradilišta na...
Na putu Zenica – Nemila jutros je došlo do teže saobraćajne nesreće u kojoj je povrijeđena najmanje jedna osoba, a...
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) usvojila je prijedlog budžeta za 2025. godinu u iznosu od 8,25 milijardi KM. Federalni...
WILFRIED KANGA (26) je novi igrač Dinama, objavio je hrvatski prvak na svojim službenim stranicama. Potpisao je višegodišnji ugovor, a...
HRVATSKA rukometna reprezentacija je prvu fazu natjecanja na Svjetskom prvenstvu zaključila s dvije pobjede i jednim porazom. Nakon pobjeda nad...
U Bosni i Hercegovini danas će biti pretežno oblačno vrijeme, prijepodne sa slabom kišom u Krajini i u Hercegovini. Tokom...
Donald Trump je danas postao novi predsjednik SAD-a, a jedan dio njegovog govora koji je ubrzo postao viralan na socijalnim...
