CIJENA bitcoina je prvi put probila granicu od 100.000 dolara, dosegnuvši novu rekordnu vrijednost. Vrijednost najpoznatije svjetske kriptovalute porasla je zbog sve većih nada da će novoizabrani američki predsjednik Donald Trump usvojiti niz politika koje podržavaju kriptovalute.

Povijesno visoka cijena bitcoina dosegnuta je par sati nakon što je Trump rekao da će nominirati bivšeg povjerenika Komisije za vrijednosne papire i burzu (SEC) Paula Atkinsa, ujedno i zagovornika kriptovaluta, da vodi SEC.Smatra se da je Atkins daleko više sklon kriptovalutama nego trenutni čelnik SEC-a Gary Gensler. Prelazak vrijednosti od 100.000 potaknuo je slavlje ljubitelja kriptovalute diljem svijeta.

Oduševljenje među obožavateljima

Drastično fluktuirajuća vrijednost bitcoina oduvijek je privlačila interes ulagača, a njegovi podupiratelji reagirali su s oduševljenjem kada je prešao prijašnje pragove cijena te prkosom tijekom njegovih padova.

No granica od 100.000 dolara se posebno željno očekivala. Društvenim su se medijima tjednima vrtjeli grafikoni, memeovi i predviđanja o tome kada će cijena dosegnuti brojku za koju se smatra da je jedan od svetih gralova kriptosvijeta.

Barometar optimizma u svijetu kriptovaluta

Vrijednost jednog bitcoina jedan je od barometara optimizma u industriji kriptovaluta koja se sada procjenjuje na 3.3 bilijuna dolara (3.3 milijuna milijuna dolara), prema analitičkoj tvrtki Coin Market Cap. Trumpova izborna pobjeda prošlog mjeseca bila je katalizator najnovijeg porasta.

Novoizabrani predsjednik obećao je da će SAD učiniti “kriptoprijestolnicom planeta”, što je fascinantan preokret za čovjeka koji je nedavne 2021. nazivao bitcoin “prevarom”.

Također je nevjerojatno kako je cijena bitcoina uzletjela. Procjena od 100 tisuća dolara predstavlja povećanje od 40% na dan izbora u SAD-u i više nego dvostruko u odnosu na cijenu s kojom je bitcoin započeo ovu godinu.

TIJELO ubijene žene pronađeno je u petak ujutro u dvorištu na zagrebačkom Črnomercu, izvijestila je policija.

Prema prvoj policijskoj informaciji tijelo je pronađeno oko 7 sati u dvorištu u Ulici Črnomerec.

“Smrt je prema do sad utvrđenom posljedica kaznenog djela. U tijeku je očevid i kriminalističko istraživanje”, kažu u policiji.

Uskoro opširnije

Konzulat Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini, sa sjedištem u Vitezu, objavljuje
POZIV NA PRETHODNU/AKTIVNU REGISTRACIJU BIRAČA ZA GLASOVANJE U INOZEMSTVU NA
IZBORIMA ZA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE HRVATSKE.
Izbori za predsjednika Republike Hrvatske u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike
Hrvatske održat će se u nedjelju 29. prosinca 2024. godine.
Eventualni drugi krug Izbora za predsjednika Republike Hrvatske u diplomatsko-konzularnim
predstavništvima Republike Hrvatske održat će se u nedjelju 12. siječnja 2025. godine.

Pozivaju se svi hrvatski državljani koji žele glasovati na izbornim mjestima u diplomatsko-
konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini na prethodnu/aktivnu registraciju birača.
Prethodna/aktivna registracija provodit će se u periodu od 29. studenog (petak) do 18. prosinca
(srijeda) 2024. godine.
Konzularno područje Konzulata u Vitezu obuhvaća sljedeće općine: Bugojno, Busovača, Dobretić,
Donji Vakuf, Fojnica, Gornji Vakuf/Uskoplje, Jajce, Kiseljak, Kreševo, Novi Travnik, Travnik i Vitez.
Uvjet za ostvarivanje prava na glasovanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike
Hrvatske:

– hrvatski državljani koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj trebaju diplomatsko-
konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini dostaviti Zahtjev

za prethodnu registraciju birača s prebivalištem u Hrvatskoj,
– hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a koji posjeduju ili
su podnijeli zahtjev za e-osobnom iskaznicom, ne moraju se aktivno registrirati već
će, po službenoj dužnosti, biti aktivno registrirani prema adresi prebivališta iz e-osobne
iskaznice.
Ukoliko žele glasovati na području drugog diplomatsko-konzularnog predstavništva
odnosno u Republici Hrvatskoj, moraju podnijeti zahtjev za promjenu mjesta aktivne
registracije.
– hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj i koji ne posjeduju
ili nisu podnijeli zahtjev za e-osobnom iskaznicom trebaju diplomatsko-konzularnom
predstavništvu Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini dostaviti Zahtjev za aktivnu
registraciju birača koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj.

Birači se mogu na jednom zahtjevu za registraciju registrirati i za prvi i za eventualni drugi krug glasovanja.

Zahtjevi za prethodnu/aktivnu registraciju i zahtjevi za promjenu mjesta aktivne registracije birači
podnose najbližem diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske u Bosni i
Hercegovini, odnosno nadležnom uredu uprave u Republici Hrvatskoj ako će na dan održavanja izbora
boraviti u Republici Hrvatskoj. Zahtjevi se podnose na jedan od sljedećih načina: osobno u Konzulatu
Republike Hrvatske u redovnom radnom vremenu Konzulata (svaki radni dan od 09:00 do 16:00 sati),
putem redovne pošte ili putem e-pošte (krh.vitez@mvep.hr) .
U svim slučajevima podnositelji zahtjeva mora vlastoručno ispuniti ii potpisati svoj zahtjev za
prethodnu/aktivnu registraciju.
Podsjećamo birače koji imaju vjerodajnice i pristup aplikaciji e-Građani da zahtjev za privremeni upis,
prethodnu registraciju i aktivnu registraciju mogu podnijeti putem iste.
Rok do kojeg birači mogu podnositi zahtjeve za upis, dopunu ili ispravak registra birača (završetak
prethodne/aktivne registracije) jest u srijedu 18. prosinca 2024. godine.
Zahtjevi za prethodnu/aktivnu registraciju i zahtjev za promjenu mjesta aktivne registracije mogu se
dostaviti putem redovne pošte na sljedeću adresu:
Konzulat Republike Hrvatske u BiH, Vitez
Franšizni centar BiH, Poslovni centar 96 broj 2
72250 Vitez
Telefon: +387 30 719 200
E-pošta: krh.vitez@mvep.hr

Obrazac 6 ZAHTJEV ZA ODUSTANAK OD PRETHODNE REGISTRACIJE

Obrazac 7 ZAHTJEV ZA ODUSTANAK OD AKTIVNE REGISTRACIJE

Obrazac 4 ZAHTJEV ZA PROMJENU MJESTA AKTIVNE REGISTRACIJE

Obrazac 3 ZAHTJEV ZA AKTIVNU REGISTRACIJU-PRETHODNU REGISTRACIJU

U Irsku, u kojoj je antiimigrantsko raspoloženje uhvatilo maha, u prvih devet mjeseci ove godine doselilo se samo 526 hrvatskih državljana.

Stambena kriza

U toj zemlji danas živi tek oko 16 do 17 tisuća hrvatskih državljana, odnosno samo polovica hrvatskih iseljenika od njih oko 34 tisuće, koliko ih je u proteklih 20-ak godina dobilo PPS broj, piše Večernji list i usput napominju kako u Irsku ne hrle više ni Poljaci iako ih je u protekla dva desetljeća doselilo više od 400 tisuća, no ostalo ih je samo 100 tisuća.

Veliki problem Irske je neriješena stambena kriza, jačanje nezadovoljstva Iraca koji smatraju da im je došlo previše doseljenika na premalo prostora.
I javna sigurnost je sve veći problem. Struka smatra da problemi s prihvaćanjem doseljenika nastaju kada njihov udio u populaciji pređe 10, 12%, a Irska ga je prešla.

O drastičnom smanjenju iseljenih hrvatskih državljana u Irsku demograf prof. dr. sc. Nenad Pokos kaže da je irski popis stanovništva iz 2022. zabilježio 13.649 hrvatskih državljana.

Iako je u tom popisu primijenjena drugačija metodologija, tj. u obzir je uzeto državljanstvo, a ne više država rođenja, smatra se da je 2022. u Irskoj živjelo znatno više od popisom utvrđenih hrvatskih državljana na što, kaže, ukazuje podatak o broju zahtjeva za PPS (Personal Public Service Number) koji se dodjeljuje svakom doseljenom stanovniku u Irsku.

Problem sigurnosti

Hrvatski veleposlanik u Dublinu, dr. sc. Davor Vidiš, procjenjuje kako se u Irskoj nalazi između 16 i 17 tisuća državljana RH, a polovica njih od oko 34 tisuće koji su dobili PPS broj u proteklih 20-ak godina većinom se vratila u Hrvatsku, a manji dio je otišao u druge članice EU.

Pojačano doseljavanje Hrvata u Irsku počelo je nakon 2013.

U Irsku se 2014., kaže Pokos, doselilo 2224 hrvatskih državljana, 2015. njih 4342, a 2016. najviše, čak 5312.

Potom broj doseljenika, hrvatskih državljana, blago pada, osobito tijekom pandemije. Hrvatskih državljana ima gotovo u cijeloj Irskoj (većinom u ugostiteljstvu i trgovini), a zbog visokih troškova stanovanja i života sve manje dolaze u Dublin.

“U Dublinu stan od 60-ak kvadrata košta 400-500 tisuća eura i ne mogu si ga priuštiti ni Irci. I u Irskoj postoji kasta iznajmljivača kao u nas na moru, a to što su 60-70% zastupnika u parlamentu iznajmljivači ne doprinosi rješavanju stambene krize. Usto javna sigurnost je sve veći problem u zemlji. Procjene su kako je vjerojatno veća zajednica u Corku nego u Dublinu”, navodi Vidiš i dodaje da se najveći dio hrvatskih državljana vratio u Hrvatsku.

Irski identitet

Među Hrvatima nije dobro proljetos odjeknuo tragičan slučaj mladića iz Hrvatske kojeg je nasmrt pretukla grupa irskih huligana.

Od ljudi iz Hrvatske u Irskoj Večernji doznaje da su u proteklih mjesec dana opljačkana i pretučena na cesti tri hrvatska državljana.

U Irskoj, koju trese stambena kriza, jača antimigrantsko raspoloženje, a znatan dio Iraca je zabrinut za svoj irski identitet.

Vidiš drži da uzroke u smanjivanju doseljenika iz drugih članica EU u Irsku treba tražiti i u tome što se značajno poboljšalo tržište rada u većini zemalja EU iz kojih su dolazili migranti.

Najveći broj doseljenih dolazi zbog posla, a razlog su i situacije u njihovim državama, piše Večernji list.

U ovom najturbulentnijem desetljeću od Drugog svjetskog rata, a još nismo stigli ni do polovine, imali smo niz događaja bez presedana u geopolitičkom smislu, a povratak Donalda Trumpa na čelo Amerike uistinu se tako može nazvati. Početkom desetljeća bio je apsolutno otpisan, ismijan zbog stavova o pandemiji, izvrgnut ruglu nakon što su njegovi pristaše upali u Kongres, osramoćen zbog raznih optužnica, a onda se digao iz pepela poput Feniksa, preživio atentat i pokušaj atentata te dobio izbore, piše Večernji list.

Prijeti gubitak 33 milijarde dolara

Sve to govorimo jer će ovaj događaj snažno utjecati na Europu, a na Bosnu i Hercegovinu i iz njezina kuta, a možda još snažnije iz kuta Njemačke, gdje je danas oko 200 tisuća radnika podrijetlom iz BiH koji šalju milijarde maraka svojima ovdje. Njemačku bi, prema svemu sudeći, moglo čekati teško razdoblje ako se brzo ne osvijesti, a prema najnovijim događanjima, neće, no krenut ćemo redom, i to od istraživanja münchenskog ekonomskog instituta Ifo. Trumpove najavljene carine na uvoz iz drugih dijelova svijeta, uključujući Kinu i EU, značajno će smanjiti izvoz Njemačke u SAD, koji je za ovu zemlju najvažnije izvozno tržište. Prema analizi Ifa, visoke carine i ograničenja međunarodne trgovine mogli bi Njemačku godišnje stajati čak 33 milijarde eura, pri čemu bi njemački izvoz u SAD mogao pasti za 15 posto, dok bi izvoz u Kinu zbog neizravnih učinaka mogao pasti za dodatnih 10%. I kako to nadomjestiti!? Njemački ekonomisti upozoravaju da bi te mjere, ako se provedu, mogle imati ozbiljne posljedice na radna mjesta i gospodarski rast Njemačke. Sada idemo dalje, na posljednji događaj, a to je dodatna destabilizacija Njemačke (ili uvod u stabilizaciju ako pitate naše ljude vani).

Pala je vlada kancelara Olafa Scholza nakon što je on odbio predložene mjere partnera u vlasti, poput smanjenja socijalnih davanja, ublažavanja klimatskih propisa i smanjenja poreza tvrtkama. U ovom trenutku događaj je dodatno otežao poziciju Njemačke. Što čeka radnike iz BiH u Njemačkoj, koja nam je više od pola stoljeća, uz Hrvatsku, glavno odredište za život i rad. Prema procjenama, u Njemačkoj živi i radi oko 200.000 radnika iz BiH. U Njemačkoj im nikad nije bilo lako. Rad od jutra do sutra je činjenica i nekad i danas, međutim, nezadovoljstvo je danas veće nego ikad. Netko je dobro primijetio da dio tog nezadovoljstva, i to ne samo naših ljudi vani već i Nijemaca koji su tu od postanka, proizlazi i iz osjećaja da rade kako bi financirali sustav socijalne pomoći koji u velikoj mjeri koristi novopridošlim migrantima. Prema trenutačnim njemačkim socijalnim propisima, socijalna naknada za nezaposlenog migranta može iznositi i do 450 eura mjesečno za pojedinca, uz dodatne iznose za članove obitelji, kao i subvencije za stanarinu i zdravstveno osiguranje.

Marko koji trenutačno živi u Berlinu otkriva da sve više radnika iz BiH razmatra povratak u domovinu. – Radim ovdje već pet godina i u početku je bilo dobro. Međutim, sve više osjećam da moj rad ide u korist sustavu koji ne pomaže radnicima, nego financira ljude koji i ne rade, a primaju naknade. Sve više nas razmišlja o povratku jer ni Njemačka više nije kao što je bila.

Prije je bila sigurna i stabilna, sada je kaotičnija i nesigurnija. Tome, iskreno, doprinosi i “woke” agenda koja uči našu djecu nekim nelogičnim stvarima, da ne iskoristim neku grublju riječ – priča nam sugovornik. Nezadovoljstvo, čini se, raste svakim novim danom, a sve spomenuto, kao i činjenica da je u zemlji oko 1,2 milijuna ilegalnih migranata, itekako tome pomažu jer je opterećen sustav socijalne skrbi, troškovi koje država troši na socijalu rekordni su, kriminal i nesigurnost rastu.

EU mora ojačati

Prema riječima Lisandre Flach, direktorice Ifo centra za međunarodne ekonomske odnose, Njemačka i EU moraju ojačati svoju poziciju kako bi se nosili s očekivanim ekonomskim promjenama. Preporučuje se veća integracija EU-a na području tržišta usluga i vjerodostojan odgovor na događaje u svijetu. Njemačka mora pokazati zašto je najjača europska sila.

A tko se to nama probudio?, napisao je HDZ-ov predsjednički kandidat Dragan Primorac u objavi kojom se obrušio na Zorana Milanovića preko Facebooka.

– Dobro jutro, uskoro bivši predsjedniče, 11 je sati. Milanović sada želi hrvatske vojnike poslati u Litvu i Poljsku. Nisu mogli u Njemačku, ali sada mogu još bliže Ukrajini. Milanović je dosljedan jedino u odanosti Putinu i Dodiku. Ne treba nam prevrtljivac nego predsjednik koji oduvijek vidi Hrvatsku kao dio zapadne civilizacije. Još čekamo i da kao dokazani detuđmanizator izvadi Tuđmanovu bistu iz podruma na Pantovčaku kad shvati da gubi – poručio je Milanoviću.

Zoran Milanović je prije par dana na Facebooku predstavio svoj slogan ‘Predsjednika za predsjednika’, koji je koristio i Franjo Tuđman prije 27 godina.

– Mislim da je slogan ‘Predsjednika za predsjednika’ izvanredan slogan. Iako mi na prvu nije legao, na drugu i treću mi je sve više i više legao. Slogan je super!”, kazao je za RTL Siniša Hajdaš Dončić.

HDZ-ov kandidat za predsjednika Republike Hrvatske Dragan Primorac predstavlja od 16.30 sati u hotelu Westin izborni program za predsjedničke izbore.

Podršku mu je došao dati i premijer Andrej Plenković koji je na samom početku održao govor, prenosi N1.

“Danas je važan dan za političku dinamiku Hrvatske. Izbore smo raspisali za nedjelju, kao što je to i normalno i to je trenutak kada se mijenja Hrvatska i kada Zoran Milanović postaje prošlost, a Dragan Primorac budućnost Hrvatske, rekao je Plenkoviću uz gromoglasan pljesak dvorane.Ustvrdio je da će Primorac uvesti nove ideje i ambicije u politički život.

“Još sam zadovoljniji da su te Dragane podržali i naši partneri iz DP-a, HSLS-a, HNS-a, HSU-a, HDS-a i zastupnici nacionalnih manjina”, dodao je.

“Danas lansiramo kampanju za treću pobjedu u ovoj izbornoj godini. To nas obvezuje da zajednički radimo za boljitak svih Hrvata i Hrvatica. S nestrpljenjem čekamo vrijeme normalne suradnje između institucija jer rezultati koje smo ostvarili u proteklih nekoliko godina daju nam ponos”, rekao je Plenković.

Smatra da će Primorac vratiti kulturu civiliziranoga dijaloga.

“Dosta nam je Milanovićeve nekulture, primitivizma, vulgarnosti, vrijeđanja i ne davanja nekakvog doprinosa boljitku građana. Nevjerojatne su posljedice ove štete koju nam je Milanović počinio”, istaknuo je.

“Idemo svi zajedno s Draganom do pobjede”, uskliknuo je na kraju govora.

Primorac se popeo na pozornicu uz pjesmu The Final Countdown, grupe Europe.

“Danas smo ovdje jer volimo Hrvatsku i imamo samo jednu Hrvatsku”, rekao je i zahvalio Plenkoviću.

“Prošao sam cijelu Hrvatsku, razgovarao s ljudima i slušao o problemima koji ih muče i jedna stvar je jasna, a to su pokazale i ankete, a to je da Hrvatska želi promjene i da želi novog predsjednika”, istaknuo je.

“Za program treba vizija, a na ovom programu se radilo mjesecima. Multidisciplinarni stručnjaci su radili na svakom slovu i ovaj program je pisan kako bi građani Hrvatske mogli ostvariti svoje snove. Ovaj program je pisan za generacije koje dolaze i za svakog čovjeka koji ljudi i voli Hrvatsku. Oko Hrvatske nema trgovine jer najvažnija je Hrvatska i u mom srcu će biti jedino Hrvatska to je moja poruka iz Zagreba”, rekao je.

“Četiri su osnovne vrijednosti, prva je vrijednost republike, druga je vrijednost domovine, treća je vrijednost budućnosti i četvrta je vrijednost zemlje”, dodao je.“Predsjednik države, kada se pogleda u ogledalo, mora bit ponosan na svoja djela”, istaknuo je i dodao da će poštivanje Ustava biti preduvjet za svaku točku njegova programa.

“Hrvatska o kojoj govorim je zemlja poštenja i znanja u kojoj bezakonje ne stanuje. Kao čovjek koji duboko prezire korupciju, borit ću se protiv nje svim sredstvima jer ona je najveće zlo. Nitko ne može biti domoljub tko je uključen u bilo kakav oblik korupcije i ona je izdaja, i zaustavit ću svim svojim snagama korupciju u Hrvatskoj u suradnji s Vladom RH”, rekao je.

Aktivisti za ljudska prava postavili su uoči samita G20 u Rio se Janeiro 733 prazna tanjura na plaži Copacabana kako bi skrenuli pažnju na 733 miliona ljudi koji se suočavaju s glađu širom svijeta.

Simbolični protest, koji su organizirale grupe civilnog društva, imao je za cilj skrenuti pažnju na globalnu glad i potaknuti svjetske lidere da poduzmu akciju.

Inspirirani riječima brazilskog sociologa i aktiviste Betina de Souze “Glad ne može čekati”, aktivisti su na svakom od tanjura  nacrtali crveni križ, kako bi istaknuli hitnost krize.

Rio će biti domaćin samita G20 od 18. do 19.studenog, na kojem će se sastati lideri iz 19 velikih ekonomija, Europske unije i Afričke unije pod temom: “Izgradnja pravednog svijeta i održive planete.”

Izvor: BHRT/ Anadolija

Hrvatski premijer Andrej Plenković razriješio je jutros Vilija Beroša dužnosti ministra zdravstva.

Hrvatski Uskok izvijestio je u petak ujutro da su u Zagrebu i Skradinu u tijeku uhićenja i provođenje hitnih dokaznih radnji u odnosu na više osoba, od kojih je jedan visoki državni dužnosnik, a za koje se sumnja da su počinile koruptivna kaznena djela.

Nakon toga hrvatski mediji izvijestili su da su pripadnici Puskoka došli u petak ujutro s nalozima za pretres na adresu ministra zdravstva Vilija Beroša i nekoliko visokopozicioniranih liječnika.

Plenković je dr. Irenu Hrstić odredio kao državnu tajnicu koja upravlja hrvatskim Ministarstvom zdravstva do stupanja na dužnost novog ministra.

Sastanak koalicije bit će u 10 sati, a u 11 sati je konferencija za novinare predsjednika hrvatske Vlade u Banskim dvorima.

Izvor: BHRT