RH i Vatikan traže da Hrvati budu ravnopravni, a BiH napreduje k EU

33

Putovanja u Vatikan i Berlin hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić iskoristila je da bi aktualizirala pitanje položaja Hrvata u BiH i potrebe izgradnje njihove jednakopravnosti te napredovanje ove zemlje prema Europskoj uniji, što će biti i jedan od prioriteta hrvatskog predsjedanja Unijom sljedeće godine, piše Večernji list BiH.

 

Kako su vrlo šturo izvijestili iz Ministarstva vanjskih poslova, kanonizacija Alojzija Stepinca i položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini bili su ključni u razgovorima s vatikanskim dužnosnicima.

 

Pri tome se šefica hrvatske diplomacije kratko susrela i sa Svetim Ocem za vrijeme redovite audijencije na Trgu svetoga Petra u Vatikanu. Domaćin joj se bio vatikanski tajnik za odnose s državama nadbiskup Paul Richard Gallagher.

 

Predsjedanje Unijom

 

“Razgovarali su o bilateralnim odnosima, situaciji u jugoistočnoj Europi, kao i proširenju Europske unije te važnosti pristupnog procesa za stabilnost ovih zemalja. Poseban naglasak stavljen je na status Hrvata u Bosni i Hercegovini”, objasnili su iz hrvatskog ministarstva.

 

Ministrica se u Vatikanu sastala i s državnim tajnikom kardinalom Pietrom Parolinom, koji je vrlo dobar poznavatelj prilika u BiH.

 

Vatikan i Hrvatska identično gledaju na položaj Hrvata katolika. Ovim posjetom, kao i susretom s njemačkim šefom diplomacije Heikom Maasom, tijekom kojega je također razgovarano o BiH i položaju Hrvata, ali i usklađivanju vanjskopolitičkih interesa ovih zemalja, ministrica Pejčinović Burić samo je praktično potvrdila nastavak snažnoga angažiranja Markova trga i Zrinjevca u pojašnjavanju pozicije BiH i potrebe njezina što bržeg integriranja u Europsku uniju, te istodobnog očuvanja statusa ravnopravnih konstitutivnih naroda.

 

“Samo vlast koja legitimno predstavlja sva tri konstitutivna naroda i ustav zemlje ima kapacitet za društveni, ekonomski i kulturni razvoj. Jedino europska BiH može biti prosperitetna država“, rekla je svojedobno Pejčinović Burić. Od završetka posljednjih izbora u BiH, kada je glasovima Bošnjaka izabran Željko Komšić za člana bh. Predsjedništva, Hrvatska poduzima diplomatsku inicijativu kako bi upozorila na tu činjenicu, čime se izigrava duh Daytonskog sporazuma.

 

Nadogradnja Daytona

 

Zbog toga je u Saboru RH usvojena i posebna deklaracija koja se tiče položaja Hrvata u BiH u kojoj se poziva na izmjene Ustava zemlje i Izbornog zakona kojom bi se zajamčila puna jednakopravnost Hrvata s drugim dvama naroda, Bošnjacima i Srbima. Hrvatski premijer Andrej Plenković je u dva navrata pred kolegama u Vijeću EU problematizirao pitanje funkcionalnosti BiH i potrebe provedbi reformi kako bi je približili članstvu u EU.

 

Pri tome je upozorio kako su počesto i sama rješenja nastala u vremenu potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma zloporabljena od više brojnijih naroda. Ukazao je i da Dayton treba nadogradnju koja bi zadovoljila interese svih naroda, ali i građana koji žive u ovoj zemlji.