Politika
Putin bi mogao ići dalje na zapad nakon Ukrajine. Ova “država” je ključna za taj pla
JE LI MOLDAVIJA iduća meta u ruskim osvajačkim planovima? O tome se spekulira još od početka agresije na Ukrajinu prije točno dva mjeseca i jedan dan, a izjava koju je ruski vojni zapovjednik dao u petak potaknula je nove strahove da će Moldavija biti sljedeća na redu.
Konkretno, da će se naći na udaru nakon što, odnosno ako ruska vojska zauzme čitavu ukrajinsku obalu Crnog mora. Rusija, prema ovoj izjavi, namjerava uspostaviti koridor kroz južnu Ukrajinu do Transnistrije, odcijepljene samoproglašene republike na istoku te zemlje.
“Kontrola nad jugom Ukrajine je još jedan izlaz prema Pridnjestrovlju, gdje također postoje slučajevi ugnjetavanja stanovništva koje govori ruski”, izjavio je, podsjetimo, general Rustam Minekajev, vršitelj dužnosti zapovjednika ruskog Središnjeg vojnog okruga, za rusku državnu televiziju.
Moldavija je nakon zapaljive izjave ruskog generala pozvala ruskog veleposlanika u Kišinjevu kako bi mu izrazila “duboku zabrinutost” zbog njegovih komentara.
“Ove izjave su neutemeljene i proturječne su stajalištu Ruske Federacije, koja podupire suverenitet i teritorijalni integritet Republike Moldavije unutar njenih međunarodno priznatih granica”, priopćilo je moldavsko ministarstvo vanjskih poslova u reakciji.
I današnja vijest da je zgrada ministarstva sigurnosti u glavnom gradu Transnistrije, Tiraspolu, pogođena nizom eksplozija, sigurno će dodatno produbiti spekulacije da bi situacija mogla eskalirati, na jedan ili drugi način. Vijest o napadu posebno je znakovita je je ranije ovog mjeseca zapovjedništvo ukrajinske vojske upozorilo kako ruske snage pripremaju “provokativne akcije” u Transnistriji za koje će okriviti Ukrajinu.
Rusi bi prvo morali osvojiti Odesu, ne izgleda da su u stanju za to
Pritom nije potpuno jasno što točno ruski zapovjednik smatra izlazom prema Pridnjestrovlju, odnosno Transnistriji, kao ni je li to službena linija Kremlja ili njegova slobodna spekulacija, da ne kažemo fantazija, kakve posljednjih dana neprestano slušamo na ruskoj televiziji.
U svakom slučaju, izgledi ruskih agresora da izbiju na granicu Moldavije, odnosno njene odmetnute, proruske paradržave na jugozapadnoj granici Ukrajine, sad su mnogo slabiji nego na početku rata budući da nisu uspjeli osvojiti ni Mikolajiv, kamoli mnogo veći lučki grad Odesu – a ukrajinske snage posljednjih dana vrše protuofenzivu u pokušaju da oslobode i Herson.
No isto tako je činjenica (koja često prolazi neprimijećeno) da su ruske snage već u Moldaviji – odnosno u Pridnjestrovskoj Moldavskoj Republici, koja je de iure i dalje dio Moldavije budući da njenu neovisnost ne priznaje nijedna država članica Ujedinjenih naroda, čak ni sama Rusija.
Priznaju je samo tri druge samoproglašene države, koje ni same ne priznaje međunarodna zajednica: Abhazija i Južna Osetija (formalno dio Gruzije) te Artsak, odnosno Nagorno Karabah (formalno dio Azerbajdžana).
Ni Rusija ne priznaje Transnistriju, ali u njoj drži 1500 vojnika
Međutim, Rusija je jedna od potpisnica primirja koje je sklopljeno u srpnju 1992. između Moldavije i Transnistrije, nakon četveromjesečnog rata. Kontingent od oko 1500 ruskih vojnika tamo je smješten, kao mirovne snage prema odredbama sporazuma o primirju, od 1995. sve do danas.
Da bismo odgovorili zašto je do tog rata uopće došlo, trebamo se vratiti malo dalje u povijest. Moldavija, malena istočnoeuropska država bez izlaza na more, i sama je zakopana na karti Europe, stisnuta između Ukrajine i Rumunjske. Ne tako davno Moldavija je bila dio Rumunjske, dok je Sovjetski Savez nije pripojio 1940.
Raspad Sovjetskog Saveza pola stoljeća kasnije nije izazvao veliki građanski rat, od kojeg su mnogi strahovali, prije svega zahvaljujući dobroj volji njegovog posljednjeg vladara Mihaila Gorbačova i neuspjehu državnog udara kojim su ga sovjetski tvrdolinijaši pokušali srušiti 1991.
Ipak, došlo je do nekoliko manjih građanskih ratova, odnosno ustanaka ruskih i proruskih separatista u nekoliko zemalja koje su proglasile neovisnost. Jedna od njih bila je upravo Moldavija. Kao Oseti i Abhazi u odmetnutim gruzijskim pokrajinama Južnoj Osetiji i Abhaziji, u Transnistriji su etnički Rusi najbrojniji narod (29%), a s Ukrajincima čine i većinu stanovništva.
Odcjepljenje pa građanski rat 1992., separatiste spasila Rusija
Transnistria inače ima 475 tisuća stanovnika prema posljednjem popisu stanovništva iz 2015., no prema procjeni Moldavije iz 2021., taj je broj pao na samo 347 tisuća. Usporedbe radi, još 1989. je imala 679 tisuća stanovnika, prema tadašnjem popisu stanovništva.
Pridnjestrovska Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika (PMSSR) proglašena je jednostrano još 1990., prije raspada SSSR-a, nakon pobjede nacionalističke stranke Narodni front na prvim višestranačkim izborima u Moldaviji.
Ova je paradržava uspostavljena po uzoru na raniju Moldavsku Autonomnu Sovjetsku Socijalističku Republiku, autonomnu pokrajinu Ukrajinske Sovjetske Socijalističke Republike na teritoriju današnje Transnistrije, koja je postojala od 1924. dok nije ukinuta 1940. u ratnim previranjima i precrtavanjima granica.
PMSSR, kako mu i ime govori, htio je ostati dio SSSR-a, ali upravo je Gorbačov predsjedničkim dekretom poništio uspostavu transnistrijske, odnosno pridnjestrovske republike kao ilegalnu. Ipak, ona se održala i preživjela raspad Sovjetskog Saveza, nakon kojeg je izbacila “sovjetska” iz imena.
Oružani sukob manjih razmjera izbio je još krajem 1990., a eskalirao je 1992. Transnistrijskim snagama pomagali su brojni dobrovoljci iz Rusije, a u finalnoj fazi rata u Moldaviju je ušla i 14. ruska gardijska armija te pomogla separatistima u borbi protiv moldavskih snaga.
Zamrznuti sukob – kao u Gruziji i ukrajinskom Donbasu
Moldavija je uskoro prisiljena na sklapanje primirja, ali nikad nije priznala Transnistriju. Situacija je ostala “zamrznuti sukob”, samo jedan u nizu onih koje je Moskva nakon raspada Sovjetskog Saveza posijala oko svojih granica.
Sličan takav zamrznuti sukob – iako mnogo manje zamrznut – ostao je i na istoku Ukrajine, u regiji Donbas, u kojoj su ruski separatisti uz aktivnu vojnu, političku i ekonomsku pomoć Rusije uspostavili takozvanu Donjecku Narodnu Republiku (DNR) i Luhansku Narodnu Republiku (LNR).
Nakon žestokih sukoba 2014. i 2015. došlo je do relativnog smirivanja, ali DNR i LNR su ostali adut u ekspanzionističkim planovima ruskog predsjednika Vladimira Putina sve dok mu nisu poslužili kao glavna izlika za invaziju na Ukrajinu u veljači ove godine. Podsjetimo, formalno ih je priznao samo dva dana prije invazije, a sada “oslobađanje” ostatka njihovog (legalno ukrajinskog) teritorija predstavlja kao glavni cilj “druge faze” rata.
Baš kao i DNR i LNR, i Transnistria, odnosno Pridnjestrovlje je pod neizravnom i neslužbenom kontrolom Moskve. Dakako, i “ugnjetavanje stanovništva koje govori ruski”, na koje se general Minekajev referirao, podsjeća na propagandu o ukrajinskom “genocidu” nad Rusima, odnosno govornicima ruskog jezika u Donbasu, na koju su se Putin i njegovi dužnosnici pozivali kao opravdanje za “specijalnu vojnu operaciju” u Ukrajini.
Šverc-ekonomija, lažna demokracija i Lenjinovi kipovi posvuda
Transnistria inače zauzima oko 12% teritorija Moldavije s Tiraspolom kao glavnim gradom. Po svojem neobičnom geografskom obliku – njen teritorij je ustvari izuzetno uski pojas zemlje između rijeke Dnjestar i ukrajinsko-moldavske granice – ova paradržava pomalo podsjeća na Čile. Svaka sličnost tu prestaje jer, dok Čile ima bruto domaći proizvod od 13.231 dolar po glavni stanovnika, Transnistria ima jedva 1500 dolara po glavi stanovnika.
Štoviše, ekonomski analitičari procjenjuju da ekonomija Transnistrije uvelike ovisi o krijumčarenju, a neki idu toliko daleko da je opisuju kao “mafijašku državu”.
Moldavci, piše Washington Post, s podsmjehom gledaju na svoju odmetnutu pokrajinu kao komadić zemlje koji je ostao zaglavljen u sovjetskoj eri, gdje su Lenjinovi kipovi ostali posvuda, međunarodne bankovne kartice ne rade, a monopolistička tvrtka Sheriff kontrolira gotovo sve. Na njenoj zastavi i dalje se nalaze komunistički srp i čekić.
Neprofitna organizacija Freedom House ocjenjuje Transnistriju ili Pridnjestrovlje kao “neslobodnu”, odnosno kao nedemokratsku državu, navodeći sve veća ograničenja političke utakmice, političku dominaciju moćnih lokalnih poslovnih interesa i obračun s disidentima. Moskva održava posrnulu ekonomiju ove zaostale državice besplatnim prirodnim plinom i dodacima na mirovinu.
O ideji da Rusija želi uspostaviti geografsku vezu, odnosno koridor s Transnistrijom, “raspravlja se barem od 1990-ih”, kaže za Washington Post Anton Barbašin, politički analitičar u Riddleu, časopisu specijaliziranom za Rusiju.
Kada je Moldavija početkom ožujka, tjedan dana nakon ruskog napada na Ukrajinu, podnijela zahtjev za članstvo u Europskoj uniji – vlasti u Tiraspolu rekle su da nemaju namjeru učiniti isto i zatražile su još jednom stvaranje neovisne države.
Ruska invazija bi Putinu “stvorila više problema nego što bi ih riješila”
Pa ipak, njihov teritorij nema veliku stratešku vrijednost za Moskvu, kaže Barbašin i dodaje da bi slanje dodatnih snaga tamo “stvorilo više problema nego što bi ih riješilo” za Rusiju. Prije svega, vjerojatno bi izazvalo dodatne međunarodne sankcije i uništilo odnos Rusije s Moldavijom, koja je ustavno neutralna i nema nikakve namjere pridružiti se NATO-u. Putin je svojom agresivnom politikom već naveo Švedsku i Finsku da ozbiljno razmišljaju o priključenju NATO-u i time sam sebi zabio geopolitički autogol.
S druge strane, to što bi napad na Moldaviju bio kontraproduktivan po samu Rusiju nije nikakva garancija da do njega neće doći. Iako ne znamo radi li se samo o uobičajenim praznim prijetnjama ili Kremlj misli ozbiljno, nedavna prijetnja ruskog zastupnika Alekseja Puškova moldavskoj predsjednici Maji Sandu, da će njezina zemlja završiti na “smetlištu povijesti”, svakako je razlog za uzbunu u Kišinjevu.
“Trebala bi biti malo pažljivija kada su u pitanju Rusija i njezini simboli, posebice imajući u vidu da Kišinjev ne može platiti ruski plin”, rekao je Puškov.
Mnogo snažniji razlog koji bi Putina mogao odvratiti od takvog poteza naprosto su golemi gubici koje je njegova vojska pretrpjela u Ukrajini, zbog čega je više nego upitna bilo kakva nova invazija. Barem do daljnjega.
Centralna.ba
Aktuelni predsjednik Hrvatske Zoran Milanović je ponovo izabran na ovu poziciju nakon što je nezapamćeno pobijedio Dragana Primorca u drugom krugu predsjedničkih izbora.
Milanović je prema podacima Državnog izbornog povjerenstva na osnovu 97,57 posto prebrojanih biračkih mjesta osvojio 74,50 posto glasova i više od milion glasova, dok je Primorac osvojio 25,50 posto.
Prve izlazne ankete su ukazivale na to da će Milanović pobijediti sa 77,86 posto, a i prvi rezultati DIP-a su ukazivali na njegovu pobjedu. Od tog trenutka je jasno da će Milanović ponovo biti predsjednik Hrvatske, a čestitke mu stižu i prije objave potpunih rezultata izbora.Milanović je inače i u prvom krugu zamalo osvojio potrebnih 51 posto s obzirom na to da je imao 49,09 posto, dok je Primorac imao 19,5 posto glasova. Izlaznost Hrvata u drugom krugu glasanja je nešto manja u odnosu na prvi krug glasanja, a prema prvim informacijama izborni proces je prošao bez težih kršenja pravila.
Zoran Milanović je obnovio predsjednički mandat, koji je prvi put dobio 2020. godine, pobjedivši Kolindu Grabar Kitarović. Prije toga je bio premijer Hrvatske od 2011. do 2015. godine. Važi za centrističkog političara, ali sa sklonošću ka radikalnijim i kontroverznijim izjavama.
Politikom se bavi od 1999. godine, a u svojim počecima bio je pomoćnik ministra vanjskih poslova Tonina Picule. Od 2007. je vodio SDP, a 2010. je uspio formirati “Kukuriku koaliciju”, koja mu je omogućila premijerski mandat. Nakon izbora u jesen 2015. godina je njegova koalicija ostala bez apsolutne većine, te je nakon nekoliko mjeseci bez uspjeha pokušao sastaviti vladu sa Mostom nezavisnih lista i početkom 2016. završio u opoziciji.
ZORAN Milanović, bivši i budući hrvatski predsjednik, obratio se javnosti nakon pobjede na predsjedničkim izborima. Uvjerljivo je pobjedio HDZ-ovog kandidata Dragana Primorca u drugom krugu predsjedničkih izbora osvojivši više od 74% glasova.
Dobro večer i započet ću kao svi verbalni zlostavljači, bit ću kratak, ali stvarno. Hrvatska, hvala ti”, rekao je Milanović, pa dodao: “Bosno i Hercegovino, hvala ti”.
“Ovo je za mene velik dan, ovu pobjedu doživljavam kao priznanje i odobravanje svog rada. Ovo je plebiscitarna poruka hrvatskog naroda svima onima koji bi je trebali čuti i molim da je čuju”, rekao je.
“Molim veliki aplauz za članove HDZ-a”
“Ova pobjeda mi je veliko priznanje, akt povjerenja ljudi prema meni. Poslali smo poruku onima koji su je trebali čuti i molim da je čuju. Ima još jedna kategorija naših građana, istih kao ovi ovdje, a oni jesu glasali za mene… Molim veliki aplauz za članove HDZ-a”, dodao je.
“Kako god hoćete, moja ispružena ruka je prema onima koji obnašaju izvršnu dužnost u ovoj državi, koji kažu da su oni odgovorni za 99% svega. že da je odgovorna za 99 posto stvari, a mi za jedan posto. I to su moje riječi otprije deset godina, kad je Grabar-Kitarović pobijedila Josipovića. Bilo je to malo ogorčeno s moje strane, ali Vlada Vlada je najodgovornija u ovoj državi. Ovo nije podrška meni, nitko nema podršku 70 i koliko posto birača, to je samo u ovom trenutku i samo danas”, rekao je.
“Ovo je poruka”
“Ovo je poruka onima koji šalju poruke meni i neka ih šalju. Ja ću se držati Ustava, to je moj program. Tražim ne ovlasti, ovo nije radi ovlasti nego dužnosti. Moja dužnost je da budem ravnopravan u pitanjima vanjske politike, jer tako nalaže ustav. To nalaže i sazivanje Vijeća za nacionalne sigurnosti, koje se ne saziva već tri godine, ne mojom voljom. Ja ću biti vrhovni zapovjednik u pitanjima obrane i sigurnosti, ne ravnopravan, nego prvi u rangu, jer tako kaže Ustav”, rekao je.
“Ljudi su poslali poruku. Ne meni, nego njima”, rekao je, pa dodao: “Nadam se da nisam previše govorio o sebi, kao neki. Želim vjerovati da je ovo reakcija naših ljudi na moj rad”.
“Pogledajte semafor”
“Borba ne prestaje, pravedna, čista i legalna. Hvala Hrvatima u BiH, hvala glasovima nacionalnih manjina, ovo je i njihova domovina i uvijek će biti”, rekao je.
“Neću najavljivati nikakve javne pritiske prema premijeru. Drugi lauf je gotov, pogledajte semafor. Jedino tako se može, sportski, ponekad i s faulom, ponekad i s grubim startom, ali sportski”, rekao je Milanović.
“Za Hrvatsku kakvu želimo, domovini vjerni, živjela Hrvatska”, zaključio je Milanović svoj pobjednički govor.
Danas su održani Predsjednički izbori u RH, a glasovalo se i u BiH. Novi stari predsjednik Hrvatske je gdin Zoran Milanović.
Centralna.ba donosi vam rezultate sa biračkog mjesta u Vitezu. Ukupna izlaznost je 3562 birača, od čega je 20 nevažečih.
Prof.dr.Dragan Primorac osvojio je ukuono 82%, tj.2990 glasova u Vitezu, dok je Milanović osvojio 18%, tj. 642 glasa.
Izborni rezultati drugog kruga predsjedničkih izbora u Hrvatskoj govore o ubjedljivoj pobjedi Zorana Milanovića nad kandidatom HDZ-a Draganom Primorcem.
S druge strane Primorac je osvojio ubjedljivu podršku birača iz Bosne i Hercegovine gdje je prema podacima Državnog izbornog povjerenstva osvojio 10.227 glasova dok je Milanović osvojio tek 3.671 glasova.
Treba dodati i to da je zbirni rezultat glasova iz inostranstva mnogostruko u korist Dragana Primorca koji je osvojio 13.618 glasova dok je Milanović osvojio tek 6.615 glasova. Prema podacima Državnog izbornog povjerenstva obrađeno je 87,62 posto biračkih mjesta u inostranstvu pri čemu se očekuje da je u velikoj većini zemalja apsolutnu pobjedu odnio Dragan Primorac.
Glasovi birača iz inostranstva su najbrojniji iz Bosne i Hercegovine, zatim iz Njemačke.
ODRŽAN je drugi krug predsjedničkih izbora. Pratimo uživo događaje u izbornom stožeru Dragana Primorca, predsjedničkog kandidata HDZ-a.
“Drage Hrvatice i Hrvati, zahvaljujem vam svima. Pokazali ste da vam je stalo do domovine. Hvala vam od srca. Hvala mojoj obitelji, mome timu i vama koji ste ovdje na vjeri u mene od početka kampanje. Od srca vam hvala. Zahvaljujem HDZ-u, najsnažnijoj stranci, i predsjedniku Andreju Plenkoviću na potpori. Bili ste moja inspiracija i ostali. Hvala Domovinskom pokretu, stranci umirovljenika, nezavisnima, svim građanima, svima koji su mi dali glas, ali i onima koji nisu.
Hvala Hrvatima izvan granica naše domovine, Hrvatima u BiH, hvala vam na ljubavi. Mi smo jedan narod, ponosan narod i nitko nas neće moći podijeliti, bez obzira na njihove želje. Svojim programom sam htio poslati poruku da Hrvatska može i zaslužuje bolje. Neki građani su ignorirali izbore, nisu birali program i viziju, hvala i njima.
Hvala dragom bogu, izdržao sam sve, ostao sam vjeran svojim načelima. Hrvatska mi je bila i uvijek će mi ostati na prvom mjestu. Ništa nema vrjednije od obraza, časti, morala, ponosa… To je nezamjenjivo, s tim se ne trguje. Prvu minutu nakon izbora, gdje god krenem, hodat ću čista obraza i sačuvanog morala i s time nema trgovine niti će ikad biti, dragi prijatelji.
Milanovića i mene dijele različite duhovne, moralne, stručne vrijednosti i promišljanja o budućnosti. Odluku građana valja poštivati. Hrvatska je stvorena na žrtvi branitelja, vjerujem u Hrvatsku u kojoj će svaki čovjek imati dignitet, koja će biti snažno pozicionirana u svijetu, surađivati s NATO-om, EU, imati snažno gospodarstvo. Dragi Andrej, tebi i svim članovima vlade i HDZ-a želim reći hvala na potpori, vrlo jasno.
Nastavit ću djelovati u zdravstvu i međunarodnoj suradnji. Oko mene će i dalje biti predsjednici država, nobelovci i za to mi nije potrebno da budem predsjednik. Brojni projekti su ispred mene, a moji kolege, obitelj i studenti me čekaju s nestrpljenjem. Vama svima želim uspjeh i inspiraciju. Neka nam vječno živi naša domovina Hrvatska.
Prema prvim anketama, aktuelni SDP-ov predsjednik Milanović bi trebao imati 77,86 posto glasova, dok bi kandidat koji ima podršku HDZ-a Dragan Primorac trebao imati 22,14 posto glasova.
Rezultati izlaznih anketa su već izazvali oduševljene u izbornom štabu SDP-a, a do objave konačnih rezultata neće morati dugo čekati.
Državno izborno povjerenstvo (DIP) Hrvatske je ranije objavilo da će zbog jednostavnosti drugog kruga glasanja prve rezultate sa 10 posto biračkih mjesta imati u 19:30 sati, a da će već u 21 sat biti poznato ko je izabran za predsjednika.
Milanović je i u prvom krugu zamalo osvojio potrebnih 51 posto s obzirom na to da je imao 49,09 posto, dok je Primorac imao 19,5 posto glasova.
Dopredsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, gospodin Marinko Čavara, glasovao je danas na biračkom mjestu u Vitezu u drugom krugu izbora za predsjednika Republike Hrvatske.
Dopredajedatelj Čavara naglašava kako je kontinuirana potpora Republike Hrvatske ključna za jačanje položaja Hrvata u BiH, a time i stabilnost cijele države. Institucije RH imaju važnu ulogu u osiguravanju političkih, ekonomskih i kulturnih prava hrvatskog naroda u BiH.
Poziva sve Hrvate u BiH da izađu na izbore i iskoriste svoje pravo glasa.
U nedjelju, 12. Siječnja, građani Hrvatske će u drugom krugu izabrati novog (ili starog) predsjednika Republike. U drugi krug izbora prošli su aktuelni predsjednik Zoran Milanović (SDP) i kandidat HDZ-a Dragan Primorac.
Biračka mjesta su otvorena od 7 do 19 sati – biračima koji su se zatekli na njima u 19 sati bit će omogućeno da glasaju i poslije isteka vremena, ali onima koji dođu nakon 19 to neće biti omogućeno. Rješenjem ministra pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, za drugi krug izbora upisano je ukupno 3.769.598 glasača.
Podsjetimo, glasanju u prvom krugu pristupilo je 46,03 posto ukupnog biračkog tijela. Aktuelnom hrvatskom predsjedniku Zoranu Milanoviću nedostajalo je veoma malo za pobjedu u prvom krugu. Kandidat SDP-a i koalicijskih partnera dobio je 49,09 posto glasova (797.938), ali nedovoljno za većinu kojom bi u prvom krugu okončao predsjedničku borbu. Kandidat HDZ-a i partnera Dragan Primorac osvojio je 19,36 posto glasova (314.663).Razlika od 30-ak posto između dva kandidata koja ulaze u drugi krug najveća je u povijesti Hrvatske. Inače, Zoran Milanović pobijedio je u svim županijama u Hrvatskoj, a Primorac samo u dijaspori. Ostali kandidati, prema očekivanjima, nisu prešli deset posto glasova.
Jedino suočavanje dva kandidata koja su prošla u drugi krug donijelo je burne polemike, na momente i uvrede i svađe. Na kraju, Primorac je poručio da će ujediniti Hrvatsku, dok je Milanović pozvao gledaoce da “spriječe ono što se mora spriječiti”.
Gledaju li se njihovi ukupni izborni troškovi, Dragan Primorac je do kraja prošle sedmice potrošio četiri puta više od Zorana Milanovića, no i dobio višestruko više od donatora, piše Al Jazzera, ističući:
Primorac je na kampanju do 3. januara potrošio 854.000 eura, a Milanović 215.000 eura, pokazuju njihovi finansijski izvještaji koje je objavilo Državno izborno povjerenstvo. Svaki od njih na kampanju u oba izborna kruga ne smije potrošiti više od 1.274.138,96 eura.
Ovo su bili predsjednici Republike Hrvatske od osamostaljenja:
- Franjo Tuđman (predsjednik od 1992. do 1999. godine)
- Stjepan Mesić (predsjednik od 2000. do 2010. godine)
- Ivo Josipović (predsjednik od 2010. do 2015. godine)
- Kolinda Grabar-Kitarović (predsjednica od 2015. do 2020. godine)
- Zoran Milanović (aktuelni predsjednik od 2020. godine).
Ministarstvo financija Federacije BiH objavilo je u Službenim novinama osnovicu za izračun doprinosa na plaće određenih poreznih obveznika za 2025. godinu.
Za poduzetnike s osnova obavljanja samostalne djelatnosti iz člana 12. st. 2., 3. i 5. Zakona o porezu na dohodak (Službene novine Federacije BiH, br. 10/08, 9/10, 44/11, 7/13 i 65/13) koji utvrđuju dohodak na osnovu poslovnih knjiga u skladu sa članom 19. istog Zakona, mjesečna osnovica za obračun doprinosa je:
Osnovica za obračun doprinosa
– 2.329,00 KM – za slobodna zanimanja,
– 1.376,00 KM – za samostalnu djelatnost obrta i srodne djelatnosti,
– 614,00 KM – za samostalnu djelatnost u poljoprivredi i šumarstvu,
– 614,00 KM – za samostalnu djelatnost trgovca pojedinca.
Za poduzetnike s osnova obavljanja samostalne djelatnosti iz člana 12. stav 1. Zakona o porezu na dohodak, koji dohodak utvrđuju i plaćaju u paušalnom iznosu u skladu sa članom 31. istog Zakona, mjesečna osnovica za obračun doprinosa je:
– 1.164,00 KM – za samostalnu djelatnost obrta i srodne djelatnosti,
– 529,00 KM – za niskoakumulativne djelatnosti tradicionalnih esnafskih zanata,
– 529,00 KM – za samostalnu djelatnost u poljoprivredi i šumarstvu,
– 529,00 KM – za samostalnu djelatnost taxi prijevoza,
– 614,00 KM – za samostalnu djelatnost trgovca pojedinca.
Za obveznike doprinosa iz člana 6. točka 10. Zakona o doprinosima mjesečna osnovica za obračun doprinosa je 635,00 KM.
Prosjećna plaća
Prosječna plaća u periodu I-IX 2024. godine je 2.117,00 KM.
Podsjetimo, ranije je federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović, na temu minimalne plaće koja u FBiH od 1. siječnja iznosi 1.000 KM, objavio i razliku u iznosu mjesečnih doprinosa (odnos 2024. i 2025. godine) koji će biti uplaćivani prema vrsti poreznih obveznika.
On je tada poručio da kada su u pitanju radnici u istim obrtima (njih cca. 20.000) – razlika u doprinosima između 619 KM i 1.000 KM, će biti subvencionirano putem resornog ministarstva, kao dijela paketa mjera očuvanja radnih mjesta u FBiH.
Barcelona razbila Real Madrid i osvojila Super kup
Nogometaši Barcelone u nevjerovatnom finalu u Džedi osvojili su Superkup Španije pobjedom nad Real Madridom (5:2). U ovoj utakmici vidjeli...
Zoran Milanović ostaje predsjednik Hrvatske
Aktuelni predsjednik Hrvatske Zoran Milanović je ponovo izabran na ovu poziciju nakon što je nezapamćeno pobijedio Dragana Primorca u drugom...
Zoran Milanović: Hvala HDZ, hvala Bosno i Hercegovino!
ZORAN Milanović, bivši i budući hrvatski predsjednik, obratio se javnosti nakon pobjede na predsjedničkim izborima. Uvjerljivo je pobjedio HDZ-ovog kandidata...
Srednja Bosna uz HDZ: Primorac u Vitezu osvojio 2990 glasova, Milanović 642 glasa
Danas su održani Predsjednički izbori u RH, a glasovalo se i u BiH. Novi stari predsjednik Hrvatske je gdin Zoran...
Dragan Primorac u BiH osvojio 10 227 glasova u BiH
Kandidat HDZ-a za predsjedničke izbore Dragan Primorac osvojio je većinu glasova iz inostranstva pri čemu je mu je iz Bosne...
Dragan Primorac: “Hvala Hrvatima u Domovini i u BiH”
ODRŽAN je drugi krug predsjedničkih izbora. Pratimo uživo događaje u izbornom stožeru Dragana Primorca, predsjedničkog kandidata HDZ-a. “Drage Hrvatice i...
Prve izlazne ankete u Hrvatskoj: Milanoviću projicirana ubjedljiva pobjeda
Objavljene su prve izlazne ankete drugog kruga glasanja na predsjedničkim izborima u Hrvatskoj, a projekcije kažu da će Zoran Milanović...
United na penale izbacio Arsenal iz FA kupa
MANCHESTER UNITED plasirao se u šesnaestinu finala FA kupa tako što je na Emiratesu izbacio Arsenal boljim izvođenjem jedanaesteraca. Nakon...