Od početka zimskog reda letenja Wizz Air povećava liniju Sarajevo – London Luton sa dva na čak četiri tjedna leta.
Letovi će se sada operirati ponedjeljkom, srijedom, petkom i nedjeljom s Airbusom A321.

Tvrtka na liniji ima konkurenciju Ryanaira i TUI-a, izvijestio je regionalni avioportal Zamamaero.

U dijelu Koridora Vc kroz Republiku Srpsku oko dobojske obilaznice trenutno se izvode najzahtjevniji radovi, a u tvrtki “Integral inženjering” tvrde da se odvijaju u skladu s predviđenom dinamikom, kao i da bi ova dionica trebalo biti završena do kraja sljedeće godine.

Dionica je duga 5,6 kilometara, od Rudanke do izlaza iz tunela Putnikovo brdo 2, i uključuje most preko rijeke Bosne, dug 328 metara, dva tunela s dvije cijevi ukupne dužine oko dva kilometra i vijadukt dužine 250 metara, pišu Nezavisne novine.

U “Autoputevima RS” pojasnili su kako je projekt financiran kreditnim sredstvima Europske banke za obnovu i razvoj, s kojom je potpisan sporazum vrijedan 150 milijuna eura, a da je EU putem Investicijskog fonda za zapadni Balkan (WBIF) osigurala grant od 38,5 milijuna eura.

Šef gradilišta ispred “Integral inženjeringa” Marko Salapura kaže kako se radi o jako zahtjevnoj dionici, jer je gotovo cijla usječena u okolna brda, a polovica ukupne trase je na mostovima, vijaduktima i u tunelima.

Oglas

Na gradilištu je angažirano 250 ljudi, a u tunelu se radi u tri smjene, s obzirom na to da je ovo najizazovniji dio posla. Unatoč složenim geološkim uvjetima, svaki dan se iskopa oko sedam metara.

– Geologija je jako nepovoljna, čak loša, jer radimo s materijalima koji nemaju koheziju, čvrstinu, ima vode i svaki metar je bukvalno priča za sebe. Trudimo se predvidjeti što nas očekuje, uradili smo istražne bušotine, više dodatnih ispitivanja, pokušavamo predvidjeti koliko možemo, ali u hodu se javljaju promjene – kaže Salapura za Nezavisne.
Kako je objasnio, tuneli na ovoj dionici grade se novom austrijskom metodom koja podrazumijeva stepenasto iskopavanje, odnosno skidanje sloja po sloj. Najteži dio je prvi iskop, koji je ujedno i najveći, a podrazumijeva i učvršćivanje tunela radi sprečavanja urušavanja. Uvjeti rada su teški, jer su tuneli puni vode i blata, pa se čak i građevinska mehanizacija teško kreće, dok je hodanje gotovo nemoguće.

Kako kaže, o složenosti ove dionice najbolje govori podatak da kompletan projekt zahtjeva iskopavanje oko milijun i pol kubika zemlje, ugradnju oko 400.000 kubika nasipa, bušenje preko 13 kilometara šipova da bi se stabilizirale kosine i ugrađivanje oko 150.000 kubika betona.

Oglas

Zbog složenosti posla, tunel je dio projekta koji će zadnji biti završen, a zadnjih 350 metara “Integral” će kopati u FBiH, u skladu s dogovorom dva entiteta.

Salapura kaže kako je dogovorena i izgradnja zajedničke naplatne stanice sa deset naplatnih mjesta, koja će se nalaziti na samom autoputu, gdje će oba entitetska poduzeća obavljati naplatu cestarine, svatko za svoj dio autoputa.

U “Autoputevima RS”, koji su investitor na ovom projektu, rekli su da je, zaključno s krajem ožujka, na glavnoj trasi završeno oko 75 posto nasipa i 60 posto iskopa, na mostu Kostajnica ukupno je završeno 84 posto posla.

Ističu kako je na tunelu Putnikovo brdo 2 prošlog studenoga došlo do oštećenja usljed klizišta, a u “Integralu” kažu kako je sanacija u tijeku.

Oglas

Salapura navodi kako je “Integral” stekao sve moguće vrste iskustava kada je u pitanju izgradnja autoputeva sa svim vrstama objekata, a da su reference stekli i u izgradnji željeznice, jer su proveli projekt u Hrvatskoj.

– Financiranja su na projektima koje smo izvodili putem EU, Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvoj. Imamo odlična iskustva i nadamo se da ćemo nastaviti sa suradnjom – kaže šef gradilišta.

Nakon što je Služba za zapošljavanje Tuzlanske županije objavila oglas da tvrtka iz Zenice traži radnike za rad u rudniku zlata u Tanzaniji, novinari Avaza su se javili na njega kako bi utvrdili kakvi su uvjeti.

Kako su naveli, vlasnici su iz Švicatske i oni na kraju odlučuju tko će biti primljen.

Primanja za rad u rudniku zlata u Tanzaniji, kako je navela kontakt osoba, iznosi od 6.000 do 10.000 američkih dolara.

Kada dolare pretvorite u marke to znači da je najveća zarada koju možete dobiti oko 18.144 KM.

Oglas

“NITAL d.o.o. Zenica raspisuje oglas za prijem radnika rudarske specijalnosti za rad u Republici Tanzaniji za poslove podzemnog rudarstva, uključujući ekstrakciju rude zlata i preradu iste na sljedeće radne pozicije: Rukovoditelj podzemnog rudarstva – 1 izvršitelj, vodeći specijalista za rudarstvo i iskop i/ili miniranje i ekstrakciju rude – 3 izvršitelja, šef održavanja opreme i mehanizacije – 2 izvršitelja, rukovoditelj postrojenja za preradu rude – 1 izvršitelj”, ističe se u oglasu.

Navodi se da je potrebno radno iskustvo od najmanje pet godina na istim ili sličnim poslovima te da poslodavac nudi stabilan i dinamičan posao, motivirajući osobni dohodak, osigurane putne troškove, smještaj, ishranu i zdravstveno osiguranje, radno vrijeme po dogovoru, pravo na korištenje plaćenog godišnjeg odmora u trajanju od 30 dana nakon šest mjeseci kontinuiranog rada, prenosi Avaz.

Danas će u Bosni i Hercegovini preovladavati nestabilno vrijeme. Širom zemlje su mogući lokalni pljuskovi praćeni grmljavinom, najavljeno je danas, 12. maja, iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

A u međuvremenu su se oglasili i na stranici BHmeteo, gdje su dali malo više detalja o tome gdje se tačno danas očekuje nevrijeme:

U nastavku dana dnevnim razvojem naoblake lokalno kiša i pljuskovi sa grmljavinom. Najviše nestabilnog vremena na sjeveroistoku i istoku zemlje, gdje uz lokalne pljuskove sa grmljavinom može biti i nevremena.

U ostatku zemlje pljuskovi samo lokalno, a na zapadu većinom suho uz duže sunčane intervale. Toplo i sparno vrijeme.”

Oglas

Ljubuški posljednih godina nudi brojne demografske mjere kako bi zadržao mlade ljude da ostanu ovdje. Između ostalog, nudi podršku za porodilje, dječji doplatak, subvencije vrtića, besplatan prevoz za učenike i podršku studentima.

Katarina Vištica je rođena Ljubušanka, no udajom se preselila u Mostar. Prošle godine se sa kćerkom i suprugom Mostarcem vratila u Ljubuški. Kaže da supruga nije bilo lako nagovoriti.

Na što je on bio malo sumnjičav, govorio je ne znam mali grad, ovo ono, ali kad smo došli ovamo neće sad da ode”, priča Katarina.

Oglas

Ona kaže da su uslovi za život u Ljubuškom mnogo bolji nego u Mostaru ili drugim sredinama. Njena porodica dobila je podršku pri kupovini prve nekretnine, a 11-godišnja kćerka, kaže, ima besplatne udžbenike i prevoz do škole. Uskoro očekuju i prinovu, a Ljubuški i Zapadnohercegovački kanton, daju značajne porodiljne naknade, kao i dječji dodatak. Svako rođeno dijete dobije 500 maraka, a svako treće i iduće dijete dobiva po 500 maraka svaki mjesec do sedme godine života.Ljubuški ima i najjeftiniji vrtić u državi, s cijenom od 90, odnosno 100 maraka, a daje podršku i studentima, maturantima i penzionerima. Pokušavaju obuhvatiti sve kategorije društva kako bi im olakšali život, a posebno mlade, kako bi zaustavili njihov odlazak i privukli ih u Ljubuški.

“Vjerovatno su to razlozi zbog kojih nam dolazi sve više mladih porodica ne samo iz okruženja, nego i iz nekih drugih zemalja, tako smo imali u prošloj godini, i dvije porodice iz Njemačke, porodicu iz Švicarske, Francuske koji su se doselili i trajno žive kod nas jer njima je ovdje čist zrak, fina priroda, sigurnost o kojoj mi uopće ne razmišljamo koji živimo ovdje”, navodi gradonačelnik Ljubuškog Vedran Markotić.Mogla sam otići, bilo je tu razmišljanja hoćemo li, ne bi, ali ipak ostali smo, probali smo, i svidjelo nam se, dobro nam ide hvala Bogu. Poručila bih svima neka dođu, neka se bore, jest u početku teško, ali svaka prepreka ako imate podršku, se pređe”, dodaje Katarina Vištica.

Zahvaljujući demografskim mjerama, Ljubuški je prošle godine prvi put nakon dugo godina konačno zabilježio pozitivan prirodni priraštaj, kaže gradonačelnik. Navodi kako je cijeli Zapadnohercegovački kanton usmjeren ka demografskoj politici, i da bi takav primjer trebale slijediti i druge sredine, jer je to jedini način da mladi ostanu u našoj zemlji.

Oglas

Bosna i Hercegovina mora opstati kao država a o njezinoj sudbini odlučivati pripadnici sva tri naroda jer kad god su rješenja dolazila izvana nije bilo dobro, izjavio je u subotu hrvatski predsjednik Zoran Milanović na obilježavanju 32. obljetnice 108. pješačke brigade Hrvatskog vijeća općine (HVO) Ravne Brčko.

“Branili ste Bosnu i Hercegovinu i svoj dom. Branili ste ga sa svima onima koji su ga bili spremni i dovoljno hrabri braniti, Bošnjacima i pretpostavljam i nekim Srbima, koji danas u ovom gradu žive zajedno i pokušavaju prijeći i zaobići ono što se događalo i graditi novi i bolji život, koji mora ići dalje”, rekao je predsjednik u prigodnom obraćanju.

“Bosna i Hercegovina mora opstati kao država i mora prije svega biti zadovoljna i dovoljna sama sebi, a ono što su sredstva u postizanju toga cilja, članstvo u ovoj ili onoj međunarodnoj asocijaciji, federaciji, je li to Europska unija, o tome će odlučiti ljudi u Bosni i Hercegovini”, poručio je u predsjednik Milanović u govoru na svečanoj akademiji u dvorani Hrvatskog kulturnog društva “Napredak”.

Ustvrdio je kako ta rješenja ne mogu dolaziti izvana jer “kada god su dolazila iz Pešte, Beča, Beograda ili Bruxellesa nije bilo dobro”.

Oglas

“Hrvati, Bošnjaci i Srbi se moraju dogovoriti i iznaći zajedničko rješenje”, poručio je Milanović ocijenivši prošli ratni sukob Bošnjaka i Hrvata u BiH jednom od većih katastrofa, ali i katastrofom za hrvatske nacionalne interese.

Rekao je kako danas, bez obzira na neke prijetnje i usijane glave, nema prijetnje izbijanja ratnog sukoba u BiH.

Po njegovom mišljenju, međutim, ravno značaju izbijanja ratnog sukoba za BiH je “tapkanje” u mjestu i zaostajanje u razvoju te države. “Hrvatska je bolja u financijskom smislu nego što je to bila prije deset godina, a mogla je biti u još boljem stanju. Hrvatska ide naprijed bez obzira na određene nesuglasice. Bosna i Hercegovina može jednako tako”, poručio je Milanović kojemu je tijekom svečanosti uručena Zlatna plaketa Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata HVO Herceg Bosne Brčko Distrikt BiH.

Zlatna plaketa dodijeljena je i predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću i potpredsjedniku Vlade i ministru hrvatskih branitelja Tomi Medvedu, a plakete su u njihovo ime primili izaslanici.

Oglas

Predsjednik Milanović prije svečane akademije položio je vijenac podno spomenika u središtu Brčkog poginulim pripadnicima 108. pješačke brigade HVO Ravne Brčko, a to je učinilo i izaslanstvo Vlade RH te druga izaslanstva.

Prije Brčkog predsjednik je bio u Tuzli u povodu obilježavanja 32. obljetnice ustrojavanja 115. brigade Hrvatskog vijeća obrane Zrinski Tuzla, gdje je odao počast svim poginulim pripadnicima brigade kod spomen obilježja.

Kroz 115. brigadu prošlo je gotovo 3000 branitelja, poginulo ih je 48 dok su 64 branitelja teško, a 137 lakše ranjeno.

Predsjednik Milanović susreo se s pripadnicima 115. brigade Hrvatskog vijeća obrane Zrinski Tuzla te u pratnji ratnog zapovjednika brigade Zvonka Jurića razgledao izložbu ratnih fotografija izloženu u Domu kulture „Husino“ u Tuzli.

Oglas

Danas će u Bosni i Hercegovini preovladavati umjereno, ponegdje pretežno oblačno vrijeme.

U drugom dijelu dana u sjevernim, centralnim, istočnim područjima Bosne, na sjeveru i istoku Hercegovine se očekuju lokalni pljuskovi i grmljavina.

Vjetar slab sjevernih smjerova.

Jutarnja temperatura zraka od 10 do 16, na jugu do 18, a dnevna od 18 do 24, na jugu do 27 °C.

Oglas

U Sarajevu umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U drugom dijelu dana se očekuju pljuskovi i grmljavina. Jutarnja temperatura oko 10, a dnevna oko 21 °C, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović danas boravi u službenoj posjeti Bosni i Hercegovini u okviru koje obilazi dva grada – Tuzlu i Brčko.

U suretu s medijima hrvatski predsjednik je govorio o nekoliko tema, a između ostalog je rekao da HDZ-ov prijedlog Izbornog zakona BiH neće proći te da je status Hrvata u našoj zemlji pitanje nacionalne sigurnosti Hrvatske piše Klix.Inače, Milanović je svoju posjetu Bosni i Hercegovini započeo odlaskom u tuzlansko prigradsko naselje Husino, gdje je pložio vijenac i zapalio svijeću ispred spomen-obilježja 115. brigade Hrvatskog vijeća odbrane Zrinski, a zatim se susreo s pripadnicima njegove 115. brigade.Potom je krenuo put Gradske uprave Tuzle, gdje se sastao sa gradonačelnikom Zijadom Lugavićem, a boravak u gradu soli okončao je odlaskom u Franjevački samostan, gdje se susreo s gvardijanom fra Željkom Nikolićem.

“Nije bilo idealno, bilo je teško, prostor je odbranjen, bilo se na rubu sukoba, ali do njega nije došlo. Razum i pamet određenih ljudi su pretegnuli na bolju stranu i toga se treba sjećati i obilježavati. Ovo je dobar dio naše zajedničke historije”, kazao je Milanović.Na pitanje šta očekuje od HDZ-a i Domovinskog pokreta u kontekstu položaja Hrvata u BiH, Milanović je kazao da od HDZ-a ne očekuje ništa, dok Domovinski pokret mora usuglasiti da li će se baviti politikom ili ne. Kazao je da Hrvati u BiH ne mogu birati svog člana Predsjedništva, naglasivši da to treba mijenjati i vratiti na fabričke postavke.

Oglas

“Nemam nikakva očekivanja, a da pri tome ne mislim na dobra ili loša. HDZ nije napravio ništa. Ovo je država Hrvata, Srba i Bošnjaka ili Bošnjaka, Srba i Hrvata. Moraju biti ravnopravni. Moraju imati pravo izbora svojih nacionalnih predstavnika i to je tako. To možda nije idealno, ali je tako. U tom pogledu HDZ nije napravio apsolutno ništa i neće napraviti. Tu ću stati jer sam u stranoj državi. Domovinski pokret ako ih želi pritegnuti – može. Ali, očito ne žele jer se ne žele baviti pravom državnom politikom i sistemom nacionalne sigurnosti, a odnosi sa BiH i status Hrvata su također pitanje nacionalne sigurnosti Hrvatske. Ovdje ne mislim na oružje i rat jer je ovo mirna zemlja i među nama je sve manje-više jasno”, rekao je Milanović.

HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH nije prošao, a Milanović vjeruje da se to u konačnici i neće desiti.

“HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona neće ni proći. To nisu stavovi HDZ-a BiH već svih Hrvata. U BiH ne znam nikoga ko ne bi bio za to. Takvi su stavovi i velike većine ljudi i Hrvatskoj, ali za to se neko treba zauzeti i nametnuti kao temu razgovora. Hrvatska je članica NATO-a i EU i to je prostor za pomoć drugima pa i BiH”, naglasio je Milanović.Predsjednica Evropske komisije i kandidatkinja EPP-a za tu dužnost na sljedećim evropskim izborima Ursula von de Leyen izjavila je da je BiH na dobrom putu za ulazak u EU, ali da u tome Hrvatska može dobrim dijelom pomoći. Milanović je pak kazao da se ona ništa ne pita, naglasivši da ne vidi načina da ona i dalje bude predsjednica komisije na čijem se čelu nalazi.

Oglas