NASA-IN rover Perseverance uspješno je sletio na Mars.
Nakon sedam mjeseci putovanja i 468 milijuna pređenih kilometara rover Perseverance, koji će u Marsovom krateru nazvanom Jezero tražiti tragove drevnog života, uspio je sletjeti na Mars bez većih poteškoća.
Oko 21.55 po srednjeeuropskom vremenu NASA-in rover Perseverance sletio je na Mars! Nakon toga, poslao je i prve fotografije.
Perseverance, najnaprednije svemirsko vozilo koje je poslano na drugi svijet, sletio je na krater Jezero.
Inženjeri u NASA-inom laboratoriju za mlazni pogon (JPL) blizu Los Angelesa, nadaju se da će dobiti potvrdu slijetanja i možda prvu fotografiju Marsa u 21.55 sati po srednjoeuropskom vremenu.
Što teren kratera Jezero čini toliko privlačnim za znanstvenike, a opet toliko nepoželjnim za slijetanje?
“Prepun je stvari koje bi znanstvenici voljeli vidjeti, ali stvari na koje ne želim sletjeti”, rekao je Al Chen, šef JPL-ova tima za spuštanje i slijetanje novinarima u srijedu.
Spuštanje Perseverancea na lokaciju u jednom komadu nakon prijeđenih 293 milijuna milja, daleko je od sigurnog.
Višedijelna svemirska letjelica koja ulazi u atmosferu Marsa brzinom od 12.000 milja na sat, morala je savršeno izvesti kompleksnu seriju manevara i usporiti pri spuštanju kako bi izbjegla površinske opasnosti i lagano postavila rover na svojih šest kotača.
Proces je uključivao rizično otvaranje padobrana pri nadzvučnoj brzini i “Sky Crane”, dron na raketni pogon koji bi se trebao odvojiti od svemirske letjelice, odletjeti do mjesta za slijetanje i sigurno spustiti rover na tlo prije nego se i sam sruši na površinu Marsa na sigurnoj udaljenosti od Perseverancea.
Čitav proces trebao se odviti u zapanjujućem intervalu koji inženjeri NASA-e u šali nazivaju “sedam minuta terora”.
Budući da je radio valovima potrebno 11 minuta u jednom smjeru između Marsa i Zemlje, rover veličine SUV-a već će doseći površinu Marsa, netaknut ili ne, dok kontrola misije primi signal ulaska u atmosferu.
Znanstvenici NASA-e opisuju slanje rovera Perseverancea svojom najambicioznijom od gotovo 20 američkih misija. Veći je i opremljeniji od svoja četiri prethodnika. Najnovija mobilna robotska sonda nastavit će raditi na prijašnjim otkrićima prema kojima je četvrti planet od Sunca nekoć bio topliji, vlažniji i na njemu je postojao život.
Glavni cilj dvogodišnje misije Perseverancea, vrijedne 2,7 milijardi dolara, jest potraga za mikrobiološkim životom kojeg je na Marsu moglo biti prije tri milijarde godina, otprilike u vrijeme kad je nastajao život na Zemlji.
Znanstvenici se nadaju da će uspjeti pronaći znakove života u uzorcima drevnih sedimenata koje će Perseverance izvlačiti iz marsovskih stijena i poslati na analizu na Zemlju – što bi trebali biti prvi takvi uzorci koje su ljudi prikupili s drugog planeta.
Planirane su dvije misije u budućnosti – preuzimanje uzoraka stijena i tla i povratak istih u NASA-u u idućem desetljeću.
Kako je mjesto slijetanja nazvano po mjestu Jezero u Središnjoj Bosni, može se slobodno napisati kako je NASA i Središnju Bosnu upisala u svjetsku povijest
