I dok se sve glasnije govori o nedostatku radne snage u BiH, podaci pokazuju da je u našoj zemlji sve više nezaposlenih. Iz Saveza samostalnih sindikata BiH tvrde da bh. gospodarstvo ne može dopustiti luksuz da, uz nekoliko stotina tisuća nezaposlenih, uvozi strane radnike, na čemu poslodavci uporno inzistiraju.
Krajem siječnja u BiH je na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja bilo oko 300.000 osoba. U istom mjesecu poslodavci su zavodima i službama zapošljavanja u BiH prijavili 2161 potrebu za zapošljavanjem novih radnika. Postavlja se pitanje kako domaći poslodavci među više od 300 tisuća nezaposlenih osoba ne mogu pronaći radnike, već se radna snaga mora uvoziti.

Problem je puno drugačije prirode u pronalasku radne snage na domaćem tržištu rada. Poslodavci imaju problem pronaći osobe koje im trebaju iz određenih oblasti i djelatnosti ili problem kada uvezu radnu snagu i dobiju tu suglasnost da to često bude samo jedna postaja u prolazu – rekla je Helena Lončar, ravnateljica Federalnog zavoda za zapošljavanje.

Sindikati ogorčeni uvozom radne snage

Smatramo da je totalni nonsens da uz toliki broj nezaposlenih mi posežemo za uvozom stranih radnika. Mislim da je to jedan od pokazatelja kako se ne treba odnositi prema državi i o kakvom se nepatrijatizmu radi – izjavio je Adis Kečo, šef Službe Saveza samostalnog sindikata BiH. Očigledno je da nedostaje jeftine radne snage i da se poslodavci ne mogu pomiriti s činjenicom da uz njihov profit moraju rasti i standardi života radnika. Očito je da radnici za svoj rad traže više nego što su poslodavci spremni ponuditi.

Ključ cijele priče je u tim primanjima radnika, u tim plaćama. Poslodavci konačno trebaju shvatiti da se trebaju odreći dijela svoje zarade kako bi taj dio preusmjerili u džepove radnika i tako imali kvalitetnijeg radnika, zadovoljnijeg i u konačnici bolji i kvalitetniji proizvod koji će mu omogućiti bolji plasman na tržištu – rekao je Kečo. Mnogi su upozoravali na masovna otpuštanja i zatvaranja tvrtki kada je Vlada Federacije BiH prvi put u 20 godina donijela odluku u korist radnika i odlučila da minimalna plaća bude 1000 KM. Iz sindikata naglašavaju da je jedan od zahtjeva radnika da budu adekvatno plaćeni za urađeni posao.

U Travniku je jučer održan inicijalni sastanak na kojem je najavljen početak realizacije značajnog projekta koji će provoditi italijanska organizacija Comitato Internazionale per lo Sviluppo dei Popoli (CISP) u saradnji s Općinom Travnik.

Projekt, čija je ukupna vrijednost 1,8 miliona eura, finansira Italijanska agencija za razvojnu saradnju (AICS), a provodit će se u naredne tri godine na području Travnika, Jajca i Bihaća.

Jedan od ključnih ciljeva projekta je unapređenje turističke ponude planine Vlašić, kao i vodopada Jasenice, Kozice i Ugrića kroz poboljšanje infrastrukture pristupačnosti ovim prirodnim ljepotama.

Također, u okviru projekta planirano je kreiranje jedinstvene turističko-kulturne mape pod nazivom “Via delle Cascate”, koja će promovirati kulturne, prirodne i historijske vrijednosti ovog područja. Osim toga, projekt će se fokusirati na jačanje privrednih kapaciteta s ciljem otvaranja novih radnih mjesta i održivog razvoja lokalne zajednice.

Video prilog pogledajte OVDJE.

Senadin Ferhatović, osnivač kompanije Ferhatović u Austriji, ispričao nam je svoju inspirativnu priču o uspjehu. Porijeklom iz sela Ferhati kod Busovače, Ferhatović je postao poznat ne samo po uspješnom poslovanju već i po svojoj principijelnosti. Danas Ferhatovićeva kompanija u Beču posluje sa dva prodajna objekta, restoranom i online shopom koji dostavlja proizvode širom Evropske Unije.

Uredništvo portala GPMaljevac.COM razgovaralo je sa Senadinom Ferhatovićem u Medvodama, tokom Bosanskog sjela, koje je organizovalo Društvo Ljiljan iz Ljubljane.Kredit

Ferhatović nam je otkrio kako je sa samo 10 KM došao u Austriju i kako je, krenuvši iz gepeka automobila, izgradio jedan od najuspješnijih biznisa u Europi, specijalizovan za suhomesnate proizvode.

Senadin Ferhatović je preduzetnik i vlasnik kompanije “Ferhatović Austria”. Njegova kompanija nudi proizvode koji kombinuju kvalitet i tradiciju, a Ferhatović ističe da je kvalitet osnovna tradicija njegove firme. Ferhatović je aktivan na društvenim mrežama, posebno na Facebooku, gde redovno dijeli sadržaje vezane za svoje poslovanje i druge interesantne teme.

Broj zaposlenih u Federaciji, prema prebivalištu zaposlenika, na dan 28. februar je bio 545.130.

Na dan 31. decembra 2024. godine broj zaposlenih u FBiH je bilo 551.452.  Dakle, u januaru je broj zaposlenih smanjen za 4.589 a u februaru za 1.733. To znači da je u Federaciji je u prva dva mjeseca broj zaposlenih smanjen za 6.322, piše BiznisInfo.ba.No, u odnosu na kraj februara prošle godine, dakle kad se posmatra na godišnjem nivou, broj zaposlenih u FBiH je veći za 2.908.

Ipak, nije u svim kantonima tako. U jednom broju kantona broj zaposlenih smanjen je i na godišnjem nivou, odnosno manji je nego što je bio u istom trenutku prošle godine.

Četiri kantona imaju manje zaposlenih nego u istom periodu lani. Podatak na godišnjem nivou je mnogo važniji od onog na mjesečnom. Naime, na mjesečnom nivou su moguće privremene fluktuacije. No, ako se na godišnjem nivou zabilježi pad broja uposlenih, onda je riječ o ozbiljnom problemu, piše BiznisInfo.ba.

Koji kantoni bilježe pad

U Srednjobosanskom kantonu ima 399 manje zaposlenih nego na kraju februara prošle godine, u Tuzlanskom 272 zaposlena manje.

Zapravo, prosjek najviše popravljaju Sarajevski kanton gdje je 2.043 više zaposlenih nego u istom mjesecu prošle godine, i Zapadnohercegovački gdje je plus 523 radnika.

Do povećanja je došlo i u Hercegovačko-neretvanskom kantonu za 388 i Unsko-sanskom za 380. Livanjski kanton je  plusu sa 154 radnika a Posavski sa 55.

Nastavlja se daljnja prodaja firmi iz agro segmenta Fortenova Grupe. Iz dobro upućenih krugova Jutarnji list saznaje da Badel 1862, najveći proizvođač alkoholnih pića i vina u Hrvatskoj preuzima Agrolagunu i da je to gotova stvar.

Cijenu preuzimanja nismo doznali, ali stručnjaci neslužbeno procjenjuju da bi ona mogla, sudeći prema hrvatskoj situaciji, iznositi između 6 i 8 puta EBITDA, odnosno između 12 i 16 miliona eura, uz napomenu da bi trebala biti bliže nižoj granici jer su multiple u poljoprivredi niže.Naravno, treba napomenuti da nije gotovo dok nije gotovo, ali u ovom slučaju ne bi trebalo biti iznenađenja s obzirom na nedavna preuzimanja Badela, kao i činjenicu da Fortenova, zbog obveza prema HPS Investment Partnersu, mora uravnotežiti omjer duga i dobiti.

Ako omjer duga i operativne dobiti nakon 31. marta ove godine bude jednak ili veći od 2,8:1, Fortenova će morati pokrenuti postupak prodaje maloprodaje ili divizije pića, odnosno Konzuma, Mercatora i Jamnice.

Također, maloprodajna divizija mora poslovati s operativnom dobiti, a minimalna likvidnost Fortenove mora iznositi 40 miliona eura.

Slovenski mediji ovih su dana objavili da se traži kupac za proizvođača instant-proizvoda od kakaa i desertnih preljeva Mercator – Emba. Portali su objavili da s radom prestaje firma Eko Biograd plus, koja se bavi uzgojem povrća, te da je Sindikat PPDIV-a pokrenuo postupak mirenja u Fortenovinim firmama Agrolaguna, Vinka plus i Eko Biograd plus, zato što poslodavac nije odgovorio na inicijativu za kolektivnim pregovaranjem, izvijestio je Jutarnju list.Radi se o firmama iz agro segmenta Fortenove koje nisu bile predmet prodaje, odnosno koje nije preuzela Podravka. Podravka je, podsjetimo, preuzela Belje, PIK Vinkovce, Vupik, Energiju Gradec, Belje Agro-Veta i Felix. Za tu akviziciju koprivnička firma izdvojila je 333 miliona eura. Dijelom je akvizicija finansirana sredstvima EBRD-a.

U ovom trenutku sudbina Fortenovinih gubitaša, Vinke plus i Eko Biograda plus, prema svemu sudeći, nije svijetla.

Porečka Agrolaguna značajna je strateška istarska firma. Proizvođač je vina, maslinovog ulja i istarskih sireva. Svojevremeno su interes za tu kompaniju pokazivala Vina Koper, ali je Agrokor bio spretniji i utjecajniji u preuzimanju.

Njemački demokršćani i socijaldemokrati pregovaraju o formiranju nove vlade, a jedna od ključnih odredbi potencijalnog koalicijskog sporazuma u dijelu koji se odnosi na migracije je smanjenje broja radnika u Njemačkoj sa zapadnog Balkana, pišu Nezavisne.

Naime, sadašnje odredbe, koje su uvedene 2016. godine, dopuštale su legalan dolazak niskokvalificiranih radnika iz BiH, Srbije, Albanije, Crne Gore, Kosova i Sjeverne Makedonije, a kvota je, nakon višegodišnje uspješne provedbe programa, ograničena na 50.000 radnika.

Novim koalicijskim sporazumom predviđeno je prepoloviti taj broj i omogućiti dolazak 25.000 radnika godišnje.

Ova mjera ima za cilj kontrolirati imigraciju i ublažiti pritisak na domaće tržište rada.

Međutim, postoji zabrinutost da bi takvo smanjenje moglo pogoršati nedostatak vještina u određenim sektorima, a bilo je otpora i kritika ovih planova unutar poslovne zajednice. Poslovna udruženja, posebice iz sektora građevinarstva, skrbi i ugostiteljstva, upozoravaju da bi ovakvi rezovi mogli dodatno pogoršati postojeći nedostatak kvalificiranih radnika.

Holger Schwaneke, direktor Središnjeg udruženja njemačkih obrtnika (ZDH), rekao je za Frankfurter Allgemeine Zeitung da bi smanjenje kvote radnika sa Zapadnog Balkana dodatno pogoršalo nedostatak kvalificiranih radnika u obrtničkom sektoru.

Najvažnija odredba ovog pravila je da svaki nekvalificirani radnik koji nema diplomu ili ne posjeduje posebnu vještinu za koju se može dobiti “plava karta”, odnosno povlaštena imigracija, može otići u Njemačku i tražiti posao.

Ako nađe posao, potrebna je samo potvrda poslodavca da mu je taj radnik potreban, kao i formalna potvrda da se za to mjesto nije javio nijedan njemački ili EU radnik.

S tim dokumentima može otići u njemački konzularni odjel za vize u svojoj zemlji i zatražiti radnu dozvolu za rad u Njemačkoj.

Nova koalicija, pritisnuta nezadovoljstvom javnosti nekontroliranim migracijama, namjerava poduzeti nekoliko mjera kako bi smanjila pritisak na njemački migracijski sustav, a jedna od predloženih mjera je pravilo za zapadni Balkan.

Rasprava o planiranim rezovima se nastavlja, a različite interesne skupine izražavaju zabrinutost i ukazuju na moguće negativne posljedice za njemačko tržište rada. Osim poslodavaca, nezadovoljni su i sindikati koji smatraju da su se radnici sa Zapadnog Balkana pokazali kao dobri radnici i doprinijeli njemačkom gospodarstvu.

Jasmin Fahimi, predsjednik Saveza njemačkih sindikata, rekao je da su radnici iz naše regije doprinijeli stabilnosti njemačkog tržišta rada.

Neki političari iz Zelenih i FDP-a također su izrazili zabrinutost i pozvali na diferencirano gledanje na situaciju.

Pregovori o formiranju nove koalicije još traju i još nema konačne odluke o ovoj odredbi.

I sami radnici sa Zapadnog Balkana sve se češće odlučuju na povratak kući, žaleći se na značajno povećanje troškova života.

Električar iz Banje Luke, koji se vratio iz Bavarske, kaže da je stan u Münchenu platio 1.100 eura i da je, kada se zbroje svi troškovi, izračunao da bi u svojoj struci u BiH mogao zaraditi više.

Osim toga, tu sam u svojoj kući, sa svojom obitelji. Tamo su bolji uvjeti rada i plaće, ali su troškovi u posljednje dvije godine porasli, kazao je za Nezavisne.

Uz liječnike, medicinske djelatnike, građevinske radnike, vozače, kuhare, konobare…, među zanimanjima koja bi u predstojećem razdoblju u BiH itekako mogla postati deficitarna su i IT stručnjaci. Već sada brojne tvrtke, kao i državne institucije, prilikom objave natječaja za zapošljavanje ovog kadra nailaze na probleme, piše Večernji list BiH.

Manjak kadra

Ovaj kadar je svugdje tražen, a u BiH ga već nedostaje. Pa tako nerijetko nakon zatvaranja natječaja pojedine pozicije koje su predviđene za IT stručnjake ne budu ni popunjene.
Prema dostupnim podacima, u informatičkom i tehnološkom sektoru u BiH trenutačno radi više od 11.000 osoba, a nedostaje ih oko 10.000. Situacija s manjkom kadra u idućem bi razdoblju mogla biti i lošija. Prema podacima nedavno provedenog istraživanja portala Paylab, čak 81 posto IT stručnjaka iz BiH spremno je napustiti ovu zemlju radi posla. Među njima je određen broj njih koji bi to učinili privremeno, ali ima i onih kojima zbog boljih uvjeta rada ne bi bio problem promijeniti adresu dugoročno. Takvih je čak 30 posto. Prema pisanju portala plata.ba, u istraživanju portala Paylab sudjelovala su 4343 IT stručnjaka, softverska inženjera, tehnička stručnjaka i programera iz 11 zemalja središnje i istočne Europe. U istraživanje je bila uključena i BiH, odnosno Kolektiv – posao.ba s najvećim portalom za istraživanje plaća u Bosni i Hercegovini www.plata.ba.

Rezultati istraživanja pokazali su da je čak 78 posto IT stručnjaka spremno napustiti regiju ako im se ukaže prilika za rad u inozemstvu. Kao jedan od najvažnijih i najprivlačnijih razloga za rad u inozemstvu ispitanici su naveli veće plaće u zemljama zapadne Europe. Riječ je o iznosima koji su nerijetko dvostruko viši od onih koje mogu zaraditi u svojoj zemlji. Visina plaće i ostale pogodnosti koje nude tvrtke u zemljama zapadne Europe presudne su za 57 posto ispitanika iz regije, atraktivne opcije za osobni i profesionalni razvoj na drugom su mjestu.

Tehnički izazovi
Osobe zaposlene u IT sektoru također privlače tehnički izazovi koji im pružaju priliku raditi s kvalitetnim tehnologijama i sudjelovati u zanimljivim i važnim projektima. Neke IT tvrtke čak idu tako daleko da nude mogućnost spajanja članova obitelji, a sve kako bi privukle vrhunske IT stručnjake. Kako se navodi na portalu plata.ba, nedavno objavljena studija razvoja IT sektora u Sarajevskoj županiji, čiju je izradu podržao projekt MarketMakers, pokazuje da IT kompanije u BiH uglavnom gube iskusne stručne kadrove spremne raditi na provedbi kompleksnih projekata, kao i lidere tima koji vode i koordiniraju provedbu IT projekata.

Zamjena za izgubljeni kadar ne postoji na tržištu, nego ju je potrebno stvoriti ponovnim investiranjem novca i vremena. Tako da, osim što negativno djeluje na operativno poslovanje IT industrije, odlazak stručnog IT kadra iz BiH može stvoriti i velike ekonomske gubitke. U spomenutoj studiji se navodi da odlazak jednog senior softver developera iz BiH može prouzročiti izravnu i neizravnu štetu od čak četiri milijuna KM. Podjednako zabrinjava i podatak da je broj IT stručnjaka koji su napustili BiH u samo godinu dana veći od ukupnog broja studenata upisanih na sve fakultete koji educiraju IT kadar na području Sarajevske županije. Odlazak obrazovanih mladih ljudi već dugo je problem BiH i traži žurna rješenja i donošenje strategija kako bi se taj trend što prije zaustavio.

Hrvatska pošta (HP) Mostar u protekloj godini zabilježila je rekordan rast u broju dostava, i to 55 posto za pošiljke brze pošte, 12,65 posto za pošiljke međunarodnog prometa koje se dostavljaju standardnim načinom dostave, te oko šest posto za preporučene pošiljke iz međunarodnog prometa.

Protekla godina bila je izuzetno uspješna za našu distribuciju, jer smo zabilježili rekordni rast u broju dostava. Nakon prispijeća pošiljaka u dostavnu poštu iste se uručuju u rokovima 24-48 sati, ako se radi o brzoj pošti, a navedeni postotci vezani za rast dostava govore o značajnom povećanju aktivnosti i povjerenja korisnika u usluge, što ukazuje na pozitivan trend u međunarodnoj poštanskoj distribuciji – kazali su u razgovoru za Fenu iz HP-a Mostar.

Ističu kako je Temu dijelom zaslužan za povećan broj pošiljki, ali da općenito bilježe konstantan rast uslijed povećanja pošiljki generiranih iz globalnih eCommerce platformi.

U skladu s tim poduzeli smo značajna ulaganja u modernizaciju naših kapaciteta. Temu pošiljke koje dolaze preko europskih HUB-ova zahtijevaju specifičan pristup dostavi. Otvaranje kanala distribucije putem javnih pošta u BiH ubrzalo je dostavu, jer javni poštanski operatori imaju veliku mrežu dostavnih ureda i veliki broj dostavljača, te stoga predstavljaju idealnog partnera za krajnju dostavu. Prepoznajući eCommerce trendove, naši dostavljači su potpuno motorizirani sa službenim vozilima ili mopedima u gradskoj zoni – kazali su iz Hrvatske pošte Mostar.

Također, ističu kako fleksibilnost i kontrolu nad vremenom dostave korisnicima HP-a Mostar pruža i to što svoje pošiljke mogu preuzeti i na paketomatima-PostBox-u kada god to žele.

Osim toga u našem novom logističkom centru u Mostaru za sortiranje pošiljki koristimo napredni stroj za sortiranje koji obrađuje i do 4.000 paketa u satu. Na taj način, dostava na krajnja odredišta se dodatno unaprjeđuje kako bi krajnji korisnici dobili svoje pošiljke u što kraćem roku. Spomenuta ulaganja potvrđuju našu predanost kvaliteti usluge i spremnost za nastavak rasta u budućnosti – navode iz HP-a Mostar.

Upit o broju dostavljenih paketa, posebice nakon što Temu aplikacija stigla i u BiH, smo poslali i BH Pošti i Pošti Srpske, ali do trenutka objave ovog teksta nismo dobili odgovore, piše Fena.

Europska komisija najavila je nedavno da namjerava uvesti naknade za pakete koji preko uglavnom kineskih internetskih trgovina Temu i Shein preplavljuju europsko tržište jeftinom, često krivotvorenom robom.

Također se predlaže da se ukinu oslobođenja od carine za pakete u vrijednosti manjoj od 150 eura, te da se uvede pojednostavnjeno tarifno postupanje za pošiljke male vrijednosti.

Posljednjih godina došlo je do naglog porasta broja takvih proizvoda koji ulaze u Europsku uniju (EU), a 2024. na tržište EU-a ušlo je oko 4,6 milijardi pošiljaka male vrijednosti.

Komisija je u svibnju 2023. predložila reformu carinske unije, koja među ostalim predviđa uvođenje carina i za robu čija je vrijednost ispod 150 eura, a prema prijedlogu Komisije, početak provedbe reforme trebao bi biti 2028. godine.