Blagdan Uskrsa sav kršćanski svijet prihvaća i slavi kao pobjedu života, nadu u novi početak i svjetlost koja pobjeđuje tamu. Ove godine ta poruka Uskrsa spaja sve kršćane bez obzira na civilizacijsko nasljeđe koje prati njihovu vjersku praksu”, stoji u čestitci predsjednika dan uoči Uskrsa, koji ove godine na isti datum slave i katolici i pravoslavci.

”Neka ta činjenica bude dodatni poziv na međusobno razumijevanje, uvažavanje i poštivanje, kako vjernicima tako i svim ljudima kojima je stalo do mira, sigurnosti i napretka”, dodaje se u čestitci.

Dok širom svijeta gledamo ratove, prijetnje općoj sigurnosti i velike društvene poremećaje, Milanović ističe važnost prihvaćanja ljudskosti kao univerzalne svjetovne vrijednosti.

”Opasnosti kojima je suvremeni svijet izložen traže nikad veću odgovornost i trezvenost kako bismo izbjegli trajno urušavanje dosegnutih civilizacijskih i društvenih vrijednosti. Iskreno želim i nadam se kako će širom svijeta doskora prevladati razum i humanost”, navodi se u uskršnjoj čestitci predsjednika.

OKO 20:15 sati na Turanjskoj obilaznici u Karlovcu dogodila se teška prometna nesreća. Dvije osobe su smrtno stradale, a tri osobe vozilima Hitne pomoći prevezenu u bolnicu.

U nesreći je poginuo bivši hrvatski nogometni reprezentativac Nikola Pokrivač. Pokrivač je za hrvatsku reprezentaciju skupio 15 nastupa, a Slaven Bilić ga je 2008. poveo na Europsko prvenstvo. Karijeru je započeo u Varteksu, a između ostalih je igrao i za Dinamo, Monaco, RB Salzburg i Rijeku. Prošlo ljeto je potpisao za NK Vojnić ’95.

Načelnik: Dvojica nogometaša su kritično

Indexu je potvrđeno da su u nesreći ozlijeđena još trojica igrača, od toga dvojica kritično.

Sudarila su se četiri osobna automobila. Promet obilaznicom je zatvoren te se odvija po D1 kroz gradsku četvrt Turanj.

Iz policije su najavili da će biti proveden očevid od strane zamjenice ŽDO-a.

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske dodjeljuje 2000 stipendija za akademsku godinu 2024./2025. pripadnicima hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske, od čega je ukupno 1.700 stipendija namijenjeno onima iz Bosne i Hercegovine.

Na Javni natječaj, koji je bio raspisan od 18. prosinca 2024. godine do 17. siječnja 2025. godine u propisanom roku zaprimljeno je 2999 prijava, a Povjerenstvo za provedbu javnog natječaja za dodjelu stipendija studentima utvrdilo je Prijedlog rang-liste 2000 studenata dobitnika stipendije

• 1.500 stipendija dodjeljuje se za studij u Bosni i Hercegovini.
• 200 stipendija (od ukupno 300 za studij u Hrvatskoj) dodjeljuje se za pripadnike hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini koji studiraju u Republici Hrvatskoj.

Stipendije se isplaćuju jednokratno za jednu akademsku godinu, odnosno za razdoblje od 10 mjeseci, u mjesečnom iznosu od 175 eura. Prijedlog rang-liste za dodjelu stipendije za akademsku godinu 2024.-2025. objavljen je na mrežnim stranicama Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a možete ga pogledati i ovdje Download (PDF, Unknown)

U tom cilju, nastavljajući pružati potporu Hrvatima u BiH, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske objavio je javni natječaj za financiranje obrazovnih, znanstvenih, kulturnih, zdravstvenih, poljoprivrednih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u BiH za 2025. godinu.

Prihvatljivi prijavitelji na ovaj javni natječaj su pravne osobe sa sjedištem u BiH te fizičke osobe sa sjedištem i prebivalištem u BiH – registrirane u poljoprivredi u skladu s nacionalnim propisima.

Pravne osobe mogu prijaviti programe i projekte za skupinu prioritetnih područja. Među njima su infrastrukturni programi/projekti i drugi programi/projekti usmjereni na stvaranje preduvjeta za održivi ostanak, opstanak i povratak Hrvata u Bosni i Hercegovini. Također među prioritetima su izgradnja, obnova i opremanje ustanova kulture te zaštita i obnova spomenika kulture, kao i podrška najznačajnijim kulturnim manifestacijama, potpora javnim glasilima na hrvatskom jeziku koja osiguravaju pravo na informiranje, nabava knjiga i časopisa hrvatskih nakladnika za odgojno-obrazovne ustanove i javne knjižnice te potpora nakladničkoj djelatnosti u izdavanju djela od temeljne vrijednosti za nacionalnu kulturu i časopisa od kulturološkog značenja.

Prioritetni su i projekti izgradnje, obnove i opremanja obrazovnih ustanova (od predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola, učeničkih i studentskih domova do sveučilišta) te izrada programa i projekata za izvođenje nastave na hrvatskom jeziku, kao i izgradnja, obnova i opremanje zdravstvenih i socijalnih ustanova te nabava opreme za liječenje, zaštitu i očuvanje zdravlja.

U fokusu je i potpora ratarstvu, stočarstvu, voćarstvu, maslinarstvu, vinogradarstvu, pčelarstvu, ribarstvu, kupnja poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme, kupnja rasplodnog pomlatka uzgojno valjanih domaćih životinja, višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala, podizanje novih i restrukturiranje postojećih višegodišnjih nasada, izgradnja, adaptacija i opremanje zatvorenih i zaštićenih prostora i objekata te drugih ulaganja u području poljoprivrede. Fizičke osobe mogu prijaviti programe i projekte za skupinu prioritetnih područja poljoprivrede.

Rok za podnošenje prijava u elektroničkom i papirnatom obliku je 30 dana od dana objave javnog natječaja na mrežnoj stranici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i traje zaključno do 16. svibnja 2025. godine.

Osamdesetak srbijanskih studenata stiglo je u utorak u Strasbourg, nakon 13-dnevnog puta kojim europske dužnosnike žele upozoriti na višemjesečnu društvenu i političku krizu u Srbiji koja pregovara o članstvu u Europskoj uniji.

Studentski pokret nastao je na valu protuuvladnih prosvjeda potaknutih pogibijom 16 ljudi u padu nadstrešnice na novosadskom željezničkom kolodvoru 1. studenog prošle godine. Od vlasti traže kaznenu i političku odgovornost za tu tragediju i zahtijevaju borbu protiv korupcije i neovisno djelovanje institucija.

Vlast prosvjede koji imaju potporu brojnih društvenih skupina naziva “obojenom revolucijom”.

Studenti su od 3. travnja na biciklima prešli više od 1400 kilometara preko Budimpešte, Bratislave, Beča, Münchena, Stuttgarta i Karlsruhea do Strasbourga.

Uz brojne pristaše, u Strasbourgu ih je dočekalo dvoje europarlamentaraca, Slovenka Irena Joveva i Hrvat Gordan Bosanac koji će im biti domaćini na sastancima u srijedu u Vijeću Europe i u Europskom parlamentu.

Državni dužnosnici i provladini mediji pokušavali su proteklih dana omalovažiti studentsku akciju “Tura do Strasbourga”, tvrdeći kako bicikliste prevoze kombijima, a bicikliraju samo po par kilometara prije dolaska na krajnje odredište rute određene za taj dan.

-Ne želim to ni komentirati, ti ljudi su već relikti prošlosti, rekao je u Strasbourgu jedan student.

Studentska blokada javnih servisa

Studenti beogradskog i novosadskog sveučilišta, koji su u ponedjeljak navečer sinkronizirano blokirali zgrade javnih televizija RTS-a i RTV-a nezadovoljni njihovim izvještavanjem o studentskim prosvjedima i krizi u zemlji, nastavili su djelomice svoju akciju i u utorak.

Prosvjed beogradskih studenata ispred sjedišta javnog servisa i dalje traje, dok su jake policijske snage jutros pred zoru potisnule skupinu novosadskih studenata ispred zgrade vojvođanske radio-televizije.

Na stubištu ispred RTS-a u središtu Beograda postavljen je veliki transparent “Radio Televizija Studenata”, a skupina studenata blokirala je i zgradu sa studijima RTS-a u naselju Košutnjak.

Uprava RTS-a ocijenila je u priopćenju tijekom noći da studenti protuzakonito blokiraju javni servis.

“Blokiranje objekata i sprječavanje zaposlenih javnog servisa da rade posao za koji su zakonski odgovorni predstavlja nedopustiv pritisak na medij kojem građani godinama ukazuju najveće povjerenje”, priopćio je RTS.

Direktor RTV-a Goran Karadžić koristio je drugačiji rječnik ocijenivši da su studenti blokadom “oteli” zaposlenike te medijske kuće, a njihovu akciju nazvao “terorizmom”.

Dok prosvjed i blokada u Beogradu i dalje traju i protječu bez incidenata, RTS nesmetano emitira svoj program.

Naslovna vijest na portalu RTS-a je da studenti u blokadi “nezakonito blokiraju” zgrade RTS-a u Beogradu i zgradu RTV-a u Novom Sadu.

U vijesti o blokadi RTS navodi da su uoči okupljanja studenti u blokadi beogradskih fakulteta na svom Instagramu objavili: “Javni medijski servis radi protiv svih nas”.

-Studenti u blokadi okupili su se sinoć ispred oba javna medijska servisa. U prosvjednoj šetnji stigli su do RTV-a i blokirali ulaze u zgradu. Novosadski studenti najavili su blokadu od 24 sata. Ispred RTS-a u Takovskoj ulici i u Košutnjaku beogradski studenti zahtijevaju da se raspiše natječaj za članove vijeća Regulatornog tijela za elektronske medije (REM).

Austrijska savezna pokrajina Štajerska ukida na “Veliki petak” ,18. travnja, ekološko ograničenje brzine od 100 km/h (IG-L 100), na autocestama A2 i A9. Uz upozorenje da ograničenje brzine od 100 km/h ostaje ostaje između izlaza Graz-Istok i Graz-Zapad ( na području Feldkirchena)”, izvještava u ponedjeljak austrijski dnevni list „Kleine Zeitung“, prenosi Fenix-magazin.

Na autocesti A2 ograničenje brzine od 100 km/h se ukida na dionici između izlaza Graz-Istok i Sinabelkirchena odnosno izlaza Graz-Zapad i Liebocha.

Ograničenje brzine od 100 km/h ukida se i na autocesti A9, između tunela Gratkorn i čvorišta Peggau – Deutschfeistritz odnosno između izlaza Graz-Zapad i Leibnitza.

O ukidanju ekološkog ograničenja brzine od 100 km/h i prelazak na 130 km/h piše u ponedjeljak i austrijski dnevni list “Kronen Zeitung”.

“Ukidanjem ograničenja rasterećujemo na tisuće putnika koji svaki dan putuju na posao na dijelu dionica autocesta A2 i A9. Dugogodišnja mjerenja kvalitete zraka pokazala su da se postojeći limiti uglavnom mogu zadovoljiti, a stanje se konstantno popravlja zahvaljujući tehničkom razvoju vozila”, rekao je za “Krone” Mario Kunasek, zemaljski poglavar pokrajine Štajerske iz krajnje desne Slobodarske stranke (FPÖ).

“Kronen Zeitung” ističe da je nova Uredba već finalizirana i da će je u utorak, 15. travnja, u ime pokrajinskog poglavara Štajerske Kunaseka, potpisati njegov stranački kolega, vijećnik za okoliš u štajerskoj pokrajinskoj vladi Hannes Amesbauer (kao “akt neizravne Savezne uprave”).

“Potpisom uredbe znak IG-L bit će uklonjen. To znači da će štajerski putnici koji putuju svaki dan na autocestama oko Graza, kao i svi ostali vozači ponovno moći voziti dozvoljenom brzinom od 130 km/h, osim ako iz drugih razloga nisu propisane niže brzine”, istakao je Amesbauer.

Ova informacija o ukidanju ekološkog ograničenja brzine od 100 km/h u Štajerskoj, važna je i Hrvatima, kao i svim ostalim putnicima koji putuju u ili kroz Austriju navedenim autocestama. Pa tako i onima koji iz Hrvatske preko Slovenije i austrijskog graničnog prijelaza Spielfeld putuju autocestom A2 u smjeru Graza i Beča i obrnuto, ali i u smjeru Klagenfurta i austrijsko-talijanske granice i obrnuto. Kao i u austrijsko susjedstvo, Mađarsku, Slovačku, Češku, Italiju ….

Kroz Štajersku prolazi i tranzitna “žila kucavica” autocesta A9, poznata kao Pyhrn autocesta. Ona također od Spielfelda preko Graza povezuje pokrajinu Štajersku s pokrajinom Gornjom Austrijom i prolazi kroz Alpe. Njome u oba smjera također putuju brojni Hrvati s zapadnog dijela Austrije i Njemačke kada putuju u Hrvatsku, ili se iz nje vraćaju, kao što će to biti za dolazeći Uskrs.

Austrijski “Krone” piše da dok se vozači automobila koji se dnevno na posao voze autocestama oko Graza već unaprijed vesele skorom skidanju oznake za ekološko ograničenje brzine “IG-L” koja je često zbunjivala turiste u prolazu, austrijska oporbena stranka Zeleni te aktivisti i stručnjaci za zaštitu klime i okoliša su ogorčeni i oštro kritiziraju pokrajinski politički vrh Štajerske. Uz poruku, kako je tim potezom ne samo “okončao” zaštitu klime nego i zdravstvenu mjeru za stanovnike ove austrijske pokrajine.

Među kritičarima je i Austrijski prometni klub (VCÖ), koji upozorava da veća brzina kretanja znači i “veću potrošnju goriva, veću prometnu buku za okolno stanovništvo, više štetnih zagađivača, povećanu emisiju CO₂, te povećan rizik od prometnih nesreća zbog znatno dužeg zaustavnog puta”.

Dosad je na snazi bio Zakon o kontroli onečišćenja zraka, i ograničenje od 100 km/h odnosilo se je samo na motore s unutarnjim sagorijevanjem. Električni automobili i vozila na vodik nisu se morali pridržavati tog ograničenja brzine i dozvoljeno im je bilo da voze 130 km/h.

Ali to od „Velikog petka“, odnosno 18. travnja, više neće biti slučaj na štajerskim autocestama, navode austrijski mediji. Uz napomenu lista “Krone”, kako je najavljeno da će od srpnja na posebno frekventnim dionicama autocesta A2 i A9, biti postavljene nove Stanice za mjerenje “fine prašine”. I da će se mjeriti, najmanje godinu dana. Potom slijedi evaluacija podataka.

Studenti beogradskog i novosadskog sveučilišta organizirali su u ponedjeljak navečer blokade Radio-televizije Srbije i Radio-televizije Vojvodine, nezadovoljni izvještavanjem dvaju javnih servisa o studentskim prosvjedima i društveno-političkoj krizi u zemlji, istodobno najavivši prosvjede “do daljeg”.

Beogradski i novosadski studenti koordinirali su akcije blokada RTS, RTV na novosadskom Mišeluku i studija RTS u beogradskom naselju Košutnjak, što je RTS nazvao “protuzakonitom blokadom”.

Naslovna vijest na portalu RTS je da studenti u blokadi “nezakonito blokiraju” zgrade RTS-a u Beogradu i zgradu RTV u Novom Sadu.

U vijesti o blokadi RTS navodi da su uoči okupljanja studenti u blokadi beogradskih fakulteta na svom Instagramu objavili: “Javni medijski servis radi protiv svih nas”.

“Studenti u blokadi okupili su se večeras ispred oba javna medijska servisa. U prosvjednoj šetnji stigli su do RTV-a i blokirali ulaze u zgradu. Novosadski studenti najavili su blokadu od 24 sata. Ispred RTS-a u Takovskoj ulici i u Košutnjaku beogradski studenti zahtijevaju da se raspiše natječaj za članove vijeća Regulatornog tijela za elektronske medije (REM)”.

Direktor RTV-a Goran Karadžić objavio je priopćenje u kojem je naveo da su zaposleni u RTV-a “oteti”, a studentsku akciju nazvao je “terorizmom”.

Prosvjedi i blokade protječu bez incidenata.

Studentski pokret nastao je na valu prosvjeda potaknutim pogibijom 16 ljudi u padu nadstrešnice na novosadskom željezničkom kolodvoru 1. studenog prošle godine, a od vlasti traže kaznenu i političku odgovornost za tu tragediju i zahtijevaju borbu protiv korupcije i nepristrano djelovanje institucija bez političkog pritiska i utjecaja.

U tijeku je i biciklistička “Tura do Strasbourga” čiji je cilj ukazati čelnicima Europske unije na stanje u zemlji suočenoj s višemjesečnom društvenom i političkom krizom. Dolazak studenata-biciklista u Strasbourg očekuje se u utorak tijekom popodneva.

Tijekom pripreme i zagrijavanja glasa za večernji nastup u sklopu korizmene duhovne obnove u Županji, Stijepo Gleđ Markos spontano je snimio posebnu, intimnu obradu pjesme „Ako ne znaš šta je bilo“ Marka Perkovića Thompsona, prenosi Fenix-magazin.

Kako kaže Stijepo Gleđ Markos, pjesma je snimljena jednostavno, mobitelom, ali s dubokim emotivnim izrazom i psalamskim pristupom.

– Izvedba je u kratkom roku privukla velik broj pregleda i reakcija na društvenim mrežama, rekao je Stijepo.

Ovaj glazbeni trenutak nastao je usred višednevne duhovne obnove u Župi Mučeništva sv. Ivana Krstitelja u Županji, koju je od 11. do 13. travnja predvodio fra Ante Vučković, uz glazbenu animaciju Stijepa Gleđa Markosa.

Njih dvojica već godinama surađuju i prijatelji su, a njihova sinergija još je jednom dotaknula srca okupljenih.

Fra Ante i Stijepo su posjetili i spomen-obilježje Ovčara te Vukovar, čime su cijelom događaju dali snažan domoljubni ton.

Glazbeni trenutak koji je obilježio večer i izazvao pozornost javnosti na društvenim mrežama možete poslušati na sljedećem linku:

Trumpova administracija je saopćila da zamrzava više od dvije milijarde dolara federalnih fondova za Univerzitet Harvard, nekoliko sati nakon što je elitni koledž odbio listu zahtjeva Bijele kuće.

Današnje saopćenje Harvarda jača zabrinjavajući način razmišljanja o pravima koji je endemski na najprestižnijim univerzitetima i koledžima naše zemlje”, navodi se u saopštenju Ministarstva obrazovanja.

Bijela kuća je prošle sedmice poslala Harvardu listu zahtjeva za koje je rekla da su osmišljeni za borbu protiv antisemitizma u kampusu. One su uključivale promjene u upravljanju, praksi zapošljavanja i procedurama prijema.

Harvard je u ponedjeljak odbacio zahtjeve i rekao da Bijela kuća pokušava “kontrolisati” svoju zajednicu.

To je prvi veliki američki univerzitet koji se usprotivio pritisku Trumpove administracije da promijeni svoju politiku. Opsežne promjene koje je zahtijevala Bijela kuća bi transformisale rad Harvarda i prepustile veliki dio kontrole vladi.

Predsjednik Trump optužio je vodeće univerzitete da nisu zaštitili jevrejske studente kada su kampuse koledža širom zemlje uzdrmali protesti protiv rata u Gazi i podrške SAD-a Izraelu prošle godine.

U pismu zajednici Harvarda u ponedjeljak, njen predsjednik Alan Garber rekao je da je Bijela kuća u petak poslala “ažuriranu i proširenu listu zahtjeva” uz upozorenje da se univerzitet “mora pridržavati” kako bi održao “finansijski odnos s vladom.”

“Preko našeg pravnog savjetnika obavijestili smo upravu da nećemo prihvatiti njihov predloženi sporazum. Univerzitet se neće odreći svoje nezavisnosti niti odreći svojih ustavnih prava”, napisao je.

Garber je dodao da univerzitet nije “olako shvatio” svoju obavezu da se bori protiv antisemitizma, ali je rekao da vlada preteruje.

“Iako su neki od zahtjeva koje je iznijela vlada usmjereni na borbu protiv antisemitizma, većina predstavlja direktnu vladinu regulaciju ‘intelektualnih uslova’ na Harvardu”, rekao je.

Ubrzo nakon što je njegovo pismo poslano, odjel za obrazovanje rekao je da odmah zamrzava 2,2 milijarde dolara grantova i 60 miliona dolara ugovora s Harvardom.

“Uznemiravanje jevrejskih studenata je nepodnošljivo. Vrijeme je da elitni univerziteti ozbiljno shvate problem i obavežu se na značajne promjene ako žele i dalje primati podršku poreskih obveznika”, navodi se u saopštenju.Bijela kuća je u svom pismu u petak navela da Harvard “proteklih godina nije uspio ispuniti ni uvjete intelektualnih i građanskih prava koji opravdavaju federalna ulaganja”.

Pismo je uključivalo 10 kategorija za predložene promjene za koje je Bijela kuća rekla da su potrebne kako bi Harvard održao svoj “finansijski odnos sa saveznom vladom”.

Neke od promjena uključivale su: prijavljivanje studenata saveznoj vladi koji su “neprijateljski” prema američkim vrijednostima; osiguravanje da svaki akademski odjel ima “različit pogled”; i angažovanje spoljne strane koju je odobrila vlada za reviziju programa i odeljenja “koji najviše podstiču antisemitsko uznemiravanje”.

U pismu se univerzitetu nalaže da preduzme disciplinske mjere za “prekršaje” koji su se desili tokom protesta u kampusu u posljednje dvije godine. Takođe zahtijeva okončanje univerzitetske politike i programa raznolikosti, jednakosti i inkluzije.

Otkako je preuzeo dužnost, Trump vršio je pritisak na univerzitete da se pozabave antisemitizmom i okončaju praksu različitosti.

U decembru 2023., predsjednici vodećih američkih univerziteta ispitani su na napetom saslušanju u Kongresu u kojem su optuženi da nisu zaštitili jevrejske studente nakon izbijanja rata između Izraela i Hamasa dva mjeseca ranije.

Claudine Gay, koja je tada bila predsjednica Harvarda, kasnije se izvinila nakon što je na saslušanju rekla da su pozivi na ubijanje Jevreja odvratni, ali će zavisiti od konteksta da li će takvi komentari predstavljati kršenje Harvardovog kodeksa ponašanja.

U martu je Trumpova administracija rekla da razmatra otprilike 256 miliona dolara saveznih ugovora i grantova na Harvardu, te dodatnih 8,7 milijardi dolara u višegodišnjim obavezama.

Profesori sa Harvarda podnijeli su tužbu kao odgovor, navodeći da vlada nezakonito napada slobodu govora i akademske slobode.

Bijela kuća je prethodno izvukla 400 miliona dolara federalnog finansiranja sa Univerziteta Kolumbija i optužila ga da se nije borila protiv antisemitizma i zaštitila jevrejske studente u svom kampusu.

Kada je povučeno 400 miliona dolara, ministarka obrazovanja Linda McMahon rekla je: “Univerziteti moraju poštovati sve savezne antidiskriminatorne zakone ako žele dobiti federalna sredstva”.