ZORAN Milanović otputovao je u službeni posjet Crnoj Gori. Tamo je govorio o situaciji u i oko Ukrajine.

„Hrvatski vojnik neće ići u Ukrajinu ni u kojem aranžmanu, to je potpuno isključeno. Na tome sam vodio kampanju i to je moj dug vjere prema onima koji su mi dali povjerenje. Ali, vidim da tako razmišljaju i neki od ključnih ministara u Plenkovićevoj vladi.Nemojmo sami sebe dovoditi u poziciju samosluđivanja. Neće Hrvatska vojska ići u misiju, a jedan od razloga je taj što se ta misija neće nikada dogoditi, s Hrvatskom ili bez nje, jer za tu misiju nisu ispunjeni elementarni uvjeti – mirovni sporazum i suglasnost druge strane, a to je nažalost Rusija”, kaže.

Predsjednik je ‘koaliciju voljnih’ prozvao plodom „pomalo morbidne fiksacije nekih država EU-a na Rusiju”. Za Rusiju je rekao da je zemlja koja se „ogriješila o dosta stvari”, ali ne predstavlja opasnost za Europu, kazao je Milanović. „To se naprosto ne može prodati osobi koja ima minimum kritičkog uma”.”Meni je drago da to nije hrvatski susjed. Vjerujem da je ministar bio dobronamjeran, ali kada je u pitanju hrvatsko sudjelovanje u misiji – mi u tome nećemo sudjelovati. Smatramo je opasnom i neodgovornom“, poručio je predsjednik Republike Zoran Milanović danas u Podgorici gdje boravi u službenom posjetu Crnoj Gori, a odgovarajući na novinarsko pitanje kako komentira izjavu ministra obrane koji je kazao kako Hrvatska neće žuriti pridruživanju “koaliciji voljnih” za Ukrajinu.

„U toj travestiji hrvatski vojnici neće sudjelovati što se mene tiče. Ako Vlada i dalje smatra da treba Ukrajinu pomagati materijalno i opremom neka tako nastavi. Ja sam odgovoran za hrvatsku obranu, nacionalnu sigurnost i teritorijalnu cjelovitost, tako piše u Ustavu“, naglasio je.

„Ja bi mogao postaviti pitanje u slučaju svakog odlaska nekog komada opreme Hrvatske vojske, koja je skupljena, održavana desetljećima u nemogućim uvjetima, za velik i još veći novac kada smo bili pod embargom. Ako to netko želi podijeliti, pa i Ukrajini, ako smatra da to treba Ukrajini, da se Hrvatska toga može riješiti i da će dobiti neki substitut za nekakav sitan novac, i ako u to zaista vjeruje, ja ću do određene mjere i to prešutjeti. Promatrat ću što se događa, ali se neću u to najizravnije uplitati“, kazao je Predsjednik Republike.

Kaže da je Hrvatskoj u interesu da Crna Gora uđe u EU

Predsjednik Milanović je u izjavi za medije nakon sastanka s predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem istaknuo značaj odnosa Hrvatske i Crne Gore te važnost međusobne suradnje. Govoreći o europskoj perspektivi Crne Gore, istaknuo je podršku Hrvatske njezinom članstvu u Europskoj uniji.

„Nama je interes da Crna Gora bude što prije članica Europske unije. Što je to Europska unija danas, kakvi su mehanizmi odlučivanja i što će stvarno, ne sutra biti, nego za nekoliko minuta biti, to već malo teže možemo shvatiti.“

Predsjednik Milanović se osvrnuo i na geopolitičku situaciju te izazove kroz koje prolaze i Europska unija i NATO savez: “Vi ste kao i mi članica NATO-a, još jednog saveza koji prolazi kroz vrlo ozbiljne turbulencije. U svemu tome, mislim da moramo zadržati prije svega razmišljajući i gledajući što je ovdje i što je neposredno pred nama, a ne što je bilo prije 30 godina. Naravno, i to i što je bilo prije 30 i 20 godina, ali prvenstveno, što će s nama danas i već sutra biti i kako ide Europa?“

“U Lori je postojala neka vrsta logora, ljudi su tamo ubijani”

Predsjednik Milanović novinarima je rekao da ne može komentirati stav hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana koji je izjavio da nije postojao nikakav logor Lora.

Dodao je da je razgovarao sa predsjednikom Milatovićem o toj temi. „U Lori je bila neka vrsta logora, tamo su ljudi ubijani, neki su kažnjeni radi toga.

Na hrvatskom pravosuđu je da to riješi, a hrvatsko pravosuđe je sporo, ali  dosljedno i uporno ipak rješava“, rekao je predsjednik dodavši kako on, kada su zločini u pitanju, nije nikada nikoga štitio.

“To su stvari pravosuđa i što vrijeme više prolazi istinu će biti teže utvrditi i ovakvi razgovori će biti teži. Ne mislim da nam to oplemenjuje i poboljšava odnose. Treba ići dalje, povijest nas određuje i opterećuje, ali mislim da to nećemo riješiti ni predsjednik Milatović ni ja“, zaključio je predsjednik Milanović.

Milanović kasnio jer mu Plenković nije na vrijeme dao avion

Početak službenog posjeta Crnoj Gori kasnio je sat vremena jer je službeni zrakoplov koristio predsjednik hrvatske Vlade za svoje putovanje u Dubrovnik što je predsjednik Milanović komentirao riječima: „Saznao sam da avion kasni, a iz kojih razloga ne znam. Ako je Plenković rekao nešto o tome, onda je to – to. Žao mi što sam kasnio sat i pol vremena jer u principu kada se neke stvari dogovore onda bi se toga trebalo držati“.

Predsjednik Milanović, sa suprugom Sanjom Musić Milanović, boravi u službenom posjetu Crnoj Gori na poziv predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića. Službeni posjet Crnoj Gori započeo je svečanim dočekom Predsjednika Republike Hrvatske i supruge Predsjednika Sanje Musić Milanović ispred Vile Gorica u Podgorici, nakon kojeg je uslijedio tête-à-tête razgovor dvojice predsjednika. Nakon bilateralnog sastanka delegacija Republike Hrvatske i Crne Gore dvojica predsjednika obratila su se javnosti.

Prvog dana službenog posjeta održan je i sastanak predsjednika Milanovića s predsjednikom Vlade Crne Gore Milojkom Spajićem.

81. sjednica Vlade Kantona Središnja Bosna bit će održana u četvrtak, 27. ožujka 2025. godine, s početkom u 9:00 sati, u prostorijama Vlade Kantona Središnja Bosna u Travniku.

Dnevni red:

1. Zapisnik s 80. sjednice Vlade Kantona Središnja Bosna – tajnik Vlade
2. Prijedlog zakona o stavljanju van snage Zakona o Fondu za zaštitu okoliša Kantona Središnja Bosna – Ministarstvo prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova
3. Prijedlog odluke o usvajanju Programa korištenja sredstava s kriterijima raspodjele s pozicije „Tekući transferi neprofitnim organizacijama – Turističkim zajednicama Kantona Središnja Bosna“ za 2025. godinu – Ministarstvo gospodarstva
4. Prijedlog odluke o usvajanju Programa korištenja sredstava s kriterijima raspodjele sredstava ostvarenih od naknada za tehničke preglede vozila za 2025. godinu – Ministarstvo gospodarstva
5. Prijedlog odluke o usvajanju Programa korištenja sredstava s kriterijima raspodjele s pozicije „Tekući transferi pojedincima – podrška zapošljavanju radnika povratnika iz inostranstva“ za 2025. godinu – Ministarstvo gospodarstva
6. Prijedlog odluke o raspodjeli dijela interventnih sredstava s pozicije „Subvencije privatnim poduzećima i poduzetnicima – poticaji privredi“ Proračuna Kantona Središnja Bosna za 2025. godinu – Ministarstvo gospodarstva
7. Prijedlog odluke o raspodjeli dijela interventnih sredstava s pozicije „Tekući transferi neprofitnim organizacijama“ Proračuna Kantona Središnja Bosna za 2025. godinu – Ministarstvo gospodarstva.

8. Prijedlog odluka o izdvajanju sredstava neprofitnim organizacijama – Ministarstvo zdravstva i socijalne politike
a) Srpskom kulturno-prosvjetnom i humanitarnom crkvenom društvu Travnik
b) Katoličkom dobrotvornom društvu „Caritas“ u SBK/KSB (Župa Jajce)
c) Katoličkom dobrotvornom društvu „Caritas“ u SBK/KSB (Župa Skopaljska Gračanica)
d) Muslimanskom dobrotvornom društvu „Merhamet“
e) Crvenom križu Kantona Središnja Bosna
f) Udruženju penzionera Srednjobosanskog kantona
9. Prijedlog odluke o izdvajanju sredstava za predškolsko obrazovanje u 2025. godini – Ministarstvo obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i sporta
10. Prijedlog odluke o izdvajanju sredstava za djecu romske nacionalnosti – Ministarstvo obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i sporta
11. Prijedlog odluke o izdvajanju sredstava za financiranje troškova prijevoza učenika – Ministarstvo obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i sporta
12. Prijedlog odluke o prodaji stalnih sredstva (motornih vozila) – Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
13. Prijedlog odluke o davanju suglasnosti školama za raspisivanje konkursa za popunu radnih mjesta za školsku 2024./2025. godinu (Osnovna škola „Musa Ćazim Ćatić“ Novi Travnik i drugi) – Ministarstvo obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i sporta.

14. Prijedlog odluke o davanju suglasnosti za nabavku računarske opreme – Ministarstvo privrede
15. Prijedlog zaključka o stavljanju van snage Zaključka Vlade Kantona broj: 01-05-676/15-54 od 20. 11. 2015. godine – Ministarstvo obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i sporta
16. Prijedlog zaključka o davanju suglasnosti za nabavku usluga kalibracije i verifikacije alkometara – Ministarstvo unutarnjih poslova
17. Suglasnost na Odluku o visini naknada koju plaćaju kandidati, kao i visini naknada članovima komisije za provođenje javnog poziva, organiziranje pripremne nastave i polaganje ispita za dobivanje licenci – Ministarstvo obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i sporta
18. Suglasnost na Odluku o iznosu naknade za troškova osposobljavanja i ispita za kandidate, kao i iznosa naknada članovima komisije za organiziranje i provođenje ispita javnog poziva za stjecanje zvanja instruktora vožnje – Ministarstvo obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i sporta
19. Suglasnost za povećanje plaće zbog obavljanja poslova drugog radnog mjesta – Ministarstvo pravosuđa i uprave
20. Izvješća bolnica kojima je osnivač Sabor Kantona Središnja Bosna o realizaciji programa financijske konsolidacije i/ili restrukturiranja i namjenskom utrošku sredstava doznačenih iz proračuna Federacije Bosne i Hercegovine za četvrti kvartal 2024. godine – Ministarstvo zdravstva i socijalne politike.

Nakon sastanka vodstva HDZ-a i vodstva oporbenih stranaka iz Republike Srpske u subotu na Kupresu nazire se novo partnerstvo na državnoj razini koje bi uključilo i bošnjačku Trojku. Poruke lidera ovih stranaka vrlo samouvjerene i na sličnom su tragu.

“Mi razgovaramo sa svim opcijama i svatko razgovara sa svakim već jedno mjesec-dva dana. Ono što smo danas ovdje željeli potvrditi je da u miru i stabilnosti naše institucije Bosne i Hercegovine rade svoj posao”, kazao je predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a Dragan Čović.

“Napravljena je relaksirana situacija, napravljen je dogovor i uskoro bi do kraja ovoga mjeseca trebao biti sastanak nas koji smo bili danas iz Trojke i to je sve što vam mogu reći u ovom trenutku. Nadamo se kako će se ova kriza što prije razriješiti i da će se smanjiti ove tenzije što nam je svima za cilj”, mišljenja je predsjednik stranke “Za pravdu i red” Nebojša Vukanović.

“Mislim da je danas mudro manje pričati i da pokušamo više djelima pokazati i to je stav PDP-a, ne da vam puno ispričamo što će dalje biti i što će se dogoditi, nego da vidite kroz naša djela da smo ozbiljni. Da smo oni ljudi koji će i Republiku Srpsku i Federaciju BiH i cijelu Bosnu i Hercegovinu dalje otvoriti Europi i svijetu”, riječi su Draška Stanivukovića, predsjednika PDP-a.

Strankama buduće nove državne koalicije zajedničke točke su stabilizacija zemlje, smirivanje tenzija te realizacija europskog puta. No, ono što bi im mogao biti problem je formiranje većine u oba doma državnog parlamenta.

“U ovom trenutku izgleda kako je najvažnije da je taj prvi korak ka nekoj novoj koaliciji napravljen. To je bitno prije svega prvenstveno zbog europskog puta koji je zapao u slijepu ulicu. Vidimo na kraju tu neku vrstu spremnosti svih političkih aktera, uključujući i sve oporbene stranke iz Republike Srpske. Naravno, ostaje velika nepoznanica što će se događati u Domu naroda”, kazala je politička analitičarka Tanja Topić.

“Zakon brojeva nimalo nije na strani spomenute dvije “Trojke” i HDZ-a BiH, prvenstveno iz razloga što imamo sumnjivu situaciju u Domu naroda PS BiH. SNSD, ako to i dalje bude želio ima mogućnost  blokade održavanja sjednica i rušenje kvoruma”, objašnjava politolog i novinar Branimir Galić.

Analitičari očekuju kako cijeli proces rekonstrukcije vlasti neće ići tako glatko. Jer osim mogućnosti blokade koju SNSD trenutno ima u Vijeću ministara i u Domu naroda, nova koalicija u Domu naroda sve da SNSD ne bude blokirao procese ima samo šest izaslanika, a za većinu je potrebno njih osam. Isto tako pitanje kako će se nova koalicija postaviti prema nekim krupnim pitanjima kada dođu na red.

“Moram nas vratiti nekoliko godina unatrag, nakon izbora, kada smo imali taj reformski zamah, kad smo imali  najavu optimizma iz redova onih koji su formirali vlast pa smo vidjeli zapravo koliko smo od dobivanja kandidatskog statusa gotovo ništa učinili na tom europskom putu”, kazala je Topić.

Hrvatski predstavnici bi u ovoj rekonstrukciji vlasti mogli nametnuti pitanje izmjena Izbornog zakona kao prioritet, no za to bi bila ključna podrška američke administracije, smatra Galić dodajući kako bi se bošnjačke stranke i ovaj put mogle služiti taktikom zavlačenja i odgađanja.

“Ponovno ćemo imati situaciju da će neki prijedlozi iscuriti na nekim profilima na Twitteru ili na nekim portalima, onda ćemo imati reakcije na to pa će ponovno govoriti o tome tko je izdajnik, a tko nije i tko će što podržati. Jedino rješenje je moguće da se ova situacija s Izbornim zakonom razriješi je da bude veliki angažman američke administracije uz potporu Europske unije”, zaključuje Galić.

Razdoblje rekonstrukcije vlasti nosi sa sobom puno neizvjesnosti, a čelnici stranaka najavili su novi veliki sastanak početkom travnja te da će dalje puno raditi u tišini.

Više u prilogu:

Igor Crnadak, potpredsjednik PDP-a i zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srpske, izjavio je kako je jučer održao sastanak s američkim diplomatom i visokim funkcionerom OHR-a, te najavio važan sastanak s predstavnicima još jedne članice Kvinte koji će se održati sutra. Također, uputio je pet poruka koje, kako je rekao, “moraju doći na svaki radni stol u svakoj zemlji i međunarodnoj organizaciji, kod onih koji se bave Bosnom i Hercegovinom”.

“Borba za očuvanje Republike Srpske se nastavlja jer je ugrožena neodgovornom politikom SNSD koalicije, zbog koje je danas RS izolirana, a njeno rukovodstvo je pod sankcijama i mjerama ograničenog kretanja”, rekao je Crnadak na početku, te naveo pet ključnih poruka za međunarodne predstavnike.

Crnadak je poručio kako je “narod Republike Srpske posvećen Dejtonskom sporazumu, ne želi sukobe i ne podržava nasilne aktivnosti, uključujući oružano djelovanje pripadnika MUP-a RS protiv SIPA-e”, te dodao da “narod RS želi živjeti u miru i stabilnom okruženju, surađujući s druga dva konstitutivna naroda i ostalima, uz snažan demokratski i ekonomski razvoj”.

“Nepromišljeni i sebični potezi rukovodstva Republike Srpske, kao i pravosudni procesi koji su u tijeku, ne smiju ugroziti narod Republike Srpske i njenu ustavno-pravnu poziciju u okviru BiH. Bilo kakve međunarodne reakcije na postupke rukovodstva Republike Srpske ne smiju dovesti u pitanje teritorij, imovinu, nadležnosti i ključne zaštitne mehanizme Republike Srpske, uključujući entitetsko glasanje, vitalni nacionalni interes i druge”, naveo je Crnadak.

Na kraju je poručio: “Napad na Dejtonski sporazum, njegova suspenzija ili nasilna izmjena neće dobiti podršku naroda Republike Srpske, proizvest će žestok otpor i predstavljat će direktnu podršku radikalnim i korumpiranim strukturama, najodgovornijim za trenutno stanje.”

Podsjetimo, nakon skandaloznih zakona i donošenja Nacrta novog ustava RS, koji sadrži niz neustavnih članova, Crnadak je podnio ostavku na mjesto člana Odbora za ustavna pitanja NSRS. Tada je poručio kako “ne želi sudjelovati u procesima koji RS i njen narod vode u propast”.

Politička scena Republike Srpske danas je bogatija za još jednog ‘preletača’.

Riječ je o Maji Dragojević Stojić, koja je napustila SDS i prešla ne u Vladu, već u drugu oporbenu stranku, PDP.

Nagradu je za to dobila danas na sjednici Predsjedništva PDP-a, koja je, da bude još zanimljivije, održana u Prijedoru, odakle Stojić dolazi i gdje je danas izabrana za novu potpredsjednicu stranke.

I upravo u trenutku njenog izbora na tu dužnost, SDS je poručio da neće lako preboljeti sve što se dogodilo.

Iz najveće oporbene stranke poručuju jasnu i nedvosmislenu – očekuju da Stojić SDS-u vrati zastupnički mandat jer ga je upravo osvojila kao kandidatkinja te stranke.

“Predsjedništvo SDS-a očekuje od Maje Dragojević-Stojić i Draška Stanivukovića da pokažu politički moral i vrate njen mandat Srpskoj demokratskoj stranci. Samo na taj način će pokazati da se Dragojević-Stojić ideološki razišla sa Srpskom demokratskom strankom i da to nije politička korupcija protiv koje se oboje deklarativno bore”, rekao je Milan Milićević, predsjednik SDS-a.

“Svako prekoračenje i krađa mandata, bilo u SNSD-u ili PDP-u, nije ništa drugo do brutalna krađa volje birača”, naveo je Miličević u službenom stavu SDS-a.

Dodali su da se SDS zalaže za istinsku promjenu politike i sustava vrijednosti, te da ono što sada radi novi predsjednik PDP-a Draško Stanivuković nije ništa drugo nego nastavak loše prakse SNSD-a.

“Ovo samo vodi redefiniranju odnosa Srpske demokratske stranke prema Drašku Stanivukoviću”, upozorava SDS.

Osim navedenog, Milićević je rekao da je Predsjedništvo SDS-a donijelo i odluku da nitko tko napusti SDS neće moći biti imenovan na dužnosti u ime budućih koalicija u kojima je SDS, jer bi to značilo nastavak političke korupcije koju je uspostavio režim protiv kojeg se bore.

“Zalažemo se za dubinske, a ne deklarativne promjene. Zahvalni smo brojnim članovima i dužnosnicima PDP-a koji su nam se javili i ogradili se od ovog zabadanja u leđa. SDS se zalagao i zalagat će se za povratak morala u politiku, kao i mandata političkim strankama. ‘Letači’ vođeni osobnim interesom nikome nisu usrećili i uvijek budu prezreni od strane birača. Tko jednom izda, izdat će opet”, oštro će Milićević.

Vrlo smo zadovoljni. Napravljena je jedna relaksirana situacija. Napravljen je dogovor. Do kraja ovog mjeseca trebao bi biti organiziran sastanak nas koji smo bili danas i Trojke na kojem bi se trebao postići konkretan dogovor, izjavio je nakon sastanka predstavnika srpskog oporbenog bloka (SDS-PDP-LPR) i HDZ-a BiH na Kupresu predsjednik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović.

On je izrazio očekivanje da će se postojeća kriza što prije riješiti i da će se relaksirati i smanjiti napetosti te da će profunkcionirati institucije i da će se deblokirati procesi koji su ranije bili započeti.

-Dogovorili smo da ne iznosimo sada neke detalje. U svakom slučaju je bio vrlo prijatan i konstruktivan sastanak. Mogu reći da je bilo bolje nego što smo očekivali. Do kraja mjeseca bi trebao biti jedan sastanak na većem nivou da se vjerojatno tada neki papir, sporazum dogovori o funkcioniranju i radu, naravno ukoliko se postigne dogovor, u idućih godinu i pol dana, kazao je Vukanović.

Govorio je i o izbacivanju SNSD-a iz vlasti.

-Vidjeli ste jučer da je gospodin Čović rekao da su oni sami sebe na neki način izbacili iz vlasti jer su kršili onaj dogovor koji su imali i svojim ponašanjem su svima nanijeli veliku štetu – poručio je Nebojša Vukanović.

Da je razgovor protekao u jednoj krajnje korektnoj i prijateljskoj atmosferi potvrdio je i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, dodajući da današnji sastanak nudi „mogućnost da unaprijedimo tu suradnju do jedne više razine“.

-Rekao sam vam već više puta, razgovaramo sa svim opcijama i svako razgovara sa svakim već jedno mjesec ili dva. Ono što smo danas željeli ovdje potvrditi, to želim da se snažno čuje, da mi želimo u miru i stabilnosti omogućiti da naše institucije Bosne i Hercegovine rade svoj posao, poručio je Čović.

Cilj je, kaže, poslati jednu poruku svima onima koji pomalo i strahuju u posljednje vrijeme zbog izazova koje imamo u politici, da će političke opcije koje predvode preuzeti odgovornost na pravi način.

-I naravno da smo se opredijelili da sve ono što smo preuzeli kao obvezu u zadnjih godinu i kroz Vijeće ministara i Parlament i provedemo. Mislim da ćemo to dalje nastaviti dogovarati s partnerima i pokušati u konačnici pogledati što je to što možemo uraditi do kraja ove ili iduće godine, kazao je Čović.

U parlamentarnoj proceduri Federacije BiH je Odluka Federalne vlade o izdvajanju novca u Fond solidarnosti FBiH za 2025. godinu.

– U Fond solidarnosti Federacije Bosne i Hercegovine, u 2025. godini izdvajat će se 10,2 posto od ukupnih prihoda ostvarenih na osnovu doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje – navedeno je u Odluci.

Ostalih 89,8 posto predviđeno je za zavode zdravstvenog osiguranja.

Izdvajanje od 10,2 posto namijenjeno je za osiguranje sredstava federalne solidarnosti za financiranje prioritetnih vertikalnih programa zdravstvene zaštite od interesa za Federaciju BiH te za pružanje prioritetnih najsloženijih oblika zdravstvene zaštite iz određenih specijalističkih djelatnosti na teritoriji FBiH.

Vlada je ovu odluku donijela na sjednici održanoj 25. veljače. Navela je i da će obavijestiti Federalni parlament te je Odluka jedna od najavljenih točka  dnevnog reda za sjednicu Zastupničkog doma sazvanu za 2. travnja, prenosi RTV HB.

Član  Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić otvorio je danas konferenciju o budućnosti Zapadnog Balkana i odnosima ove regije s Europskom unijom koju je organizirao Institut europskih demokrata (IED).

Govoreći o budućnosti Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji Komšić je kazao da on ne vidi alternativu za Bosnu i Hercegovinu.

Kakva god da je Evropska unija, kakav god da je trenutak u Evropi i svijetu, ja ne vidim da imamo neki drugi izbor nego raditi i nastojati da budemo jednog dana ravnopravna članica EU, kazao je Komšić.

Šefica Odsjeka za međunarodne odnose Internacionalnog Burch Univerziteta (IBU) Lejla Ramić-Mesihović kazala je da je uvijek vrlo korisno razmijeniti informacije i stavove na ovu temu s ljudima koji su direktno ili indirektno uključeni u procese donošenja ključnih odluka.

Istakla sam imperativ strateške autonomije i kohezije u ovom geopolitičkom trenutku, adresiranje nedosljednosti unutar procesa koje proizilaze iz internih neslaganja u EU i na političkim scenama zapadnog Balkana. U protivnom, imamo rast populizama i demokratskog deficita. Ipak, čini se da EU iz svake krize izađe jača i jedinstvenija, što se nadam da će biti ishod i u ovom mandatu do narednih evropskih izbora, podvukla je Ramić-Mesihović.

Tokom konferencije bit će razmatrani i ključni geopolitički izazovi, uključujući ulogu Zapadnog Balkana u novoj Europskoj komisiji, potencijalne implikacije drugog Trumpovog mandata, te šire posljedice rata u Ukrajini. Središnja panel diskusija razmatrat će perspektive za proširenje Europske unije, ocjenjujući trenutni status i buduće mogućnosti za integraciju.

Ova konferencija je treća po redu koju IED u posljednje tri godine organizira na Zapadnom Balkanu. Poslije Kotora i Prizrena, sastanak u Sarajevu treba poslužiti kao panel o poziciji i interesima europske agende u balkanskim zemljama u dramatično izmijenjenim međunarodnim okolnostima, prevashodno onim koji se odnose na nove momente između SAD i EU, tj. o implikacijama te situacije na zemlje Zapadnog Balkana. Na kraju skupa u Sarajevu će biti usvojena zajednička deklaracija.

Institut europskih demokrata je neprofitno udruženje sa sjedištem u Bruxellesu i jedna od 10 europskih fondacija koje podržava Europski parlament. (Izvor: Fena)