Politika
Ovako bi mogla izgledati nova Plenkovićeva vlada, moguća i neka iznenađenja

Andrej Plenković i dalje slaže križaljku s ministrima u budućoj vladi, a cijeli popis ministarstava i ministara trebao bi biti gotov do kraja tjedna.
Bilo je mnogo spekulacija, no, prema posljednjim informacijama bit će mnogo manje promjena nego što se očekivalo, a neki će ministri samo zamijeniti resore.
Najveće je tako iznenađenje da bi, prema posljednjim informacijama do kojih je došao N1, novi ministar obrane mogao biti Mario Banožić, koji je do sada bio ministar državne imovine. Kao potencijalni ministar obrane proteklih se dana spominjao i Zvonko Milas, šef Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH.
NEGODOVANJA U HDZ-U
Spekulacije da bi upravo Banožić, koji se inače smatra kadrom Tomislava Čuljka, mogao postati ministar obrane, izazvao je u neslužbenim razgovorima revolt među nekim HDZ-ovcima jer ne vide njegovu poveznicu s tim resorom. Banožića se ranije spominjalo i u opciji da preuzme graditeljstvo i državnu imovinu.
Navodno se izbacivanja iz vlade spasio i dosadašnji ministar gospodarstva Darko Horvat. On bi prema najnovijim informacijama trebao postati ministar graditeljstva i državne imovine. Po tom scenariju državna imovina bi se pripojila graditeljstvu.
IPAK SE SPAJA UPRAVA I PRAVOSUĐE?
Plenković je, čini se, bez obzira na protivljenje odvjetničkih i sudačkih udruga, odlučio spojiti i ministarstva uprave i pravosuđa. Na čelo tog resora trebao bi sjesti Ivan Malenica.
Turizam bi se na kraju ipak trebao pripojiti kulturi, a taj resor vodila bi Nina Obuljen Koržinek kako se i ranije spominjalo.
Megaministarstvo u kojem bi bili gospodarstvo, zaštita okoliša i energetika trebao bi pripasti Tomislavu Ćoriću.
DVA IMENA U IGRI ZA MINISTARSTVO REGIONALNOG RAZVOJA
Još nije odlučeno tko će biti ministar, odnosno ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Spekulira se o Nikolini Brnjac, državnoj tajnici u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova i Nataši Tramišak, pročelnici Osječko-baranjske županije za investicije, razvojne projekte i fondove Europske unije. Navodno bi ta funkcija trebala pripasti nekome iz četvrte izborne jedine, odnosno nekome tko je blizak Ivanu Anušiću. Zasad više šanse ima Nataša Tramišak no još nije donesena konačna odluka. Tramišak je odradila razgovor s premijerom, koji je prema informacijama s kojima raspolaže N1 televizija, prošao jako dobro.
Treba napomenuti da se sva ta imena mogu izmijeniti do trenutka kad ih Plenković javno ne objavi s obzirom na to da kod hrvatskog premijera i predsjednika HDZ-a svakodnevno na sastanke dolaze brojni utjecajni HDZ-ovci koji imaju svoje preferencije i želje.
VLADA NEĆE BITI PUNO MANJA, TRI IMENA SIGURNA
Plenković je jučer najavio da Tomo Medved ostaje ministar branitelja, a Goran Grlić Radman, iako se spekuliralo o njegovom odlasku iz vlade, ostaje ministar vanjskih poslova. Boris Milošević bit će potpredsjednik vlade za društvena pitanja i on bi trebao biti jedini ministar bez portfelja.
Siguran bi po svemu sudeći trebao biti ministar financija Zdravko Marić koji bi trebao ostati na istoj poziciji te i dalje biti potpredsjednik vlade.
Medved je pak najavio da će nova vlada imati od 15 do 18 ministara, što nije mnogo manje od dosadašnjih 20.
Politika
Odluka o izdvajanju novca u Fond solidarnosti FBiH na sjednici Zastupničkog doma

U parlamentarnoj proceduri Federacije BiH je Odluka Federalne vlade o izdvajanju novca u Fond solidarnosti FBiH za 2025. godinu.
– U Fond solidarnosti Federacije Bosne i Hercegovine, u 2025. godini izdvajat će se 10,2 posto od ukupnih prihoda ostvarenih na osnovu doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje – navedeno je u Odluci.
Ostalih 89,8 posto predviđeno je za zavode zdravstvenog osiguranja.
Izdvajanje od 10,2 posto namijenjeno je za osiguranje sredstava federalne solidarnosti za financiranje prioritetnih vertikalnih programa zdravstvene zaštite od interesa za Federaciju BiH te za pružanje prioritetnih najsloženijih oblika zdravstvene zaštite iz određenih specijalističkih djelatnosti na teritoriji FBiH.
Vlada je ovu odluku donijela na sjednici održanoj 25. veljače. Navela je i da će obavijestiti Federalni parlament te je Odluka jedna od najavljenih točka dnevnog reda za sjednicu Zastupničkog doma sazvanu za 2. travnja, prenosi RTV HB.
Politika
Članstvo BiH u EU nema alternativu- poručeno na konferenciji IED

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić otvorio je danas konferenciju o budućnosti Zapadnog Balkana i odnosima ove regije s Europskom unijom koju je organizirao Institut europskih demokrata (IED).
Govoreći o budućnosti Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji Komšić je kazao da on ne vidi alternativu za Bosnu i Hercegovinu.
Kakva god da je Evropska unija, kakav god da je trenutak u Evropi i svijetu, ja ne vidim da imamo neki drugi izbor nego raditi i nastojati da budemo jednog dana ravnopravna članica EU, kazao je Komšić.
Šefica Odsjeka za međunarodne odnose Internacionalnog Burch Univerziteta (IBU) Lejla Ramić-Mesihović kazala je da je uvijek vrlo korisno razmijeniti informacije i stavove na ovu temu s ljudima koji su direktno ili indirektno uključeni u procese donošenja ključnih odluka.
Istakla sam imperativ strateške autonomije i kohezije u ovom geopolitičkom trenutku, adresiranje nedosljednosti unutar procesa koje proizilaze iz internih neslaganja u EU i na političkim scenama zapadnog Balkana. U protivnom, imamo rast populizama i demokratskog deficita. Ipak, čini se da EU iz svake krize izađe jača i jedinstvenija, što se nadam da će biti ishod i u ovom mandatu do narednih evropskih izbora, podvukla je Ramić-Mesihović.
Tokom konferencije bit će razmatrani i ključni geopolitički izazovi, uključujući ulogu Zapadnog Balkana u novoj Europskoj komisiji, potencijalne implikacije drugog Trumpovog mandata, te šire posljedice rata u Ukrajini. Središnja panel diskusija razmatrat će perspektive za proširenje Europske unije, ocjenjujući trenutni status i buduće mogućnosti za integraciju.
Ova konferencija je treća po redu koju IED u posljednje tri godine organizira na Zapadnom Balkanu. Poslije Kotora i Prizrena, sastanak u Sarajevu treba poslužiti kao panel o poziciji i interesima europske agende u balkanskim zemljama u dramatično izmijenjenim međunarodnim okolnostima, prevashodno onim koji se odnose na nove momente između SAD i EU, tj. o implikacijama te situacije na zemlje Zapadnog Balkana. Na kraju skupa u Sarajevu će biti usvojena zajednička deklaracija.
Institut europskih demokrata je neprofitno udruženje sa sjedištem u Bruxellesu i jedna od 10 europskih fondacija koje podržava Europski parlament. (Izvor: Fena)
BiH
Grlić Radman danas posjetio Bugojno

U posjeti Bugojnu danas je ministar vanjskih poslova u Vladi R Hrvatske Goran Grlić Radman sa saradnicima.
Visoka delegacija Republike Hrvatske posjetila Općinu Bugojno
Visoka delegacija Republike Hrvatske na čelu sa ministrom vanjskih i evropskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom posjetila je Općinu Bugojno. U odvojenim susretima razgovarali su sa Predsjedavajućim OV- a Igorom Vrljićem i načelnikom Općine Edinom Mašićem.
U delegaciji iz susjedne Hrvatske boli su i : Petar Šimić, zastupnik u Saboru RH, Ivan Sabolić, veleposlanik RH u Bosni i Hercegovini, Peto Bilušić, kobzul RH u BiH, Ljubica Kardum Mijatović, ministar- savjetnik u Veleposlanstvu RH u BiH, Tomislav Lendić, glasnogovornik i v.d. direktora Uprave za političke poslove Republike Hrvatske. Ispred Udruga Domovinskog rata sastanku je prisustvovao Miroslav Zelić.
Bilo je riječi o infrastrukturnim projektima bitnim za Općinu Bugojno , poput rekonstrukcije gradskog vodovoda, izgradnji školskog objekta u naselju Jaklić, te rekonstrukciji puta Kandija – Vučipolje. O ovim i drugim temama o kojima je bilo riječi tokom jednosatnih i za javnost zatvorenih sastanaka više iz izjava ministra Gordana Grlića Radmana i načelnika Edina Mašića.
Politika
Vlada KSB u 2024. ostvarila suficit od 2,8 milijuna KM

Vlada Kantona Središnja Bosna usvojila je na sjednici u četvrtak u Travniku konsolidirano financijsko izvješće Vlade i proračunskih korisnika za 2024. godinu, koje je pokazalo da su ostvareni prihodi u iznosu od 335 milijuna KM, prenosi FENA.
Ministrica financija Mirjana Plavčić kazala je kako je na kraju godine ostvaren suficit u iznosu od 2,8 milijuna KM.
– Ministarstvo financija je pripremilo a Vlada je usvojila konsolidirano financijsko izvješće Vlade i proračunskih korisnika koje je pokazalo da su u prethodnoj godini ostvareni prihodi u iznosu 335 milijuna KM, što je 98 posto u odnosu na plan a 112 posto u odnosu na 2023. godinu – rekla je Plavčić.
Rashodi su iznosili 317 milijuna, što je 11 posto više u odnosu na prethodnu godinu.
– Kad usporedimo prihode i rashode KSB je ostvario pozitivnu tekuću bilancu u iznosu od oko 16 milijuna. Međutim, kad se tome dodaju kapitalna ulaganja i otplata kredita u 2024. godini ostvarili smo suficit u iznosu od 2,8 milijuna KM – kazala je Plavčić.
Dodala je kako je identično izvješće urađeno i za općine KSB.
– Konsolidirano izvješće urađeno je i za općine našeg kantona, a ono je pokazalo da su naše općine ostvarile ukupne prihode u iznosu od oko 131 milijun KM, ali da su ostvarili značajnu tekuću bilancu i značajna ulaganja u kapitalne projekte. Tako da su u 2024. godini ostvarili deficit ali on je rezultat započetih kapitalnih ulaganja, investicija na razini općine, a koje su financirane suficitom iz prethodnog razdoblja – zaključila je ministrica.
BiH
Cvitanović na Kupresu naglasio važnost donošenja zakona o šumama u FBiH

Predsjednik HDZ 1990 i izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Ilija Cvitanović danas je sudjelovao na jubilarnoj desetoj međunarodnoj konferenciji o šumarstvu i preradi drva “Foresty 2025”, koja se 21. i 22. ožujka održava na Kupresu.
Čestitavši Dan šuma svima koji se bave ovom djelatnosti naglasio je značaj šumarstva u Herceg-bosanskoj županiji, kao i čitavoj BiH, te ukazao na važnost donošenja zakona o šumama, za koji se HDZ 1990 zalaže kroz svoje političke predstavnike.“Naravno da je to pogotovo u ovoj županiji, pa i državi jedna od strateških grana gospodarstva i da je suradnja svih razina vlasti sa tim gospodarskim poduzećima ključna. Zbog toga smatram da vlast mora osigurati strateške okvire za funkcioniranje ovih poduzeća. To je zakon o šumama na razini Federacije BiH koji će odgovarati suštini Federacije BiH. U današnjoj kriznoj situaciji vlast mora osigurati maksimum uvjeta za posao, u trenutku kad je najveći egzodus iz BiH i smanjiti utjecaj geopolitičke krize i njene implikacije na poduzeća”, rekao je predsjednik Cvitanović.
Događaj na Kupresu po njegovim riječima je pravi put, jer je organiziran na visokoj razini okupljajući stručnjake iz cijele regije i zemalja Europske unije, očekujući da poluči rezultate na dobrobiti cijele zajednice.“Mislim da je ovo jedan od bitnih događaja u BiH obzirom na bitnost grane o kojoj govorimo i o bitnosti ljudi koji govore o ovoj temi”, rekao je predsjednik Cvitanović te sa izaslanstvom simbolično zasadio stablo lipe.
Uz predsjednik Cvitanovića događaju su nazočili i predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti HBŽ-a.
BiH
Čović: Niko nema šta gledati na čijoj smo strani, mi smo na svojoj i strani svih građana

Danas će se u Mostaru održati sastanak predstavnika političkih stranaka koalicije na nivou Federacije BiH, a to su HDZ i Trojka.
Očekivanja od sastanka jučer je komentarisao predsjednik HDZ-a Dragan Čović istaknuvši kako će se razgovarati o aktuelnoj političkoj situaciji te definirati jasni stavovi i daljnji koraci.
“Može se očekivati da ponovno raspravimo našu aktualnu političku situaciju, zauzmemo vrlo jasan stav, potvrdimo partnerstva i da vidimo kako riješiti ovu situaciju i nastaviti dalje. Ne smijemo biti puno u mjestu. Bojim se da su nas odluke iz Narodne skupštine Republike Srpske sada zabavile ‘o sebi’, a ne smijemo se baviti sobom. Uvjeren sam da ćemo sutra vrlo jasno naznačiti naše poteze kada je u pitanju i entitet Federacija Bosne i Hercegovine”, kazao je Čović.
Na novinarsko pitanje o poruci iz Trojke da dolaze vidjeti “na čijoj je strani HDZ BiH”, Čović je odgovorio:
“Ni Trojka ni bilo ko drugi nema što gledati na čijoj smo mi strani. Mi smo na svojoj strani. Ja sam na strani svih žitelja Bosne i Hercegovine, hrvatskog naroda i domovine Bosne i Hercegovine. Kome se sviđa – sviđa, kome se ne sviđa može drugačije.”
BiH
Danas sastanak lidera koalicije HDZ-a BiH i stranaka ‘Trojke’

Sastanak predstavnika političkih stranaka koalicije na razini Federacije Bosne i Hercegovine održat će se danas u Mostaru, u Domu HDZ-a BiH (kneza Domagoja bb) s početkom u 13.00 sati.
Nakon sastanka planirane su izjave za medije s početkom u 14.30 sati.
Naime, predjednik HDZ-a BiH Dragan Čović se prošli mjesec sastao s predsjednikom Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine Nerminom Nikšićem, predsjednikom Naroda i Pravde Elmedinom Konakovićem te predsjednikom Naše stranke Edinom Fortom s ciljem nastavka suradnje i zajedničkog djelovanja.
Tom je prilikom istaknuta bezrezervna opredijeljenost svih nazočnih dužnosnika za snažnu suradnju kroz zajedničke smjernice i stabilan politički dijalog. Naglašeno je ključnim i žurno provođenje potrebnih reformskih procesa u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti koji, kako je kazano, doprinose unutarnjem i vanjskopolitičkom napretku.
Sudionici sastanka su apostrofirali tri ključna pitanja koja se trebaju zajednički osigurati: euroatlantski put Bosne i Hercegovine, ekonomsku i socijalnu stabilnost u cilju osiguranja mira i sigurnosti, kao i osiguranje potpune ustavne jednakopravnosti konstitutivnih naroda i građana u Bosni i Hercegovini.
BiH
Dodik opleo po predstavnicima Hrvata u BiH, tvrdi da su ih Srbi držali da ne potonu

“Mislim da će Hrvati iz ovog političkog procesa izaći kao najveći gubitnici. Oni pokušavaju pokazati nešto što ne žive – da su za reformsku Bosnu i Hercegovinu. Koju reformsku? A, usput im je potpuno degradiran status. Mi Srbi smo im to držali 10 – 15 godina iz svog razloga. Držali smo ih na pozicijama da potpuno ne potonu. Šta sad dobijaju? Tri puta imaju člana Predsjedništva koji nije njihov, tri puta ih preglasavaju u Vladi FBiH. Šta mislite jednog dana ako se dogovorimo o nekoj novoj Bosni i kažemo da to bude procentualno – koliko će onda Hrvati imati? Hoće li pristati na osam posto? Hoćete da igramo tu priču ili ćemo ostati principijelni na dogovoru koji imamo?”, kazao je.
Savjetovao je Hrvatima da čuvaju priču oko konstitutivnosti naroda.
“A, onda to ne zavisi od toga da li ih ima 50.000 ili milion i po. Konstitutivan narod je konstitutivan narod. To treba Hrvati da štite i mi želimo da zaštitimo za njih. Ali, ako budu kalkulisali s Bošnjacima, ja im ne mogu pomoći”, kazao je.
Kazao je također da bi mogao zabraniti ulazak ambasadoru Njemačke u RS.
“Nismo mi u lošoj poziciji, mi smo u odličnoj poziciji. Mi znamo šta hoćemo, zato je tolika nervoza. Mi znamo šta radimo. U Ustavu nema Suda i Tužilaštva, kao ni SIPA-e ni VSTV-a. Ok, neće se primjenjivati. Ne godi Nijemcima? Ok, ne gode ni oni nama. Uvest će nam sankcije? Uvest ćemo i mi njima? Smiješno? Vidjet ćemo je li smiješno. Oni će uvesti Dodiku i njima (Stevandiću i Viškoviću op. a.) sankcije. I mi ćemo njihovim ljudima, pa ćemo reći da njihov ambasador ne smije ovdje da hoda”, kazao je.
Nagovijestio je i da više neće kročiti u Federaciju BiH.
“Danas sam se obradovao kad sam vidio da je direktor Federalne uprave policije rekao da je dobio nalog da hapsi. Odlično, to je za nas inače inostranstvo. Ok, u to inostranstvo nećemo ići. Ići ćemo u neke druge zemlje, u tu nećemo”, rekao je.
BiH
HDZ BiH i HSP BiH razgovarali o jačanju političkog dijaloga

Danas je u Domu HDZ-a Bosne i Hercegovine održan sastanak predsjednika Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine Dragana Čovića s predsjednikom Hrvatske stranke prava Bosne i Hercegovine (HSP BiH) Nikolom Ragužem.
Uz Čovića, u izaslanstvu HDZ-a BiH bili su dopredsjednica stranke Darijana Filipović i glavni tajnik Goran Božić, dok su u izaslanstvu HSP-a BiH, uz Raguža, bili predsjednik Glavnog odbora Zvonko Jurišić i glasnogovornik stranke Tihomir Šarac, priopćeno je iz HDZ-a BiH.
Na sastanku se razgovaralo o aktualnoj političkoj situaciji i izazovima s kojima se Hrvati u Bosni i Hercegovini svakodnevno susreću. Posebno je naglašena važnost Hrvatskog narodnog sabora BiH kao krovne političke institucije hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini te ključnog mehanizma za očuvanje nacionalnih i političkih prava Hrvata.
Sudionici su se složili da je upravo kroz zajedničko političko djelovanje unutar Hrvatskog narodnog sabora moguće osigurati stabilnost, ravnopravnost i legitimno predstavljanje hrvatskog naroda na svim razinama vlasti.
Na kraju sastanka, dužnosnici su još jednom potvrdili svoju jasnu opredijeljenost za mir, stabilnost i dijalog kao temelj dugoročnog rješavanja političkih pitanja te unaprjeđenja položaja ne samo Hrvata, već i svih žitelja Bosne i Hercegovine.
Naglašeno je kako su politička stabilnost, institucionalna suradnja i jednakopravnost ključni preduvjeti za rast i razvoj te bolju budućnost svih naroda i građana Bosne i Hercegovine, dodaje se u priopćenju.