U Vitezu je sinoć je predstavljena knjiga “Vareške suze”, autorice Grete Filipović, koja donosi autobigrafsku priču, ispovijest žene koja je silovana u ratu. Predstavljanje ovog djela i krajnje iskrena ispovijest izazvali su različite osjećaje kod publike koja je autorici postavila niz pitanja

Uvodne riječi na događaju dao je domaćin, Jakov Križanović iz Matice hrvatske, koja je ujedno bila i organizator promocije.

Posjetiteljima se potom obratila lektorica Zrinka Mandurić, a koja je rekla kako je Greta Filipović Judita našega doba.

“Silovanje je najmoćnije ratno oružje jer lomi ponos, a Greta Filipović je Judita našega doba. Ona unatoč svemu proživljenom u svojoj knjizi govori kako je moguć suživot poslije rata, a Greta se poput Feniksa digla iz pepela. Greta je živi portret katolkinje, Hrvatice i žene kojoj je drugo ime Hrabrost. Njen primjer velika nam je opomena za budućnost, a zločin je prešutjeti zločin”, zaključila je Mandurić.

Jedan od urednika, Brane Vrbić istaknuo je kako je knjiga potresno svjedočanstvo kako je zlo htjelo uništiti cijelu obitelj, a koje je trebalo ostati skriveno.

“Knjiga govori o pobjedi dobra i zlo nikako nije imalo posljednju riječ. Greta je zlo porazila istinom, a poruka je da žrtve s bilo koje strane progovore o ratnim zločinima”.

Jedan od urednika velečasni Ilija Orkić s duhovne se strane dotaknuo Gretine snage i želje za nastavkom života unatoč svemu što je morala proživjeti.

“Strah prihvaćamo kao konstantu koju ne možemo pobijediti, ali možemo ju promijeniti. Žalost i radost, tjeskoba i nada trebaju biti prisutni u svakom srcu. Pozvani smo izaći iz straha i moramo zapamtiti da samo nesretni ljudi drugim ljudima čine zlo”.Recezent Mario Andrić, ujedno ratni zapovjednik HVO-a Varešu, prisjetio se povijesti ratnih zbivanja na području ove općine, a što je, kako je rekao jako bitno za razumijevanje same težine knjige.

“Greta se nije pokolebala kada su se drugi povukli. Ponosni smo što nije odustala i što se istina o žrtvi u Domovinskom ratu širi svijetom. Nažalost, danas je nepovjerenje prema drugom i drukčijem postala svakodnevica. Moramo naglasiti činjenicu da je Greta pomagala i civilnom stanovništvu bošnjačke nacionalnosti za vrijeme ratnih sukoba, a pojedinima je čak otvorila i vrata svog doma. Ona na mučan način opisuje bratovu kalvariju kako bi mu pomogla, a u istom trenutku spoznaje da su susjedi i poznanici postali neki drugi ljudi. Mislili su kako su Gretu ušutkali zauvijek, no ona je vrlo vješto čuvala tajnu s obzirom da je u pravnom smislu to bila borba na nešto ili ništa. Kada se smiješ i raduješ svi su uz tebe, no kada plačeš, plačeš sam. Nakon objave ove knjige mnogi od nas plaču s Gretom”, kazao je Andrić.

Na koncu večeri posjetiteljima se obratila i sama autorica koja je još jednom, kroz pripovijedanje prošla svu muku koju je podnijela. Ipak, istaknula je kako su Vareške suze pečat na sve ratne zločine.

“Nažalost, ratni zločinci i danas dan mirno spavaju. Oni koji znaju istinu, a šute isti su kao oni koji su počinili zločine. Žalosno je da su posmrtni ostatci danas veća opasnost od svih bojovnika. Žalosno je da postoji fond za pomoć optuženima za ratne zločine, a ne postoji fond za pomoć žrtvama. Pitam se kako presuđeni ratni zločinci kazne mogu izdržavati u zatvorima poluotvorenog tipa? Kako ratni zločinci mogu sudjelovati i biti dio vlasti? Sve ovo su dodatne rane svima koji su proživjeli strahote rata, a ja nosim doživotno duševno obilježje. Moramo zapamtiti da zločini o kojima nema pisanog traga kao da se nisu ni dogodili. U Varešu, uz
mene, koliko mi je poznato, postoji još osam žrtava silovanja, a ja sam preživjela samo zahvaljujući Bogu”, izjavila je Greta Filipović, autorica knjige i kazala kako je danas, na ovom predstavljanju, mislima uz sve žrtve, ne samo vareškog, nego i viteškog kraja.

U svojemu obraćanju, ali i razgovoru s brojnom publikom Filipović je opisala što je sve prošla ona i njena obitelj kada je razotkrila dvojicu od četiri silovatelja, kako je i zašto godinama o svemu šutjela te kako danas živi.

Knjiga “Vareške suze” tiskana je u četiri tisuće primjeraka, od čega su dvije tisuće tiskane na hrvatskom jeziku, tisuća na njemačkom, a tisuća na engleskom jeziku. Do sada je održano šesnaest promocija, a ova knjiga ostavila je snažan pečat u svakom mjestu gdje je do sada promovirana te je osobito važno istaknuti kako je potaknula i druge žrtve da progovore o svojim patnjama i pronađu utjehu i potporu.

U posjeti Bugojnu danas je ministar vanjskih poslova u Vladi R Hrvatske Goran Grlić Radman sa saradnicima.

Visoka delegacija Republike Hrvatske posjetila Općinu Bugojno

Visoka delegacija Republike Hrvatske na čelu sa ministrom vanjskih i evropskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom posjetila je Općinu Bugojno. U odvojenim susretima razgovarali su sa Predsjedavajućim OV- a Igorom Vrljićem i načelnikom Općine Edinom Mašićem.
U delegaciji iz susjedne Hrvatske boli su i : Petar Šimić, zastupnik u Saboru RH, Ivan Sabolić, veleposlanik RH u Bosni i Hercegovini, Peto Bilušić, kobzul RH u BiH, Ljubica Kardum Mijatović, ministar- savjetnik u Veleposlanstvu RH u BiH, Tomislav Lendić, glasnogovornik i v.d. direktora Uprave za političke poslove Republike Hrvatske. Ispred Udruga Domovinskog rata sastanku je prisustvovao Miroslav Zelić.

Bilo je riječi o infrastrukturnim projektima bitnim za Općinu Bugojno , poput rekonstrukcije gradskog vodovoda, izgradnji školskog objekta u naselju Jaklić, te rekonstrukciji puta Kandija – Vučipolje. O ovim i drugim temama o kojima je bilo riječi tokom jednosatnih i za javnost zatvorenih sastanaka više iz izjava ministra Gordana Grlića Radmana i načelnika Edina Mašića.

Predsjednik HDZ 1990 i izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Ilija Cvitanović  danas je sudjelovao na jubilarnoj desetoj međunarodnoj konferenciji o šumarstvu i preradi drva “Foresty 2025”, koja se 21. i 22. ožujka održava na Kupresu.

Čestitavši Dan šuma svima koji se bave ovom djelatnosti naglasio je značaj šumarstva u Herceg-bosanskoj županiji, kao i čitavoj BiH, te ukazao na važnost donošenja zakona o šumama, za koji se HDZ 1990 zalaže kroz svoje političke predstavnike.“Naravno da je to pogotovo u ovoj županiji, pa i državi jedna od strateških grana gospodarstva i da je suradnja svih razina vlasti sa tim gospodarskim poduzećima ključna. Zbog toga smatram da vlast mora osigurati strateške okvire za funkcioniranje ovih poduzeća. To je zakon o  šumama na razini Federacije BiH koji će odgovarati suštini Federacije BiH. U današnjoj kriznoj situaciji vlast mora osigurati maksimum uvjeta za posao, u trenutku kad  je najveći egzodus iz BiH i smanjiti utjecaj geopolitičke krize i njene implikacije na poduzeća”, rekao je predsjednik  Cvitanović.

Događaj na Kupresu po njegovim riječima je pravi put, jer je organiziran na visokoj razini okupljajući  stručnjake iz cijele regije i zemalja Europske unije, očekujući da poluči rezultate na dobrobiti cijele zajednice.“Mislim da je ovo jedan od bitnih događaja u BiH obzirom na bitnost grane o kojoj govorimo i o bitnosti  ljudi koji govore o ovoj temi”, rekao je predsjednik Cvitanović te sa izaslanstvom simbolično zasadio stablo lipe.

Uz predsjednik Cvitanovića događaju su nazočili i predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti HBŽ-a.

Danas će se u Mostaru održati sastanak predstavnika političkih stranaka koalicije na nivou Federacije BiH, a to su HDZ i Trojka.

Očekivanja od sastanka jučer je komentarisao predsjednik HDZ-a Dragan Čović istaknuvši kako će se razgovarati o aktuelnoj političkoj situaciji te definirati jasni stavovi i daljnji koraci.

“Može se očekivati da ponovno raspravimo našu aktualnu političku situaciju, zauzmemo vrlo jasan stav, potvrdimo partnerstva i da vidimo kako riješiti ovu situaciju i nastaviti dalje. Ne smijemo biti puno u mjestu. Bojim se da su nas odluke iz Narodne skupštine Republike Srpske sada zabavile ‘o sebi’, a ne smijemo se baviti sobom. Uvjeren sam da ćemo sutra vrlo jasno naznačiti naše poteze kada je u pitanju i entitet Federacija Bosne i Hercegovine”, kazao je Čović.

Na novinarsko pitanje o poruci iz Trojke da dolaze vidjeti “na čijoj je strani HDZ BiH”, Čović je odgovorio:

“Ni Trojka ni bilo ko drugi nema što gledati na čijoj smo mi strani. Mi smo na svojoj strani. Ja sam na strani svih žitelja Bosne i Hercegovine, hrvatskog naroda i domovine Bosne i Hercegovine. Kome se sviđa – sviđa, kome se ne sviđa može drugačije.”

Senat Sveučilišta u Mostaru danas je jednoglasno izabrao prof. dr. sc. Ivu Čolaka, redovitog profesora, za novog rektora Sveučilišta u Mostaru na mandatno razdoblje od četiri godine. Druga kandidatkinja bila je prof. dr. sc. Damirka Mihaljević s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.

Prof. dr. sc. Ivo Čolak u svom programu za mandatno razdoblje od 2025. do 2029. godine ističe, kao najveći prioritet razvoja, financijsku stabilnost Sveučilišta u Mostaru kao temelj za daljnji razvoj, s posebnim naglaskom na dobrobit studenata i oslobađanje školarina za studente koji redovito izvršavaju svoje obveze. Njegov program uključuje jačanje znanstvene izvrsnosti, veću suradnju s gospodarstvom, razvoj nacionalnog identiteta i kulture, povećanje kvalitete obrazovanja i učinkovitosti studiranja te društvenu odgovornost.Posebni ciljevi uključuju unaprjeđenje studijskih programa, povećanje studentskog standarda, daljnju digitalnu transformaciju i poticanje znanstvenih projekata. Posebno se naglašava potreba bolje suradnje Sveučilišta s gospodarstvom, s ciljem većeg uključivanja studenata, kao i dodatna ulaganja u infrastrukturu te povećanje prostornih kapaciteta, posebno za Farmaceutski fakultet.

Međunarodna suradnja i mobilnost studenata i nastavnika bit će nastavljeni i intenzivirani kroz razvoj novih programa, uključujući i studije na stranom jeziku. Profesor Čolak poseban naglasak stavlja na digitalizaciju cijele vertikale obrazovanja na hrvatskom jeziku u BiH te razvoj IT sektora i daljnje podizanje položaja Sveučilišta na međunarodnim ljestvicama.

Studenti su u središtu obrazovnog procesa, a konačni cilj programa je omogućiti im kvalitetno obrazovanje uz znatno povoljnije uvjete studiranja. Nastavit će se razvijati mentorsko i savjetodavno praćenje studenata, unaprjeđivati sustav stipendiranja te aktivnije uključivati studente u stručne i gospodarske projekte. Sve to pridonijet će stvaranju stabilne, dinamične i inovativne institucije prilagođene potrebama tržišta rada i društvenim promjenama.

Prof. dr. sc. Ivo Čolak dugogodišnji je profesor i znanstvenik na Sveučilištu u Mostaru, gdje je zaposlen još od 1993. godine. Završio je Građevinski fakultet, a nakon toga i Filozofski fakultet. Obnašao je niz dužnosti, uključujući prodekana za nastavu i dekana Građevinskog fakulteta te prorektora za znanost i razvoj Sveučilišta u Mostaru. Obrazovao se i dodatno usavršavao na poslijediplomskom studiju u Splitu te postdoktorskom studiju u Zürichu. Bio je član Vijeća za znanost Bosne i Hercegovine te član Upravnog odbora Agencije za osiguranje kvalitete i razvoj visokog obrazovanja BiH (HEA). Također, aktivno je sudjelovao u brojnim povjerenstvima za akreditaciju visokoškolskih ustanova u BiH i Crnoj Gori, kao i u oblikovanju javnih politika i strategija u području obrazovanja i znanosti. Od 2018. godine predaje kao redoviti profesor i na Sveučilištu Sjever u Varaždinu. Njegov znanstveni i profesionalni rad odlikuje se izrazitim doprinosom u razvoju visokog obrazovanja, znanosti i upravljanja Sveučilištem u Mostaru. Prof. dr. sc. Ivo Čolak preuzima dužnost rektora 1. listopada 2025. godine.

Svjetski dan osoba s Down sindromom obilježava se svake godine 21. ožujka s ciljem podizanja svijesti o ovoj genetskoj različitosti te promicanja prava i uključenosti osoba s Downovim sindromom u društvo. Ovaj datum simbolično je odabran jer se Downov sindrom javlja zbog prisutnosti dodatnog, trećeg kromosoma na 21. paru kromosoma.

Ovaj poseban dan službeno se obilježava od 2006. godine, a prvi je put proslavljen u Singapuru. Ime sindroma potječe od engleskog liječnika Johna Langdona Downa, koji ga je prvi opisao 1866. godine, gotovo stoljeće prije nego što je otkriven njegov uzrok. Francuski genetičar Jérôme Lejeune 1959. godine identificirao je dodatni kromosom koji uzrokuje ovaj sindrom. Umjesto uobičajenih 46 kromosoma, osobe s Downovim sindromom imaju ukupno 47 kromosoma, što utječe na njihov fizički i intelektualni razvoj.

Procjenjuje se da se jedno od 650 novorođenčadi rodi s Downovim sindromom, no unatoč izazovima s kojima se suočavaju, ove osobe imaju mnogo toga za ponuditi zajednici. Njihova toplina, vedrina i jedinstvene osobnosti često inspiriraju ljude oko njih. Nažalost, nerazumijevanje i nedostatak informiranosti često dovode do predrasuda i diskriminacije, što dodatno otežava njihovu integraciju u društvo.

Kako bismo stvorili inkluzivnije društvo, ključno je educirati se o potrebama i sposobnostima osoba s Downovim sindromom te raditi na uklanjanju barijera koje im otežavaju ravnopravno sudjelovanje u zajednici. Prihvaćanje i podrška mogu značajno poboljšati kvalitetu njihovih života i omogućiti im da ostvare svoje potencijale.

Simbol Svjetskog dana Down sindroma su šarene čarape, koje predstavljaju različitost i jedinstvenost. Na ovaj dan ljudi diljem svijeta nose neusklađene, šarene čarape kako bi iskazali solidarnost i podršku osobama s Downovim sindromom te poslali poruku o važnosti inkluzije i prihvaćanja.

Pridružite se obilježavanju ovog dana, podijelite priče osoba s Downovim sindromom, educirajte se i širite svijest. Samo zajedno možemo graditi društvo u kojem su svi prihvaćeni i uključeni, bez obzira na svoje različitosti.

Sastanak predstavnika političkih stranaka koalicije na razini Federacije Bosne i Hercegovine održat će se danas u Mostaru, u Domu HDZ-a BiH (kneza Domagoja bb) s početkom u 13.00 sati.

Nakon sastanka planirane su izjave za medije s početkom u 14.30 sati.

Naime, predjednik HDZ-a BiH Dragan Čović se prošli mjesec sastao s predsjednikom Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine Nerminom Nikšićem, predsjednikom Naroda i Pravde Elmedinom Konakovićem te predsjednikom Naše stranke Edinom Fortom s ciljem nastavka suradnje i zajedničkog djelovanja.

Tom je prilikom istaknuta bezrezervna opredijeljenost svih nazočnih dužnosnika za snažnu suradnju kroz zajedničke smjernice i stabilan politički dijalog. Naglašeno je ključnim i žurno provođenje potrebnih reformskih procesa u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti koji, kako je kazano, doprinose unutarnjem i vanjskopolitičkom napretku.

Sudionici sastanka su apostrofirali tri ključna pitanja koja se trebaju zajednički osigurati: euroatlantski put Bosne i Hercegovine, ekonomsku i socijalnu stabilnost u cilju osiguranja mira i sigurnosti, kao i osiguranje potpune ustavne jednakopravnosti konstitutivnih naroda i građana u Bosni i Hercegovini.