Američki predsjednik Joe Biden i čelnik republikanske kongresne većine Kevin McCarthy postigli su načelan sporazum o povećanju limita američkog javnog duga od 31,4 bilijuna dolara i tako spriječili bankrot vlade.
Gospodarstvo
OGLAS ZA POSAO: Bossil iz Viteza zapošljava više radnika
Dogovor je objavljen bez ikakva slavlja, što pokazuje koliko su razgovori bili teški i da dogovor tek treba prihvatiti Zastupnički dom i Senat.
– Maločas sam završio telefonski razgovor s predsjednikom. Nakon što je mjesecima trošio vrijeme i odbijao pregovarati, danas smo postigli načelan sporazum vrijedan američkog naroda, rekao je McCarthy.
– Dogovor je važan korak naprijed, ali je i kompromis. A to znači da neće svi dobiti ono što žele. To je odgovornost vladanja, poručio je Biden.
Sporazumom će na dvije godine biti povećan zakonski limit američkog javnog duga koji sada iznosi 31,4 bilijuna dolara.
Potrebno je usuglasiti još neke detalje, ali McCarthy očekuje da će zakon biti napisan u nedjelju i da bi se u srijedu mogao naći na glasanju.
Novinarima je kazao da sporazum uključuje povijesno smanjenje javne potrošnje i dodao da neće biti novih poreza i novih vladinih programa.
Da Biden i McCarthy nisu postigli dogovor o podizanju plafona zaduživanja države koji trenutačno iznosi 31,4 bilijuna dolara, Sjedinjene Države mogle su se naći u situaciji da kasne ili da uopće ne mogu ispuniti svoje financijske obveze, bilo u pogledu plaća, mirovina ili naknada svojim vjerovnicima.
Taj dosad neviđeni scenarij bio bi, prema ekonomistima, sinonim za veliku recesiju i propast tržišta u Sjedinjenim Državama, s mogućom ‘zarazom’ koja bi se proširila na cijelo globalno gospodarstvo.
Biden, McCarthy i njihovi timovi morali su kompromis tražiti vrlo pažljivo kako bi mogao proći kroz podijeljeni Kongres, gdje McCarthyjevi republikanci imaju većinu u Zastupničkom domu od 222 prema 213 zastupnika, a Bidenovi demokrati kontroliraju Senat s tijesnom većinom od 51 prema 49.
Najteže će biti zadovoljiti desno krilo republikanske stranke koje želi oštre rezove javne potrošnje i lijevo krilo demokratske stranke koje bi, pak, dug smanjivalo višim porezima bogatima i kompanijama.
Kada se radi o visokoobrazovanim osobama, traženi su i diplomirani ekonomisti i pravnici, s tim što zbog hiperprodukcije ovog kadra njih ima i najviše na evidencijama nezaposlenih
Na tržištu rada u BiH i dalje su najtraženiji inženjeri i to IT, softver, elektrotehnike, građevine, zatim diplomirani farmaceuti, doktori medicine – specijalisti, objavila je Agencija za rad i zapošljavanje BiH.Iz Agencije navode kako su ponovno prikupili i objavili podatke zavoda i službi zapošljavanja o najtraženijim zanimanjima u BiH, na osnovu podataka s evidencija nezaposlenih osoba, a sve s ciljem da olakšaju odluku maturantima koju školu upisati.
Kada se radi o visokoobrazovanim osobama, traženi su i diplomirani ekonomisti i pravnici, s tim što zbog hiperprodukcije ovog kadra njih ima i najviše na evidencijama nezaposlenih, pišu Nezavisne novine.
Osim ekonomista i pravnika, i dalje je najveći broj nezaposlenih visokoobrazovanih osoba među kriminalistima, politolozima, novinarima, socijalnim radnicima, a tu je i veliki broj profesora engleskog jezika, kao i razredne nastave.
Najveća potražnja za radnicima sa srednjom stručnom spremom je za trgovce i ugostitelje, posebno školovane konobare, a i dalje su traženi operateri za unos podataka i radnici u call-centrima.
Prema broju zaposlenih s evidencija veliki broj je i ekonomskih i strojarskih tehničara, medicinskih sestara, ali zbog hiperprodukcije ovog kadra oni su ujedno i najbrojniji na evidencijama nezaposlenih.
Najtraženiji među visokokvalificiranim /VKV/ i kvalificiranim /KV/ radnicima su krojači, varioci, bravari, radnici za jednostavne poslove, kuhari, vozači kamiona, a po broju zaposlenih sa evidencije tu su još i automehaničari i frizeri, s tim da je, opet, zbog hiperprodukcija kadra frizera i automehaničara veliki broj nezaposlenih.
– Ovdje treba uzeti u obzir kako je potreba za nekim od navedenih zanimanja daleko veća od nekih drugih. S druge strane najviše nezaposlenih sa VKV i KV kvalifikacijom su trgovci, bravari, automehaničari, frizeri, kuhari, a u pojedinim sredinama viškova ima i među konobarima, stolarima, krojačima, navode iz Agencije.
Detaljne informacije o najtraženijim zanimanjima u deržavi, ali i po županijama mogu se pronaći na stranici Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Centralna.ba
Osnivač i direktor tvrtki Rimac Automobili i Greyp Bikes Mate Rimac oglasio se sinoć na Facebooku gdje je naveo da je jučer zajedno s njegovim partnerom Binghattijem predstavio prvi projekat Bugatti Residence na svijetu ispred pune Coca Cola Arene u Dubaiju sa 15.000 gostiju.
-Veoma sam ponosan na ovaj projekat, naš tim koji je neumorno radio na njemu i našeg sjajnog partnera Binghattija. Kao što je Ettore Bugatti rekao: “Ako se može porediti, to više nije Bugatti.” Potrudit ćemo se da bude zaista jedinstven i zaista Bugatti – poručio je Rimac.
Borba na tržištu telekomunikacija u punom je jeku. Tradiocionalni igrači i dalje drže svoje pozicije, a priključuju im se i novi “izazivači”, izvještava BiznisInfo.ba.
U prošloj godini najveće prihode i dobit imala je Mtel grupa (Mtel + akvizirane kompanije), i oni su iznosili 539 miliona maraka, uz neto dobit od 85 miliona. Zabilježen je rast svih parametara.BH Telecom je prošle godine ostvario ukupne prihode od oko 510 miliona KM, dok je dobit bila oko 55 miliona KM (pad od preko osam miliona KM).
HT Mostar (Eronet) također je poslovao pozitivno, iako sa daleko manjom dobiti od ispod milion KM.
Zanimljivo je da je pozitivno poslovao novi igrač na tržištu, kompanija Novotel. Firma je ostvarila prihode od preko milion maraka i dobit od skoro 400 hiljada maraka.
Ako se uzme u obzir da je riječ o novom igraču na ovom veoma konkurentnom i zahtijevnom tržištu, može se reći da je riječ o velikom uspjehu.
Ovo su rezultati poslovanja telekomunikacijskih kompanija u 2022. godini:
Mtel grupa
- Ukupni prihodi – 539 miliona KM
- Dobit – 85 miliona KM
BH Telecom
- Ukupni prihodi – 509.999.945 KM
- Dobit – 54.993.361 KM
HT Mostar
- Ukupni prihodi – 202.721.128 KM
- Dobit – 758.672 KM
Novotel
- Ukupni prihodi – 1.373.870 KM
- Dobit – 389.119 KM
Broj prodatih novih stanova u prvom tromjesečju 2023. godine u Federaciji BiH, u odnosu na prvo tromjesečje 2022. godine manji je za 9,4 posto.
Prosječna cijena u odnosu na prvo tromjesečje 2022. godine veća je za 19,8 posto. No, puno je veći procenat rasta ako se gleda samo Sarajevo, prenosi BiznisInfo.ba.
Ukupno je u ovom periodu prodato 240 novih stanova, od čega 74 u Sarajevu a 166 u ostalim općinama.Prosječna cijena prodatih novih stanova u Sarajevu bila je 3.379,1 KM po metru kvadratnom, a u ostalim općinama bez Sarajeva zbirno je iznosila 2.148,1 KM.
Poređenja radi, prosječna cijena prodatih novih stanova u Sarajevu u prvom tromjesečju prošle godine iznosila je 2.359,2 KM po metru kvadratnom. To znači da je cijena kvadtata za samo godinu porasla za oko 1.000 KM.
U ostalim općinama zbirno cijena je početkom 2022. bila 1.873,9 KM po kvadratu.
Potrebni električari za rad u Njemačkoj, radi se cijela Njemačka po sistemu mjesec rada u Njemačkoj, sedam dana slobodno.
Uvjeti potrebni za posao:
– završena elektrotehnička škola
– radno iskustvo poželjno, iako primamo i mlade ljude bez iskustva
– vozačka dozvola B kategorije
– znanje njemačkog jezika se plaća dodatno
– osobe koje nisu sklone alkoholizmu i opojnim drogama
– EU putovnica ili osobna iskaznica
Poslodavac nudi sljedeće:
– satnice od 10 do 14 eura
– plaćen prijevoz od doma do mjesta rada u Njemačkoj
– plaćen stan u Njemačkoj
– hrvatska prijava
– bonusi od 0.5 eura za svaki mjesec kad pređete 200 sati na sve sate
– Božičnica
Sve upite i molbe za posao na broj 00385 97 7878927 ili na mail sbtehnoel@gmail.com
Europska komisija obećala je Ukrajini novu pomoć u vrijednosti 1.5 milijardi eura, objavljeno je u utorak na stranici komisije.
Riječ je o četvrtoj tranši pomoći za Ukrajinu uz 18 milijardi eura planiranih kroz mikrofinancijski paket pomoći.
– Od početka godine, osigurali smo 7.5 milijardi mikrofinansijske pomoći. To financiranje u značajnoj mjeri je pokrilo hitne financijske potrebe Ukrajine – rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen na konferenciji za medije.
Time će se pokriti isplata plaća i mirovina te održavanje bolnica, škola i skloništa za raseljene.
Pomoć Ukrajini uvjetovana je jačanjem vladavine prava i većom transparentnošću u trošenju novca.
Prema tim uvjetima, iduća tranša pomoći Ukrajini bit će isplaćena u lipnju.
Od početka rata u veljači 2022. godine, Ukrajina je primila oko 70 milijardi eura pomoći.
Ta cifra uključuje financijsku, humanitarnu, vojnu, te pomoć za proračun iz Europske unije, zemalja članica EU, kao i europskih financijskih institucija.
Proljetna sjetva u FBiH počela je znatno kasnije nego što je to predviđeno zbog čekanja na isplatu poticaja. Još je u ožujku bilo sasvim jasno da će prinosi biti znatno slabiji nego ranije, a poplave koje su zahvatile našu zemlju napravile su dodatni problem.
Predsjednik “Klastera”, proizvođača mediteranskog voća Hercegovine, Nedim Badžak kazao je novinarima da su velike količine trešanja i jagoda nastradale te da trešnje vjerojatno neće biti ni 10 posto od ukupno planirane proizvodnje. Jagoda bi, dodao je, trebalo biti nešto više, jer je jedan dio obran prije početka padavina.
Osim toga, u pojedinim područjima usjevi su skroz uništeni.
U razgovoru za Klix.ba predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH kaže da su gubici ogromni i da se šteta još zbraja.
U predjelima koje je voda zahvatila napravljena je opća havarija. Sve se mora presijavati. Odnosno, potrebno je čekati se da se zemlja isuši, zatim se mora ponovo orati, frezati, mora se izvršiti priprema zemljišta, a zatim se sjetva vrši nanovo, kaže Bićo.
Proces presijavanja bi trebao trajati između 15 i 30 dana, a sve će zavisiti od vremenskih uvjeta u narednim danima.
Blato i mulj se nalaze na poplavljenim područjima te se prije svega mora sačekati da se zemlja isuši, a zatim i dezinfikuje. Primjenuje se postupak koji je skup i dugotrajan, objašnjava Bićo.
Prinosi će biti znatno umanjeni, kako od jesenje sjetve, tako i od proljetne.
Pšenicu već sad od vlage napadaju bolesti. Od jesenje sjetve će prinosi biti znanto umanjeni. Kada govorimo o proljetnoj sjetvi ona nije skroz ni završena, došli smo do pola i onda su počele kiše. Sada je ključno da iskoristimo lijepo vrijeme, kaže Bićo.
Na pitanje da li će smanjeni prinosi dovesti do novih poskupljenja Bićo odgovara da cijene ne diktiraju poljoprivredni proizvođači nego trgovci, ali da pretpostavlja da će sve biti drastično skuplje.
Govoreći o pomoći vlasti i saniranju nastale štete objašnjava da da bi se šteta sanirala, odnosno da bi se vlast uključila i pomogla, potrebno je da prethodno bude proglašeno stanje elementarne nepogode.
U Unsko-sanskom kantonu, u kojem je proglašeno stanje elementarne nepogode, šteta će na neki način biti sigurno sanirana, dodaje Bićo za Klix.
Na službenom Twitter nalogu Svjetske statistike objavljena je lista država koje su imale najveće povećanje plaća od prosinca prošle godine.
Na drugom mjestu ove liste našla se Bosna i Hercegovina koja je zabilježila rast od 14,86 posto, dok se ispod nas nalaze Portugal, Bjelorusija, Rumunjska, Poljska… Prvo mjesto “zauzela” je susjedna Srbija.
Ekonomski analitičar i zastupnik u Federalnom parlamentu Admir Čavalić kazao je za Faktor kako su ovi pokazatelji zasluga inflacije i činjenice da imamo relativno niske plaće u poređenju sa ostatkom Europe.
– S druge strane, imamo izuzetno visoku inflaciju u komparaciji sa ostatkom regije i Europe. Visoka inflacija uvjetuje brzi rast plaća, međutim problem je što je to nominalni, a ne realni rast.
Što to konkretno znači? Nominalno građani imaju više plaće, prešla se cifra od 1.000 maraka prosjeka, ali u realnom smislu oni su vjerojatno siromašniji u poređenju sa par godina unazad, odnosno raspoloživim financijama mogu manje kupiti. Možda su puniji novčanici, ali se manje može kupiti s tim novčanicama – pojašanjava Čavalić za Faktor.
Kako kaže, ne može se očekivati neki drastičniji rast plaća u BiH u narednom periodu, osim ako se ne poduzmu ekonomske reforme u smislu smanjivanja opeterećanja na rad što bi moglo povećati neto primanja naših radnika.
TOPprije 5 sati
Anto Slišković iz Delnica: “Najbolji ljudi su Bosanci”
Sportprije 7 sati
Ćorić nakon četiri sata borbe izborio drugo kolo Roland Garrosa
JEDINI hrvatski tenisač u pojedinačnoj konkurenciji na ovogodišnjem Roland Garrosu, 26-godišnji Zagrepčanin Borna Ćorić (ATP – 16.), plasirao se u...
Sportprije 8 sati
Veliko slavlje u Draženovom domu, Futsal Dinamo prvi put prvak Hrvatske
FUTSAL DINAMO prvi je put u povijesti osvojio naslov prvaka Hrvatske. U četvrtoj utakmici Dinamo je pobijedio Olmissum 3:1 i...
Politikaprije 8 sati
Kosovo: Deseci vojnika NATO-a ozlijeđeni u sukobima
Više desetaka vojnika mirovnih snaga NATO-a, koji su čuvali tri gradske vijećnice na sjeveru Kosova, ozlijeđeno je u ponedjeljak u...
Politikaprije 8 sati
Vučić optužio KFOR i međunarodnu zajednicu: ‘Posljednji put – urazumite svoje čedo! Inače će biti kasno…‘
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se javnosti zbog nove eskalacije na Kosovu, piše N1. – Iako smo mjesecima govorili da Kuti ima samo...
BiHprije 11 sati
U Bihaću klanjana dženaza Azri Spahić
Dženaza – namaz i ukop tragično stradale dvadesetpetogodišnje doktorice Azre Spahić obavljeni su danas na Gradskom mezarju Humci u Bihaću....
Sportprije 11 sati
Počele prijave za drugo izdanje Malonogometnog turnira Mostar 2023.
Poštovani prijatelji, ljubitelji malog nogometa zadovoljstvo nam je pozvati vas na drugo izdanje Malonogometnog turnira Mostar 2023. Šesti mjesec rezervirali...
Crna kronikaprije 13 sati
POČIVAJ U MIRU: U Kiseljaku preminuo Siniša Bošnjak “Čupo”
U Kiseljaku je danas preminuo Siniša Bošnjak,poznat pod nadimkom Čupo. Bio je svestrani gospodarstvenik, planinar, zaljubljenik u prirodu. Volio je...