Bosna i Hercegovina mora opstati kao država a o njezinoj sudbini odlučivati pripadnici sva tri naroda jer kad god su rješenja dolazila izvana nije bilo dobro, izjavio je u subotu hrvatski predsjednik Zoran Milanović na obilježavanju 32. obljetnice 108. pješačke brigade Hrvatskog vijeća općine (HVO) Ravne Brčko.

“Branili ste Bosnu i Hercegovinu i svoj dom. Branili ste ga sa svima onima koji su ga bili spremni i dovoljno hrabri braniti, Bošnjacima i pretpostavljam i nekim Srbima, koji danas u ovom gradu žive zajedno i pokušavaju prijeći i zaobići ono što se događalo i graditi novi i bolji život, koji mora ići dalje”, rekao je predsjednik u prigodnom obraćanju.

“Bosna i Hercegovina mora opstati kao država i mora prije svega biti zadovoljna i dovoljna sama sebi, a ono što su sredstva u postizanju toga cilja, članstvo u ovoj ili onoj međunarodnoj asocijaciji, federaciji, je li to Europska unija, o tome će odlučiti ljudi u Bosni i Hercegovini”, poručio je u predsjednik Milanović u govoru na svečanoj akademiji u dvorani Hrvatskog kulturnog društva “Napredak”.

Ustvrdio je kako ta rješenja ne mogu dolaziti izvana jer “kada god su dolazila iz Pešte, Beča, Beograda ili Bruxellesa nije bilo dobro”.

Oglas

“Hrvati, Bošnjaci i Srbi se moraju dogovoriti i iznaći zajedničko rješenje”, poručio je Milanović ocijenivši prošli ratni sukob Bošnjaka i Hrvata u BiH jednom od većih katastrofa, ali i katastrofom za hrvatske nacionalne interese.

Rekao je kako danas, bez obzira na neke prijetnje i usijane glave, nema prijetnje izbijanja ratnog sukoba u BiH.

Po njegovom mišljenju, međutim, ravno značaju izbijanja ratnog sukoba za BiH je “tapkanje” u mjestu i zaostajanje u razvoju te države. “Hrvatska je bolja u financijskom smislu nego što je to bila prije deset godina, a mogla je biti u još boljem stanju. Hrvatska ide naprijed bez obzira na određene nesuglasice. Bosna i Hercegovina može jednako tako”, poručio je Milanović kojemu je tijekom svečanosti uručena Zlatna plaketa Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata HVO Herceg Bosne Brčko Distrikt BiH.

Zlatna plaketa dodijeljena je i predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću i potpredsjedniku Vlade i ministru hrvatskih branitelja Tomi Medvedu, a plakete su u njihovo ime primili izaslanici.

Oglas

Predsjednik Milanović prije svečane akademije položio je vijenac podno spomenika u središtu Brčkog poginulim pripadnicima 108. pješačke brigade HVO Ravne Brčko, a to je učinilo i izaslanstvo Vlade RH te druga izaslanstva.

Prije Brčkog predsjednik je bio u Tuzli u povodu obilježavanja 32. obljetnice ustrojavanja 115. brigade Hrvatskog vijeća obrane Zrinski Tuzla, gdje je odao počast svim poginulim pripadnicima brigade kod spomen obilježja.

Kroz 115. brigadu prošlo je gotovo 3000 branitelja, poginulo ih je 48 dok su 64 branitelja teško, a 137 lakše ranjeno.

Predsjednik Milanović susreo se s pripadnicima 115. brigade Hrvatskog vijeća obrane Zrinski Tuzla te u pratnji ratnog zapovjednika brigade Zvonka Jurića razgledao izložbu ratnih fotografija izloženu u Domu kulture „Husino“ u Tuzli.

Oglas

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović danas boravi u službenoj posjeti Bosni i Hercegovini u okviru koje obilazi dva grada – Tuzlu i Brčko.

U suretu s medijima hrvatski predsjednik je govorio o nekoliko tema, a između ostalog je rekao da HDZ-ov prijedlog Izbornog zakona BiH neće proći te da je status Hrvata u našoj zemlji pitanje nacionalne sigurnosti Hrvatske piše Klix.Inače, Milanović je svoju posjetu Bosni i Hercegovini započeo odlaskom u tuzlansko prigradsko naselje Husino, gdje je pložio vijenac i zapalio svijeću ispred spomen-obilježja 115. brigade Hrvatskog vijeća odbrane Zrinski, a zatim se susreo s pripadnicima njegove 115. brigade.Potom je krenuo put Gradske uprave Tuzle, gdje se sastao sa gradonačelnikom Zijadom Lugavićem, a boravak u gradu soli okončao je odlaskom u Franjevački samostan, gdje se susreo s gvardijanom fra Željkom Nikolićem.

“Nije bilo idealno, bilo je teško, prostor je odbranjen, bilo se na rubu sukoba, ali do njega nije došlo. Razum i pamet određenih ljudi su pretegnuli na bolju stranu i toga se treba sjećati i obilježavati. Ovo je dobar dio naše zajedničke historije”, kazao je Milanović.Na pitanje šta očekuje od HDZ-a i Domovinskog pokreta u kontekstu položaja Hrvata u BiH, Milanović je kazao da od HDZ-a ne očekuje ništa, dok Domovinski pokret mora usuglasiti da li će se baviti politikom ili ne. Kazao je da Hrvati u BiH ne mogu birati svog člana Predsjedništva, naglasivši da to treba mijenjati i vratiti na fabričke postavke.

Oglas

“Nemam nikakva očekivanja, a da pri tome ne mislim na dobra ili loša. HDZ nije napravio ništa. Ovo je država Hrvata, Srba i Bošnjaka ili Bošnjaka, Srba i Hrvata. Moraju biti ravnopravni. Moraju imati pravo izbora svojih nacionalnih predstavnika i to je tako. To možda nije idealno, ali je tako. U tom pogledu HDZ nije napravio apsolutno ništa i neće napraviti. Tu ću stati jer sam u stranoj državi. Domovinski pokret ako ih želi pritegnuti – može. Ali, očito ne žele jer se ne žele baviti pravom državnom politikom i sistemom nacionalne sigurnosti, a odnosi sa BiH i status Hrvata su također pitanje nacionalne sigurnosti Hrvatske. Ovdje ne mislim na oružje i rat jer je ovo mirna zemlja i među nama je sve manje-više jasno”, rekao je Milanović.

HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH nije prošao, a Milanović vjeruje da se to u konačnici i neće desiti.

“HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona neće ni proći. To nisu stavovi HDZ-a BiH već svih Hrvata. U BiH ne znam nikoga ko ne bi bio za to. Takvi su stavovi i velike većine ljudi i Hrvatskoj, ali za to se neko treba zauzeti i nametnuti kao temu razgovora. Hrvatska je članica NATO-a i EU i to je prostor za pomoć drugima pa i BiH”, naglasio je Milanović.Predsjednica Evropske komisije i kandidatkinja EPP-a za tu dužnost na sljedećim evropskim izborima Ursula von de Leyen izjavila je da je BiH na dobrom putu za ulazak u EU, ali da u tome Hrvatska može dobrim dijelom pomoći. Milanović je pak kazao da se ona ništa ne pita, naglasivši da ne vidi načina da ona i dalje bude predsjednica komisije na čijem se čelu nalazi.

Oglas

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović danas je u posjetu Tuzli. Tom prilikom je na spomen obilježju na Husinu položio vijence za pale pripadnike HVO-a, a zatim se sastao s pripadnicima 115. brigade Hrvatskog vijeća obrane Zrinski Tuzla.

Nakon toga uslijedio je susret s gradonačelnikom Tuzle Zijadom Lugavićem.

Nakon obilaska Franjevačkog samostan svetog Petra i Pavla u Tuzli, Milanović će posjetiti Brčko.

Kako je dalje planirano, Milanović će u Brčkom položiti vijenac i zapaliti svijeću kod spomen-obilježja 108. pješačke brigade Hrvatskog vijeća obrane.

Oglas

Posjet će završiti u 17 sati sudjelovanjem na obilježavanju 32. obljetnice osnutka 108. pješačke brigade Hrvatskog vijeća obrane Ravne Brčko (Hrvatsko kulturno društvo “Napredak”), piše BHRT.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova, dalo je suglasnost za organiziranje glasanja državljana Republike Hrvatske koji borave na teritoriji Bosne i Hercegovine, u povodu održavanja izbora za Europski parlament iz Republike Hrvatske.

Hrvatski državljani koji borave u BiH mogu glasati 9. lipnja  2024. od 7.00 do 19.00 sati na sedam lokacija u BiH, i to u Franjevačkom međunarodnom studentskom centru u Sarajevu, Kampusu Sveučilišta u Mostaru, Generalnom konzulatu Republike Hrvatske u Banjoj Luci, Hrvatskom kulturnom centru “Sv. Franjo” u Tuzli, Osnovnoj školi “Ivan Goran Kovačić” u Livnu, Osnovnoj školi “Vitez” u Vitezu i Školskom centru fra Martina Nedića u Orašju, priopćeno je iz Vijeća ministara BiH.

Predsjednica Federacije BiH, Lidija Bradara, sudjelovala je danas na obilježavanju “Dana vojarne Mato Lučić Maturica” u Kiseljaku, manifestaciji koju tradicionalno organizira Druga pješačka bojna 5. pješačke brigade OS BiH, kao jedna od postrojbi Oružanih snaga BiH koje baštine tradiciju HVO-a.

Program obilježavanja započeo je polaganjem vijenaca u 10:30, uslijedilo je opijelo u 10:45 te sveta misa u 11:00 u kapelici sv. Martina, nakon koje je upriličen svečani domjenak.

Mato Lučić Maturica poginuo je 10. svibnja 1993. u akciji izviđanja terena u kojoj nije ni trebao biti, ali je u nju otišao štiteći svoje vojnike.

Preuzeta 23. travnja 1992. od JNA, bez ijednog ispaljenog metka, vojarna u Kiseljaku među rijetkim je vojnim objektima smještenim u gotovo samom gradskom središtu. Na inicijativu vojnika, časnika i dočasnika, od 7. srpnja 1994., odlukom Ministarstva obrane HR HB, vojarna nosi ime po Mati Lučiću Maturici, časniku HVO-a, načelniku Stožera Brigade “Josip ban Jelačić”.

Oglas

Predloženo je da član Predsjedništva BiH iz hrvatskog naroda mora pobijediti u barem tri od pet županija, a ako ne u tri, onda u dva ili barem u jednoj županiji.

Davor Bunoza, ministar pravde u Vijeću ministara BiH, rekao je danas za Dnevni avaz, kako se ne slaže s ocjenama da se predloženim izmjenama Izbornog zakona (op.a. Ministarstvo pravde predložilo je izmjene Izbornog zakona), da se stvara posebna izborna jedinica za hrvatskog člana Predsjedništva.

“Hrvatski član Predsjedništva BiH mora pobijediti u barem tri od pet županije gdje žive Hrvati”

“U okviru postojećeg Ustava nastojimo osigurati vezu između teritorija gdje žive Hrvati u BiH s hrvatskim članom Predsjedništva, jer činjenica je da u praksi postoji problem. I u postojećem Izbornom zakonu imate u Zastupničkom domu BiH posebne izborne jedinice koje se sastoje od nekoliko kantona, pa i općina iz drugih kantona, da uvijek postoji uz većinu i određeni dodatni uvjet, npr. entitetska većina. Dodatni uvjeti uz većinu nisu nikakva novost u našem izbornom procesu, jer postoji legitiman cilj koji se želi postići”, ističe Bunoza.

Oglas

Predloženo je da član Predsjedništva BiH iz hrvatskog naroda mora pobijediti u barem tri od pet županija, a ako ne u tri, onda u dva ili barem u jednoj županiji.

“Legitiman cilj je vrlo jasan, da Hrvati u BiH, kao konstitutivan narod, imaju vezu s članom Predsjedništva, kao što to imaju Bošnjaci u FBiH s bošnjačkim, odnosno Srbi iz RS sa srpskim članom Predsjedništva”, dodaje Bunoza.

“Predstavljanje konstutitivnih naroda u Domu naroda mora biti preciznije i jasnije”

Na kritike da se promjenom količnika za raspodjelu mandata nastoje povećati šanse većim strankama da dobiju značajno veći broj pozicija u kantonalnim parlamentima, odgovara da ove izmjene predstavljaju provedbu odluke Ustavnog suda BiH u predmetu Bože Ljubića kojom je precizirano da predstavljanje konstitutivnog naroda u Domu naroda mora biti što preciznije i jasnije.

Oglas

“Izmjenama količnika nastojimo osigurati da predstavljanje konstitutivnih naroda, ne samo Hrvata već Bošnjaka ili Srba, bude što preciznije i adekvatnije. Ne radi se o izbacivanju ‘malih stranaka‘, nego postizanju što preciznijeg predstavljanja u Domu naroda i ne radi se uopće o drugim zakonodavnim tijelima kako se to pogrešno plasira u javnosti”,,ističe Bunoza.

“Schmidtove izmjene su privremenog karaktera”

Novi test u vidu izmjena Izbornog zakona BiH danas je na dnevnom redu sjednice Vijeća ministara BiH. Iako nije usuglašen, Bunoza ga je kandidirao zato što je, kako kaže, svaki bitan zakon u posljednjih 15 mjeseci i po nekoliko puta bio na dnevnom redu prije usvajanja.

Oglas

“Radi se o djelimično usaglašenom tekstu, a specifično je da je, šest dana nakon što je postavljen na e-konsultacije, visoki predstavnik donio izmjene i dopune koje reguliraju tehnički integritet. Međutim, u izmjenama visokog predstavnika se jasno navodi da je zakon privremenog karaktera, odnosno dok ga ne usvoji Parlamentarna skupština BiH u istom tekstu ili uz izmjene i dopune. Dakle, ostavljena je mogućnost da se mijenja”, kaže Bunoza.

Na dnevnom redu danas je i Zakon o sudu BiH o kojem još ne postoji konsenzus u vezi sa sjedištem drugostepenog suda i određivanjem nadležnosti za krivična djela počinjena na teritoriji jednog entiteta.

Dnevnik.ba

Oglas

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović primio  je u petak predsjednika Vlade RH i HDZ-a Andreja Plenkovića, koji mu je donio potpise zastupnika u Hrvatskom saboru u okviru postupka za davanje mandata za sastavljanje nove Vlade.

Plenković je u četvrtak objavio da ima potrebnih 76 potpisa za sastavljanje svoje treće Vlade RH, a danas se neslužbeno doznaje da ih je na Pantovčak donio 78.

Potpise su dali 61 zastupnik HDZ-a, 12 zastupnika Domovinskog pokreta, te navodno Vesna Vučemilović i četiri zastupnika nacionalnih manjina.

Nakon predaje potpisa Plenković nije davao izjave za medije. Prilikom dolaska na Pantovčak samo je kratko dobacio novinarima: “Ipak ste tu, to je dobro za demokraciju”, aludirajući najvjerojatnije na to što u prvom pozivu iz Ureda predsjednika nisu bili pozvani mediji da bi ubrzo došao drugi poziv u kojem su mediji ipak pozvani.

Oglas

Izjave nakon predaje potpisa nije davao ni predsjednik Republike Hrvatske.

Milanović je donio odluku o sazivanju prvog zasjedanja Hrvatskoga sabora za četvrtak, 16. svibnja.

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović primit će u 10 sati predsjednika Vlade RH i predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića u okviru postupka za davanje mandata za sastavljanje Vlade RH, prenosi BHRT.

Plenković je jučer objavio da ima 76 potrebnih potpisa za formiranje nove i stabilne Vlade.

Među tim potpisima, iz Domovinskog pokreta ih je 12, a ne 13 jer Josip Jurčević svoj potpis nije dao. Sklapanje sporazuma s HDZ-om Domovinski je pokret prihvatio na sastanku Predsjedništva.

Prilikom pregovora dogovoreno je da će Vlada biti takva da nitko neće u potpunosti kontrolirati resore. U svakom resoru i Domovinski pokret provodit će dio svojih politika. U sporazumu o suradnji s HDZ-om usuglasit će se međusobne politike, što Domovinskom pokretu osigurava da u buduće politike ugradi velik dio svoga programa.

Oglas

Domovinski pokret dobit će tri resora – demografiju, poljoprivredu i gospodarstvo.

Potporu Andreju Plenkoviću kao mandataru dao je i dio zastupnika nacionalnih manjina, među njima i zastupnik mađarske manjine Robert Jankovics.

Tko će u budućoj vladi voditi koji resor – još se ne zna.

Prva sjednica Hrvatskog sabora održat će se za tjedan dana, u četvrtak, 16. svibnja.

Oglas

Izvor: BHRT/HRT

Ministarstvo pravosuđa i uprave SBK, na čelu sa ministricom Božanom Petrović, bilo je učesnik okruglog stola koji je Federalno ministarstvo pravde, u suradnji sa Agencijom za državnu službu Federacije Bosne i Hercegovine, dana 07.05.2024.godine, organiziralo. Okrugli stol je na temu „ Službenički sustav u Federaciji Bosni i Hercegovini- Zakon o državnoj službi F BIH.“

Cilj održavanja ovog sastanka je bio nastavak aktivnosti u vezi utvrđivanja zajedničkih principa zakonodavnog okvira, te predstavljanje preporuka Europske komisije i Posebne grupe za reformu javne uprave u dijelu koji se odnosi na harmonizaciju zakona o državnoj službi u Federaciji Bosne i Hercegovine.

“Harmonizacijom propisa direktno idemo prema usklađivanju zakona, pravila i procesa unutar administrativnih struktura kako bi se osigurala dosljednost, transparentnost i učinkovitost u donošenju odluka i pružanju usluga građanima. To može obuhvatiti standardizaciju postupaka, usklađivanje elektroničkih sustava, primjenu međunarodnih standarda i slično. Ovisno o kontekstu, ciljevi harmonizacije mogu biti različiti, uključujući smanjenje troškova, poboljšanje pristupa uslugama ili jačanje vladavine prava” – istaknula je ministrica Petrović, dodajući kako će resorno ministarstvo pravosuđa i uprave aktivno učestvovati u procesima reforme koji se traže od svih kantona kako bi bili sponama što bržem putu ka otvorenim pregovorima i preporukama Europske komisije.

Oglas