Danas je u Centru Skenderija održana press konferencija povodom obilježavanja 54. godine postojanja i rada,a  istovremeno je najavljeno i svečano otvaranje „Zimske čarolije“, priopćeno je na stranici Centra.

Kako piše u priopćenju, tim povodom do kraja godine u Skenderiji će se održati brojni događaji koji će podsjetiti na značaj ove godišnjice, ali i na značaj i uticaj koji Skenderija ima na Sarajevo, BiH i sve njene građane.

Taj uticaj je bio evidentan i tokom održavanja XIV. Zimskih olimpijskih igara, koji ove godine obilježava značajan jubilej, 40 godina od održavanja olimpijade u našem gradu.

Direktor Centra Skenderija, Damir Petrinić čestitao je rođendan Centra Skenderije i istakao da je Centar Skenderija jedan značajan kulturni biser, mjesto gdje nam se isprepliću historija, umjetnost i sjećanja generacija. Također je naveo da je Centar Skenderija svjedok vremena, promjena, svjedok naše kolektivne kulturne baštine koja i danas pruža mogućnost da se povežemo sa prošlim, sadašnjim i budućim generacijama.

Petrinić je rekao da je Skenderija aktivni učesnik u oblikovanju kulturnog i sportskog identiteta grada, kantona i BiH i zahvalio se svima koji su doprinijeli očuvanju i njegovanju ovog prostora.

Dodao je još da je ova godišnjica Centra Skenderija prilika da se osvrnemo unazad s ponosom na sve što je postignuto i pogledamo unaprijed sa uzbuđenjem zbog svega onoga što će nam Skenderija donijeti u budućnosti. Najavio je „Zimsku čaroliju“ koja ove godine, kako je naveo, ima velike ambicije i veliku odgovornost.Ove godine smo preuzeli štafetu odgovornosti i suorganizovanja manifestacija koji se pripremaju povodom 40 godina obilježavanja zimskih olimpijskih igara. Sve naše pripreme i organizacija Zimske čarolije je priprema za postavljanje velikog leda i te manifestacije. Naša moralna odgovornost je da učestvujemo u popularizaciji zimskih olimpijskih sportova a bit će organizirane i besplatne škole klizanja, rekao je Petrnić.

Centar Skenderija od 1.prosinca 2023. godine do ožujka 2024. godine najavljuje „Zimsku čaroliju“ sa dvije ledene plohe.Sarajlije i svi posjetioci grada moći će uživati u najvećem otvorenom i zatvorenom klizalištu u BiH i brojnim pratećim sadržajima.

Na ledenoj plohi bit će organizirana Škola karlinga i takmičenja u karlingu, gdje će stručnjaci iz ovog olimpijskog sporta prenijeti svoja znanja zainteresiranim sugrađanima.

Klizalište će se prostirati na 600m2 uz novogodišnje dekoracije koje će upotpuniti sami ambijent.„Zimska čarolija” će se drugim dijelom održavati i u zatvorenom prostoru, u dvorani Mirza Delibašić sa ledenom plohom od 1800m2 na kojoj će biti organzirana i takmičenja u Brzom klizanju, Umjetničkom klizanju i Hokejaška takmičenja – Svjetsko juniorsko I svjetsko seniorsko prvenstvo.

Ispred Hokejaškog saveza BiH obratio nam se sportski direktor Adnan Mrkva i istakao značaj ovoga olimpijskog sporta, njegov blagi rast i kvaliteta hokeja na ledu u BiH i najavio niz takmičenja, ekipa i gostiju.

Potom nam se obratila Samra Selimbegović, bivša reprezentativka u brzom klizanju ispred Saveza klizačkih sportova BiH i predstavila neke od planiranih aktivnosti Saveza klizačkih sportova za ovu klizačku sezonu. Najavila je 03. decembra obilježavanje Svjetskog dana klizanja, i istakla da je riječ o jednodnevnom festivalu klizačkih aktivnosti u organizaciji Međunarodne klizačke unije koja za cilj ima afirmaciju ipromociju klizačkih sportova.

Ove godine Centar Skenderija će učestvovati u 40. Međunarodnom programu sarajevska zima, gdje će biti i partner programa. Tim povodom na press konferenciji nam se obratio direktor Međunarodnog festivala sarajevska zima koji je čestitao rođendan menadžmentu i radnicima.

Naveo da je Centar Skenderija stvorena da bude kreativni centar, jer je taj proces u Skenderiji započet prije mnogo godina

Ovim putempozivamo naše sugrađane da nas posjete jer nudimo mnoštvo raznolikog sadržaja i naravno daposjete“Zimsku čaroliju” i uživaju u sadržajima koje smo im pripremili. Ovo će sigurno biti jedna od najljepših lokacija u našem gradu i znamo da će posjetitelji na kvalitetan način moći iskoristiti vrijeme ove zime.

Svečano Otvaranje “Zimske čarolije” zakazano je za 01. decembar u 18:00 časova uz profesionalne klizačice iz Udruženja “Klub sportista na ledu “Unity”, legendarnu Disco gripu i nezamjenjivog DJ Nodija, uz kilzačice iz Udruženja “Loops Ensemble-a”, a od 20:00 do 22:00 će biti besplatan termin klizanja za sve naše posjetitelje.

(Autor: Centar Skenderija Sarajevo )

Krovna europska nogometna federacija (UEFA) objavila je četiri jakosne grupe od kojih će se formirati šest skupina na Europskom prvenstvu koje će se održati 2024. godine u Njemačkoj, piše radiosarajevo.ba.

Prvu grupu činit će Njemačka, Portugal, Francuska, Španjolska, Belgija i Engleska. Drugu grupu čine Mađarska, Turska, Rumunjska, Danska, Albanija i Austrija. U trećem ‘šeširu’ nalaze se Nizozemska, Škotska, Hrvatska, Slovenija, Slovačka i Češka.

U posljednjem šeširu se zasad nalaze Srbija, Italija i Švicarska, te tri pobjednika baraža. 

Tu bi se mogla naći i nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine, ako uspije proći baraž koji se igra u ožujku naredne godine.

Žrijeb grupa za EURO 2024 održat će se u subotu, 2.prosinca, a uživo će se moći pratiti na zvaničnoj UEFA stranici, zaključuje radiosarajevo.ba.

Premijer Republike Srpske Radovan Višković naveo je da je budžet Republike Srpske za 2024. godinu usaglašen u iznosu od 5,735 milijardi KM, prenosi N1.

Veći je za 212 miliona u odnosu na rebalans za 2023. godinu, a u odnosu na budžet za ovu godinu veći za 352 miliona, rekao je Višković.

To je dogovoreno i podržano od strane koalicijskih partnera SNSD-a, ali i samog predsjednika RS Milorada Dodika, naglašeno je nakon sastanka u Palati RS.

Sve je usaglašeno, budžet će biti usvojen, nema ni jedna prepreka da se to desi. Ovaj budžet se može smatrati usvojenim, samo je potrebno da prođe formalnosti, zaključio je Milorad Dodik.

Dodao da je iza Republike Srpske “izazovna i teška godina”, te da će se morati tražiti dodatna sredstva.

Evropske i druge kompanije smanjuju potražnju roba naše industrije. Činjenica je da smo ove godine izvršili sve svoje obaveze. Mnogi su pokušali da kažu da je ovo propast, da je RS neki jeres, da nema šanse da ovo uspije, ja im kažem da ima, rekao je Dodik.

Naglašava da će se morati na eksternoj razini morati zatražiti sredstva za investicijsko ulaganje, a ističe da je u 2023.godini isplaćeno više od 1 milijardu i 100 miliona KM.

Mi smo ove godine obezbijedili da smo manje zaduženi, a i inače smo bili nisko zaduženi, a nastaviće oni neki da i dalje lupaju, rekao je Dodik.

Mirovine će rasti za 9%, a po Dodiku, ispunjeni su zahtjevi umirovljenika i boraca, a galama opozicije je neopravdana.

Nije opozicija boračka, ili penziona organizacija, oni su se politički penzionisali, stava je lider SNSD-a.

Kako navodi predsjednik NSRS  usaglašeni budžet će biti na dnevnom redu do sredine prosinca.

Ova je godina bila najizazovnija gdje su nam predviđali, krah, bankrot, sada su se stišali ti glasovi. Budžet će biti usvojen u prvoj polovini decembra, sjednica će biti između 12.i 15.decembra, naglasio je Nenad Stevandić predsjednik NSRS i lider US.

Ovaj budžet je dokaz da će RS i u 2024.godini ići putem razvoja,, istakao je Petar Đokić, lider SP.

Za budžet će biti neophodna disciplina provođenja. Postoji izvijesnost oko rada i podrške svih institucija koje zavise od budžeta, rekao je Nedjeljko Čubrilović, predsjednik DEMOS-a.

Premijer Višković istakao je da će budžet biti stimulativan i razvojni, ali, istovremeno, i okrenut daljem unapređenju položaja socijalno osjetljivih kategorija.

Za mirovine, zdravstvo i boračke kategorije budžet je povećan, a neke od stavki koje je naveo premijer Višković su:

• 390,8 miliona miliona za zdravstvo: grant FZO 246 miliona, bolnice, sufinanciranje 11 miliona, UKC RS 60 miliona…
• povećanje plaća radnicima u realnom sektoru 15,6 miliona,
• socijalno zbrinjavanje 6 miliona,
• Željeznice grant 20 miliona,
• Aerodromi 2 miliona,
• Pošte 1 milion KM,
• Vode 11,3 miliona

(Izvor: N1)

Zbog izmještanja vodovodne linije u ulici Kralja Tvrtka, pojedine ulice u Novom Travniku u četvrtak, 30. studenog ostat će bez napajanja vodom.

U razdoblju od 9 do 13 sati vodu neće imati korisnici u ulicama Kralja Tvrtka, Ive Andrića, Stjepana Radića i Ivana Meštrovića.

Humani taksista Ernes Bećarević iz Banovića odlučio je pokrenuti humanitarnu incijativu i akciju. Kako kaže, nada se da će i druge kolege krenuti njegovim stopama.

“Nećemo izgubiti financijski ništa, a srce će nam biti ispunjeno”Ernes je odlučio da u svom vozilu besplatno prevozi roditelje i djecu sa s poteškoćama u razvoju gdje god žele. Da li je to od kuće do škole, ili do medicinske ustanove nije važno. Važno je samo da kontaktirate Ernesa i on će ih besplatno voziti.

“Da kažem da nije sve crno kao što izgleda. Taksista u Banovićim, ja se zovem Ernes Bećarević i odlučio sam da pokrenem jednu malu gestu za dječicu sa s poteškoćama u razvoju.Odlučili smo da ih vozamo besplatno od kuće do škole, od škole do kuće, do doktora i tako. Svi ostale kolege mogu ovo uzeti kao ideju. Budimo humani. Nećemo izgubiti financijski ništa, a srce će nam biti ispunjeno” – izjavio je Ernes Bećarević za portal Crna-Hronika.

Ernesa možete pozvati u Banovićima na broj 061 232 396

U sklopu otvorenog i iskrenog razgovora, ravnatelj Opće bolnice Jajce, dr. Stipan Jezerčić, podijelio je s nama ne samo izazove s kojima je bolnica suočila, već i svjetla na kraju tunela te planove za budućnost.

S pravom možemo istaknuti da je riječ o ustanovi kojoj su promjene itekako godile. Ravnatelj se nije štedio, predano je radio kako bi bolnica opstala, ali i pružila adekvatne usluge, smanjujući potrebu da pacijenti putuju u druge gradove radi liječenja.

Prije svega želim se zahvaliti urednicima vašeg portala koji godinama izvještavaju o dešavanju u Jajcu, o događajima vezanim uz JU Opća bolnica Jajce, a ovim putem pozdravljam sve vaše pratitelje, a posebno naše sugrađane, ovim riječima dr. Stipan Jezerčić, ravnatelj Opće bolnice Jajce započeo je razgovor za naš portal Jajce Online.

Jajce se, kao i mnoga druga mjesta, suočilo s izazovima pandemije COVID-19. Nedostatak informacija o bolesti u početku je stvarao strah i nesigurnost među ljudima. Ravnatelj bolnice ističe da je pritisak medija i ograničenja utjecao na odluke, ali istovremeno dijeli iskustvo o solidarnosti gospodarstvenika i suradnji bolnica na kantonu koja je omogućila brigu o svim pacijentima.

Poznato je da se ljudi uvijek najviše plaše onog što ne znaju, ne razumiju i ne mogu kontrolirati, tako je bilo i s Covidom 19, vrlo malo ili gotovo ništa nismo znali o toj bolesti, došla je iznenada, brzo se širila, svaki dan nove naredbe, ograničenja, a sama smrtnost bila je velika.

Poznato je i da pod pritiskom ljudi najviše griješe, a pritisak medija bio je enorman kako na stanovništvo tako i na zdravstvene ustanove, tako da su u početku donošene neke krive odluke, npr. u svim zdravstvenim ustanovama antibiotici su davani šakom i kapom, iako svaki liječnik zna da ti lijekovi ne djeluju na virus, kako smo više znali o samoj bolesti i liječenje je bilo bolje. Najveći problem u našoj ustanovi je bio prvenstveno manjak medicinskog kadra, tako da su ljudi iscrpljivani do krajnjih granica, pogotovo med. sestre/tehničari koji su cijele smjene radili u zaštitnoj opremi, a na vrhuncu pandemije u našoj bolnici ležalo je preko 40 pacijenata sa simptomima COVIDA.

Radi usporedbe sada u prosjeku trošimo 1 bocu O2 dnevno, za vrijeme pandemije trošili smo 25-30 boca dnevno. Ono što bih posebno izdvojio jest pomoć naših gospodarstvenika bolnici, kao i izrazito dobra suradnja bolnica na našem kantonu za vrijeme COVID-a, tako da smo uspjeli zbrinuti sve pacijente, i nitko nije ostao bez zdravstvene zaštite. Volio bih, kad je u pitanju COVID, reći samo nekoliko riječi, bilo, prošlo i ne ponovilo se, kazao je dr. Jezerčić.

Zamjena krova bolnice jedan je od značajnih infrastrukturnih projekata financiranih sredstvima Ministarstva zdravstva i socijalne politike KSB i prekograničnom suradnjom s Republikom Hrvatskom. Unatoč odgađanjima, projekt se realizira, a ulaganja u opremu, poput novih aparata, poboljšavaju kvalitetu zdravstvene skrbi.Od značajnijih infrastrukturnih projekata u ovoj godini jest zamjena krova bolnice za koji je sredstva izdvojilo Ministarstvo zdravstva i socijalne politike KSB, a dio sredstava smo dobili kroz projekat prekogranične suradnje s Republikom Hrvatskom koji se upravo realizira i završena je najveća strana krova cca 1000 m2, koji je bio i najviše oštećen i prokišnjavao, nažalost zbog odugovlačenja samog izvođača radova, a sada i vremenskih uvjeta radovi kasne, ali čim vrijeme dozvoli nastavljamo s radovima.

Također, naglasio bih značajna ulaganja u opremu jer smo od Vlade FBiH dobili novi UZV aparat, anesteziološki aparat, Rtg aparat, kao i mobilni RTG aparat, Hematološki brojač, sve to omogućava bolju i kvalitetniju zdravstvenu zaštitu, rekao je.Ravnatelj ističe značajan porast financiranja od strane Vlade KSB u posljednjih 4 godine, naglašavajući važnost ciljanih projekata.

Ipak, ističe nedostatak sredstava s lokalnog nivoa te apelira na veće izdvajanje proračuna Općine za zdravstvo. Financijski dugovi bolnice od 1995. godine su ozbiljan izazov, ali ravnatelj optimistično najavljuje sredstva od Vlade FBiH za financijsku konsolidaciju.

– Mogu slobodno reći da smo u protekle 4 godine dobili više sredstava od Vlade KSB nego u proteklih 20 godina, o nekim projektima je već ranije pisano pa ne bih ponavljao, ali sve su to bili ciljani projekti u opremu i infrastrukturu koji su omogućili bolju i kvalitetniju zdravstvenu skrb. Kad je u pitanju lokalni nivo, Općina svake godine izdvoji dio sredstava za bolnicu, ali s obzirom na proračun Općine i potrebe bolnice, to bi trebao biti puno veći iznos, da se za zdravstvo u Jajcu izdvoji bar 4-5% od proračuna Općine. Nažalost, pojedini političari u Jajcu ne doživljavaju bolnicu kao našu i ne zalažu se kod viših nivoa vlasti za pomoć našoj bolnici, istakao je on.Dugotrajni izazovi Opće bolnice Jajce, posebno financijski teret koji se godinama akumulirao, postao je središnji fokus ravnatelja koji je preuzeo odgovornost.

– Imenovanjem na mjesto ravnatelja bolnice zatekao sam akumulirani dug od 1995.godine cca 3.200.000 KM. Od toga 2.000 000 KM duga za poreze i doprinose i 1.200 000 duga prema dobavljačima i uposlenim, od dobavljača najveći dug je bio za el.energiju 914.000 KM. Ova sredstva od Vlade F BiH namijenjena su za financijsku konsolidaciju bolnice i bit će uplaćena za dug prema dobavljačima, te dug za poreze i doprinose.

Odobrena sredstva od Vlade FBiH su 2.000.000 KM i uplatit će se kroz tri godine u iznosu od 666.667 KM.

Ovdje želim naglasiti kontinuirani pritisak i zajednički nastup Ive Šimunovića, Marka Sarafa i moje malenkosti, naspram kantonalnih i federalnih razina vlasti kako bi prepoznali problem bolnice u Jajcu i omogućili, da i bolnica u Jajcu, bude obuhvaćena zakonom u financijskoj konsolidaciji.

Nažalost, druge političke opcije koje su tada realno mogle, nisu dale svoj doprinos tj. ostale su nijeme, i nisu vršile pritisak na više nivoe vlasti, kad je u pitanju pomoć našoj bolnici, naveo je Jezerčić.

Postavljanje novih standarda u dijagnostičkim i terapijskim zahvatima, poput endoskopskih zahvata u anesteziji, pokazuje predanost bolnice unapređenju zdravstvene skrbi. Njegova dugoročna želja uključuje otvaranje odjela intenzivne njege kako bi se proširile mogućnosti liječenja u samoj ustanovi.

– Drago mi je ako su naši sugrađani vidjeli i osjetili te promjene, ja se uvijek vodim tim da može i treba bolje, želja je puno ali nažalost neke su teško ostvarive, ali one za koje realno imamo šanse nastojat ću osigurati. Ono što bolnicu čini „jakom i dobrom“ jest stručan kadar, i mi se krećemo u tom smjeru, šaljemo mlade kolege na specijalizaciju, srednji med. kadar na edukaciju u druge ustanove, kako bismo imali educirani kadar za zahtjevnije dijagnostičke i terapijske zahvate. Od 2 mjeseca u našoj ustanovi radimo endoskopske zahvate u anesteziji, što je pacijentima znatno olakšalo i učinilo ugodnijom tu vrstu pretrage.

A jedna od „najvećih“ želja mi je, kad se vrate mladi stručnjaci otvoriti odjel intenzivne njege čime bi znatno proširili dijagnostiku, operativne zahvate i liječenje u našoj ustanovi. Trebat će vremena, ali nije neostvarivo, optimistično je rekao ravnatelj Jezerčić.

Ravnatelj razotkriva detalje o projektu Hospicija, koji se trenutno nalazi u proceduri. Financiranje od strane Vlade RH i Općine, te sufinanciranje od strane Vlade KSB, svjetlo je na kraju tunela.

Cilj je stvoriti cjelovit sustav liječenja i pružiti podršku starijim i teško bolesnim pacijentima.– Javnost je ja bih rekao prezainteresirana, tako da ponekad zbog nestrpljivosti i neznanja vrše bespotreban pritisak i u javnosti, ali i prema meni kao ravnatelju bolnice, tako da bi ja nekad postavio pitanje pojedincima iz „javnosti“ gdje ste vi bili i što ste radili proteklih 25 godina po tom pitanju. Ali projekt Hospicija ne stoji on je u proceduri, završen je glavni projekat, urađena revizija projekta, i dobivene sve zakonske potrebne suglasnosti te je 31.10.2023.godine podnošen zahtjev za građevinsku dozvolu.

Već su osigurana neka sredstva od Vlade R Hrvatske 160.000 KM i proračunom Općine za 2023.godinu 100.000 KM i čim se dobije građevinska dozvola raspisat ću natječaj za početak pripremnih radova. Najveći uspjeh jest taj što je Vlada KSB donijela odluku da će sufinancirati izgradnju Hospicijaa, a ZZO KSB priznati potrebni zdravstveni kadar.Procijenjena investicija gradnje je 3.500 000 KM. Ovim projektom zaokružit ćemo jednu cjelinu kad je u pitanju liječenje i dugoročno olakšati posljednje dane našim starijim i teško bolesnim pacijentima, poručio je dr. Stipan Jezerčić.

Urnebesna komedija “Žena moga muža”, rađena po tekstu Saše Pantića, u režiji Aleksandra Lazića bit će odigrana u srijedu 29.novembra od 20h u Sarajevu u dvorani Doma mladih. 

Ulaznice po cijeni od 20 KM potražite na artikulaciji BKC, platou Skenderija i na online sustavu event.ba.

Sarajevski Dom mladih ugostiti će jedinstvenu komediju mentaliteta, autorsku predstavu Saše Pantića ”Žena moga muža” u kojem gledatelji prate zgode i nezgode jednog muža te njegove dvije žene .Na pozornici su glumci Marko Jovičić, Jelica Kovačević i Dragana Vujić a glazbena podloga djelo je sastava Djura i Mornari.

I bez otkrivanja radnje, dovoljno je samo istaknuti zaplet svo troje glavnih likova koji žive u sreći, slozi i neznanju .

Savršen brak sa dvije žene u isto vreme na relaciji Beograd – Tivat dok jednog dana prva supruga ne otkrije kako njezin suprug već godinama vodi dvostruki život, dapače ima drugu zakonitu suprugu. Dvije se žene najprije posvađaju, pršte dosjetke i na nacionalnoj osnovi, što publiku dovodi do suza no onda shvate da će ga pobijediti jedino ako se ujedine.

Dvije se supruge udruže a kako se pritom proveo suprug, gledatelji će moći otkriti u srijedu 29.novembra. u Sarajevu.

Uz zaplet koji jamči smijeh do suza, dinamičnosti radnje pridonose i prepoznatljivi motivi mentaliteta glavnih likova pa će biti zanimljivo vidjeti kako će, prvenstveno žene premostiti razlike i udružiti se u ostvarenju istog cilja i vratiti njihovom gospodinu milo za drago.

Tekst / Saša Pantić

Režija /Aleksandar Lazić

Glazba / Djura i mornari

Igraju :

Marko Jovičić / Rajo

Jelica Kovačević / Gordana

Dragana Sudžuk / Galja

Lider HDZ-a Dragan Čović obratio se medijima nakon sastanka predstavnika stranaka koje čine vlast u Federaciji BiH na kojem su, osim njega, sudjelovali predstavnici SDP-a, NIP-a i Naše stranke Nermin Nikšić, Elmedin Konaković i Predrag Kojović.

Čović je rekao kako je sastanak koji je bio najavljen za prošli tjedan bio otkazan zbog zdravstvenih stanja sudionika.

Potom je naveo da su se danas okupili kako bi prošli zanimljive teme koje par mjeseci pokušavaju usuglasiti, od proračuna, izbornog zakona, svih drugih zakona koji se tiču europskog puta, odluka i obaveza, presuda Europskog suda.

Rekao je da imaju nekoliko dana do odlaska na zajedničke sastanke u Bruxellesu, te da se nadaju da će današnji sastanak potaknuti sve druge partnere da Bosni i Hercegovini otkloni manjkavosti i da u 12. mjesecu otvori pregovarački proces s EU.

– Razgovarali smo vrlo iskreno, o svim temama, na nivou Federacije imamo usuglašen stav i sad ćemo vidjeti u narednim danima da izdogovaramo stvari sa SNSD.

Trebamo još jedan pozitivan iskorak, nakon ovih nerazumijevanja, sučeljavanja, svakodnevnica, da se izvučemo iz krize.

Naše opredjeljenje je da se izvučemo iz ove krize i da unutar FBiH pokažemo da jesmo vlast i da donosimo odluke.

Procijenili smo se da nam je budžet prevažan i da bi te stvari trebali usuglasiti sa partnerima, da raspravljamo o velikom iznosu koji će EU plasirati unutar balkanskog prostora kako bi i mi mogli participirati – rekao je Čović.

Poljoprivredna proizvodnja, a osobito stočarstvo te zimski i seoski turizam u kraju netaknute prirode i ekološke očuvanosti na kojoj bi pozavidjele i neke razvikane europske planinske destinacije – najkraći je opis potencijala razvoja Dobretića, male općine u središnjoj Bosni, u kraju koji se stoljećima naziva Pougarje. Unatoč izazovima koji su izraženi i u brojnim drugim lokalnim sredinama u BiH, u Dobretićima bilježe naznake povratka. U posljednje dvije godine 50 je novih priključaka električne energije. Upravo se radi na strateškom dokumentu koji za cilj ima definirati sve prednosti i mogućnosti korištenja postojećih prirodnih resursa za ruralni razvoj, a očekivanja su kako će sve prisutniji trend proizvodnje na ekološkim osnovama imati značajan odjek i u ovoj sredini. O toj, kao i drugim temama za Večernji list govori Ivo Čakarić, načelnik općine.

Večernji list: Općina Dobretići, unatoč malom broju stanovnika, ipak raspolaže značajnim potencijalima, a osobito kada govorimo o proizvodnji zdrave hrane. Kako se danas živi u Dobretićima?

– Potencijala je u Pougarju mnogo, a najveći su upravo oni stanovnici koji nisu tu. Naša dijaspora danas ima oko 15 tisuća osoba. To je snaga koja ima interes i koja sve više mijenja sliku našega kraja nabolje. Onaj koji ulaže svoj novac, taj će i dolaziti, taj će se i vratiti. Samo u ove dvije godine nakon korone imamo više od 50 novih priključaka na električnu energiju, što je rast od 13%, možda i najveći u BiH. Nedavno smo imali akciju prikupljanja sredstava za jednu lokalnu cestu, za jedno od 18 sela u Pougarju. Rezultat je bio vrijedan divljenja, 400 osoba prikupilo je više od 90 tisuća KM. Asfaltirano je više nego što je planirano. Pougarci, iako su raseljeni, svoje zaboravili nisu i mnogi čekaju mogućnost povratka. Mislim da su se neko raspoloženje, neka klima promijenili. Pougarje je danas opet “in”. Iznimno nam je drago što pokraj cesta koje gradimo niču nove kuće, na vodovode koje uvodimo priključuju se novi korisnici, za katastarske podatke koje sređujemo javljaju se novi nasljednici.

Večernji list: Koji su glavni strateški smjerovi razvoja općine?

– Općina Dobretići nikada nije imala usvojenu strategiju razvoja, ali upravo radimo na njoj s Razvojnom agencijom Žepče te očekujemo njezino usvajanje do kraja ove godine. Tri glavna strateška fokusa djelovanja trebala bi biti korištenje postojećih prirodnih resursa za ruralni razvoj, odnosno specifičnih grana gospodarstva (stočarstvo, održiva poljoprivredna proizvodnja, turizam i dr.), podizanje kvalitete javnih usluga, razvoj komunalne i socijalne infrastrukture i korištenje prirodnih resursa općine za održivi razvoj te poboljšanje ekološkog sustava i upravljanje okolišem.

I bez navedenoga, Općina je u sličnim smjerovima i djelovala, osobito na izgradnji infrastrukture koja je bila na vrlo niskim granama.

Večernji list: Kako ojačati one grane gospodarstva koje imaju i najveću priliku za produktivnost?

U Dobretićima rijetko koje grane gospodarstva uopće mogu uspjeti zbog prometne izoliranosti i velike nadmorske visine. Neke od onih koje ipak mogu svakako su poljoprivredna proizvodnja, koja je stoljećima uspijevala, te zimski i seoski turizam. Što se tiče poljoprivrede, Općina je tek prošle godine dala prve poticaje za poljoprivrednu i za nadati je se da će ta davanja imati smisla. Imali smo u proteklom razdoblju i nekih mini projekata, poput onoga za pčelarstvo, tako da danas imamo 4-5 puta više pčelara i pčelinjih društava. Za turizam potencijala ima i to je za sada sve. Projektima pokušavamo neke stvari maknuti s nule, poput signalizacije, nekih klupa, odmorišta itd. Pokrenuli smo proces otkupa državnog zemljišta radi izgradnje vikend-naselja na mjestima predviđenima prostornim planom. Nadamo se da će biti interesa jer potražnja za zemljištem u Dobretićima nikad nije bila veća. Pougarje je vjetrovito područje te je prepoznat i taj potencijal. U tijeku su završna ispitivanja vjetra u svrhu izgradnje vjetroelektrane. Ovim projektom Općina bi riješila svoje dugoročno financiranje te bi mogla početi neke razvojne projekte i napokon utjecati na svoj razvoj.

Večernji list: Kako gledate na tematiku prometnog uvezivanja, a osobito s obližnjom općinom Jajce? Postoje li najave realizacije nekih projekata?

– Dobretići su asfaltnom cestom s Jajcem spojeni 2008. godine, kada je asfaltirana dionica regionalne ceste R-413 b u dužini od oko 6 km. Proteklih nekoliko godina rađena su ozbiljnija ulaganja u dotrajale dionice ceste te se može reći da je put prema Jajcu zadovoljavajući. Cesta prema Travniku također je regionalna, a nastavlja se do mjesta Gostilj u općini Travnik u dužini od 12 km, od kojih je 10 km makadamska cesta. Preostali dio nužno je asfaltirati kako bi i cesta prema Jajcu dobila svoj puni smisao i prestala biti slijepa ulica. Jer u Dobretiće danas dođe samo onaj tko mora ili onaj tko zaluta, rijetki tu cestu koriste na putu od Jajca i zapadnijih mjesta prema Travniku i dalje iako je 20-ak kilometara kraća od one preko Donjeg Vakufa. Veći protok prometa mnogo bi značio i vjerojatno bi se otvorila benzinska crpka te drugi popratni sadržaji.

Ljetos smo baš asfaltirali jednu lokalnu cestu koja se tiče općine Jajce i vodi prema skijalištu Ranča. Prije rata je bila glavna cesta prema Jajcu. Bilo bi dobro da se Općina Jajce zauzme i asfaltira ostalo ili barem dio jer to bi mnogo značilo za povezivanje dviju općina, kao i bolje mogućnosti za navedeno skijalište, odnosno turizam u našim dvjema općinama.

Večernji list: Vidite li mogućnost razvoja kada govorimo o suradnji s drugim lokalnim zajednicama, ali i projektima koji bi se financirali europskim novcem?

– Kroz projekte Općina Dobretići više surađuje s prekograničnim općinama i gradovima nego onima u BiH. Razlog su, prije svega, uvjeti natječaja, odnosno da partner mora biti netko iz Hrvatske ili drugih zemalja. Vlada Republike Hrvatske već treću godinu provodi takve projekte preko svoga resornog ministarstva, a ove godine Općina Dobretići realizira projekt s Pakracom, našim prijateljskim gradom. S naše strane grade se dva (od pet) segmenta zgrade komunalnog poduzeća i vatrogasnog spremišta. Općina Dobretići već je realizirala projekte Europske unije, a nadamo se da će i dalje uspjeti zahvaljujući njima podići kvalitetu življenja u Pougarju.