Jedan od najljepših i najreprezentativnijih objekata iz austrougarskog perioda u Bosni i Hercegovini, sarajevska Vijećnica, zapaljena je agresorskim granatiranjem na današnji dan prije 30 godina.
U noći s 25. na 26. august 1992. godine granate vojske RS-a ispaljene s okolnih brda izazvale su požar u kojem je izgorjela sarajevska Vijećnica. Namjera je bila očita, a to je da se uništi kulturno naslijeđe jedne države, naroda i građana koji u njoj žive.
Uništeno je oko dva miliona bibliotečkih jedinica, knjiga, časopisa kao i rukopisi neprocjenjive vrijednosti, koji svjedoče historiju Bosne i Hercegovine.
Građani i uposlenici pokušali su spasiti knjige. Jedan dio je sačuvan, a Komisija za nacionalne spomenike BiH tu građu prije dvije godine proglasila je nacionalnim spomenikom. Te specijalne zbirke govore o državno-pravnom kontinuitetu, kulturnom identitetu, razvoju i dignitetu.
Oglas
Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine (NUB BiH) danas, s početkom u 11 sati, svečanim programom obilježit će tri decenije od spaljivanja Vijećnice.
Romi danas slave Đurđevdan (Ederlezi), jedan od svojih najznačajnijih praznika.
Nakon đurđevdanskog uranka, jutarnjeg umivanja i kupanja započinje slavlje uz igru, pjesmu i bogatu trpezu.
Praznik se slavi na različite datume, u zavisnosti od kalendara koji se poštuje.
Đurđevdan u narodu predstavlja granicu između zime i ljeta. Iako ga slave i drugi narodi, ipak je njegov značaj neusporedivo veći za romsku kulturu, u kojoj je Đurđevdan (Ederlezi) jedan od najznačajnijih praznika, prenosi “Avaz”.
Najrasprostranjeniji običaji koji se vežu za ovaj praznik su pletenje vijenaca od bilja i umivanje vodom u koju su bile potopljene ljekovite biljke te kupanje u rijeci. Đurđevdansko cvijeće od kojeg se pletu vijenci bere se unaprijed, a običaj je da vijenci od đurđevka i maslačka stoje na vratima sve do praznika naredne godine.
Oglas
Pripreme započinju dan prije, a značajan dio obilježavanja ovog blagdana predstavlja i Đurđevdanski uranak.
Običaj je da na taj dan najstariji član obitelji ustaje u zoru, umije se napolju, uzima drenovinu i budi ostale članove laganim udaranjem kako bi bili “zdravi kao drijen”. Nakon toga počinje slavlje uz glazbu, igru i što bogatiju trpezu.
U Bosni i Hercegovini jutros je sunčano i umjereno do pretežno oblačno vrijeme.
Temperature zraka u 08 sati: Bjelašnica 3 stupnja celzijusa, Sokolac 5, Ivan Sedlo i Široki Brijeg 8, Livno i Srebrenica 9, Bugojno 10, Prijedor i Sarajevo 11, Sanski Most i Zenica 12, Banja Luka i Mostar 13, Tuzla 14, Doboj 15, Neum 16, Bijeljina 17, Bihać i Gradačac 18 stupnjeva. Atmosferski tlak je u Sarajevu iznosio 942 milibara, u normali je i sporo raste.
Danas će u Bosni i Hercegovini biti sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Vjetar slab do umjerene jačine jugozapadnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 21 i 26 stupnjeva.
U Sarajevu sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Najviša dnevna temperatura zraka oko 24 stupnja, priopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.
Na području Bentbaše u Sarajevu danas se potuklo više migranata, prilikom čega su koristili i vatreno oružje, priopćeno je iz MUP-a Kantona Sarajevo.
Oko 18.00 sati, PU Stari Grad je obaviještena da je došlo do upotrebe vatrenog oružja na području Bentbaše. Izlaskom na teren, policijski službenici su potvrdili navode iz prijave. Prema trenutno raspoloživim podacima, prvobitno je došlo do fizičkog sukoba više muškaraca, migranata, navode iz MUP-a KS.
Kako dalje navode, usljed fizičkog sukoba, jedan od njih je upotrijebio vatreno oružje i nanio povredu drugom muškarcu, državljaninu Afganistana.
Povrijeđenom se pomoć ukazuje na KCUS, a zadobio je povredu desne noge.
Duge kolone vozila i čekanja na prijelaz granice zabilježene su u nedjelju prema Hrvatskoj iz pravca BiH na sjeveru te zemlje, te na jugu u suprotnom smjeru jer se građani BiH vraćaju nakon što su u toj zemlji spojili prvosvibanjske praznike s vikendom.
Kako su izvijestili iz Automoto saveza u Bosni i Hercegovini sa sjedištem u Mostaru, na graničnim prijelazima Izačić, Velika Kladuša, Gradina, Bosanska Gradiška, Bosanski Brod i Orašje duge su kolone putničkih vozila na izlazu iz Bosne i Hercegovine.
Lokalni mediji izvješćuju da se na pojedinim lokacijama satima čeka na prijelaz granice.
Po izvješću Automoto saveza, pojačan je i promet vozila na ulazu u BiH iz Hrvatske na graničnim prijelazima u Doljanima i Bijača na jugu gdje se u zemlju vraćaju građani BiH koji su spojili Praznik rada 1. i 2. svibnja, koji je u toj zemlji također neradni, s petkom i vikendom.
Oglas
Osnovne i srednje škole su spojile 3. svibnja kao neradni dan, jednako kao i dio javnih ustanova u BiH.
U Republici Srpskoj je pak u nedjelju Uskrs pa je neradni i uskrsni ponedjeljak.
Svetište Gospe Olovske najstarije je Marijansko svetište na Balkanu. Na prvi dan mjeseca svibnja , koji je cijeli na osobit način posvećen Blaženoj Djevici Mariji, u starodrevnom Gospinom svetištu u Olovu vjernici Vrhbosanske nadbiskupije tradicionalno su započeli svibanjsku pobožnost Mariji, Isusovoj Majci.
Svetište Gospe Olovske jedno je od najpoznatijih i najstarijih Gospinih hodočasničkih središta u Bosni i Hercegovini. Prvi podatak, koji ukazuje na to da je olovska Crkva narodno svetište, jest zabilješka u dubrovačkom ljetopisu od 10. travnja 1454. Prvotni franjevački samostan i crkva u Olovu osnovani su u 14. stoljeću i među najstarijima su u Bosni i Hercegovini. Godine 1704. Samostan i crkva su zapaljeni, a prema zapisima u kronici, počinitelj je naručen i nagrađen za svoje nedjelo. Godine 1867. izgrađena je drvena crkvica, a današnje svetište je građeno od 1930. do 1961.
Kroz dugu povijest Olovskoj Gospi su hodočastili vjernici iz Bosne i Hercegovine, Dalmacije, Bugarske, Srbije i Albanije. Svi zbog čudesnih ozdravljenja o kojima se pričalo. A ona su se događala za glavnih proslava, tj. za Velike i Male Gospe. Tih dana, na skučenom prostoru oko Crkve – koje može primiti najviše 5.000 ljudi, znalo bi se smjestiti i do 15.000 hodočasnika. A vjernici su se okupljali, kao i danas, oko čudotvorne slike Majke Božje, pred kojom su se događala čudesna ozdravljenja i koja je dobila naziv Čudotvorna Gospa Olovska. Drugo okupljalište olovskih hodočasnika jest tzv. Crni kamen koji stoji ispred sadašnje olovske crkve. Prirodno nije od crnog materijala, nego je pocrnio od hodočasničkih svijeća koje su u velikom broju padale oko njega. Crni kamen nije ništa drugo doli ostatak zida koji pobuđuje uspomene na staro svetište čija su zdanja nasilno uništena 1. i 2. kolovoza 1704. godine.
Oglas
U olovskom svetištu nalaze se dvije Gospine slike. Jedna je iz 18. st. s natpisom S. Maria Plumbensis , koja je do 1920. bila kod franjevaca u Iloku, a kasnije na Petrićevcu i u Sarajevu, da bi 1964. bila prenesena u 0lovo. Drugu je sliku god. 1954. izradio Gabrijel Jurkić prema opisu negdašnje Olovske Gospe , koja je nestala.
Od drugih starijih predmeta najvrjednija je kasnogotička srebrna kadionica iz 15. stoljeća. Ona je vjerojatno u 17. st. dospjela u franjevački samostan u Iloku, a ponovno je vraćena u Olovo 1935. god., nakon što je troškom svetišta u Olovu za Ilok nabavljena druga.
Etno skupina Čuvarice, nastala 2011. godine pri Hrvatskom kulturno-umjetničkom društvu Rama, postala je nezaobilazno ime tradicijske glazbe. Vođena strašću prema glazbenoj baštini ramskoga kraja, ova skupina postigla je izniman uspjeh kroz svoja dva objavljena albuma, samostalne koncerte te sudjelovanje na manifestacijama na kojima je njihov rad nagrađen brojnim priznanjima.
Voditeljica skupine, ujedno i magistrica glazbene kulture i etnomuzikologije, Biljana Glibo već 30 godina živi u Rami i istražuje tradicijsku glazbu.
– Želja mi je bila da na jedinstven način, u jednoj skupini, obradimo sve napjeve kojih u Rami ima bezbroj. Došli smo na ideju da osnujemo etno skupinu. Žene koje su bile dio skupine, bile su aktivne su i u Hrvatskom kulturno-umjetničkom društvu Rama, tako da je iz društva nastala i Etno skupina Čuvarice – prisjetila se ona.
Kaže da ih sugrađani jako vole, podržavaju i posjećuju koncerte, ali naglašava da su poznate i izvan Rame zbog dva albuma koja su objavili, kao i zbog svih dosadašnjih nastupa.
Oglas
Njihov prvi album “Divojka”, objavljen 2019. godine, donosi prepoznatljive obrade narodnih pjesama i autorske skladbe. Drugi album “Tragom prošlosti”, objavljen nedavno u listopadu 2023., nastavlja istim putem obrade pjesama i očuvanja tradicije, s dodatkom autorskih skladbi koje svjedoče o korijenima glazbene baštine.
Brojne njihove pjesme, kao i duet “Lipa kao vila” s Davidom Glibom, osvojili su mnoga srca šire publike, a Biljana Glibo izrazila je zadovoljstvo što se upravo pjesma ”Opadaj lišće” često prikazivala i na glazbenim televizijskim i radijskim programima u Hrvatskoj.
Čuvarice su stekle pozornost javnosti, ne samo zbog svoje glazbe, već i zbog koreografija koje prate njihove nastupe, prezentirajući plesnu tradiciju svog kraja ali i cijele Bosne i Hercegovine.
– Kada javno izvodimo naše pjesme, imamo i koreografije koje prate kola našeg kraja, ali i svih krajeva u Bosni i Hercegovini. Neke naše pjesme na glazbenim platformama prelaze i 100 tisuća pregleda i jako smo zadovoljni – podvukla je Biljana Glibo.
Oglas
Prisjetila se i festivala Melodije Mostara na kojem su sudjelovale više puta, a gdje su osvojile brojne nagrade.
– Jedne smo godine na ovom festivalu osvojili nagradu kao najbolje debitantice, druge godine smo osvojili drugu nagradu stručnog žirija, dok smo treće godine dobili zlatnu plaketu za pjesmu ‘Divojka’ – istaknula je ona.
Osim toga, redoviti nastupi Čuvarica na liturgijskim slavljima, ne samo u Rami nego i šire, pokazuju širinu njihovog angažmana u zajednici.
Pored brojnih koncerata, Čuvarice organiziraju i 8. Ramske dane kulture koje će se održati u listopadu i trajat će cijeli mjesec. Tada, pored glazbe, posjetitelji imaju priliku uživati i u drugim umjetnostima, podvukla je ona.
Oglas
Ljubav prema tradicijskoj glazbi Biljana Glibo prenijela je i na svoju obitelj. Njezin suprug i četvero djece također aktivno sudjeluju u radu skupine, ali i Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva Rama.
– Iznad svega je ljubav prema onome što radim, a tu ljubav sam prenijela na svoju obitelj. Važno je naglasiti i visoku posvećenost svih članica skupine koje se puno žrtvuju. Ipak, bez obzira što radimo ovaj posao iz puno ljubavi, možda bi mogli imati veću potporu općine i trenutne vlasti u Rami jer se financiramo sami svojim koncertima i darovima dobrih ljudi, odnosno donatora – zaključila je Glibo.
Čuvarice su u trinaest godina djelovanja postale simbol očuvanja kulturnog identiteta, a njihova priča je primjer predanog rada i ljubavi prema umjetnosti, koja nadilazi granice i povezuje ljude kroz glazbu i tradiciju.
Iz EUFOR-a su potvrdili za “Avaz” da je jedan njihov pripadnik 4. maja izgubio život.
Kako smo već objavili, dva vojnika EUFOR-a šetali su u slobodno vrijeme na području Travnika kada se dogodila nesreća.
– Nakon što je EUFOR upozoren na ovo, helikopter EUFOR MEDEVAC raspoređen je na njihovu lokaciju. EUFOR MEDEVAC se tokom ove operacije suočio sa teškim terenom i vremenskim uslovima. Ljekar i bolničar su pružili pomoć povrijeđenom vojniku koji je, nažalost, na licu mjesta proglašen mrtvim. EUFOR želi iskoristiti ovo vrijeme da izrazi saučešće porodici, prijateljima i kolegama ovog vojnika u ovom teškom trenutku – poručeno je iz EUFOR-a.
Naglasili su da je drugi vojnik, koji nije povrijeđen, također evakuiran helikopterom EUFOR-a MEDEVAC.
Oglas
– EUFOR će nastaviti pružati podršku svim potrebnim aranžmanima. EUFOR se također želi zahvaliti na medicinskoj ustanovi koja je pružila pomoć – naglašeno je iz EUFOR-a.
