Crna kronika
Napadi dronovima, sabotaže, misteriozni požari u Rusiji… “Putin je jako uznemiren”
TRI DRONA zujala su noćnim nebom 27. veljače iznad Belgoroda, ruskog grada udaljenog samo nekoliko desetaka kilometara od ukrajinske granice. Jedan dron razbio je prozor stana na šestom katu, prestrašivši par koji je gledao televiziju. Druga dva su se srušila na obližnje ulice, oštetivši parkirane automobile i uznemirivši stanovnike.
Deset dana kasnije, radnici crpne stanice za naftu u Novozibkovu, gradiću u ruskoj regiji Brjansk, pronašli su malu bombu za koju su dužnosnici rekli da je vjerojatno ispuštena iz drona. Kasnije tog dana, u Rostovu na Donu, zgrada Federalne sigurnosne službe (FSB) eksplodirala je u plamenu. Bio je to posljednji u nizu misterioznih požara diljem zapadne Rusije, piše The Washington Post.
Više od godinu dana nakon što je predsjednik Vladimir Putin pokrenuo invaziju, ruski rat u Ukrajini vodi se također na ruskom tlu, a Moskva se bori da zaštiti svoje granice. Rat za koji je Putin očekivao da će ga brzo dobiti, sada svakodnevno zadire u živote ruskih građana, uz česta izvješća o požarima, napadima dronovima i granatiranju.
Ukrajina i njeni građani, naravno, trpe najveću patnju u ratu. Prema podacima Ujedinjenih naroda ubijeno je više od 8000 civila. Milijuni su raseljeni; cijeli su gradovi pretvoreni u ruševine.
Ali što se napad dulje razvlači, to postaje realniji za Ruse, posebno one koji žive u pograničnim područjima. Putin se nadao zaštititi svoje građane – čak i od riječi “rat”, nazivajući ga “specijalnom vojnom operacijom”. Sada je naredio pooštravanje granične sigurnosti – ne u četiri ukrajinske regije koje je nezakonito anektirao – već duž međunarodno priznate granice sa samom Rusijom. Sustavi protuzračne obrane raspoređuju se u Moskvi i na drugim mjestima.
Ukrajina kaže da njena vojska djeluje samo na vlastitom teritoriju. Privatno, međutim, dužnosnici su priznali ulogu Ukrajine u nekim dramatičnim napadima, uključujući eksploziju na Krimskom mostu u listopadu. U slučaju požara u Rostovu, savjetnik predsjednika Volodimira Zelenskog na Twitteru je napisao: “Ukrajina se ne miješa, ali gleda sa zadovoljstvom”.
Napadi dronovima
U prvim mjesecima invazije, samo mjesta vrlo blizu rusko-ukrajinske granice bila su meta napada dronovima, uglavnom skladišta streljiva i spremnici goriva. S vremenom se domet tih udara produžavao, približavajući se Moskvi.
Krajem veljače vojni dron pokušao je napasti stanicu za kompresiju plina, ključni dio regionalne energetske mreže, u Kolomni, oko 75 kilometara južno od Kremlja.
Fotografije bespilotne letjelice objavljene na društvenim mrežama pokazuju da se radilo o letjelici UJ-22 ukrajinske proizvodnje, koju proizvodi Ukrjet, s navodnim dometom leta od 800 kilometara. Napad je bio neuspješan. Dron je okrznuo krošnje drveća i pao nekoliko metara od ograde postaje. Ipak, alarmantno se približio glavnom gradu Rusije.
Napadi na zračne baze
U prosincu su ukrajinske bespilotne letjelice izvele dvostruki napad na zračnu bazu Saratov Engels-2, u kojoj su smješteni ruski strateški nuklearni bombarderi.
Bilo je najmanje 27 poznatih napada bespilotnim letjelicama na ciljeve visoke vrijednosti u Rusiji, prvenstveno vojne baze, aerodrome i energetske objekte. U nekim slučajevima, dronovi su se srušili ili su oboreni prije nego što su stigli do svojih ciljeva. Najmanje tri bespilotne letjelice srušile su se u blizini Astrahana, grada u blizini Kaspijskog jezera, odakle Rusija ispaljuje projektile na Ukrajinu.
U prosincu je dron pogodio aerodrom Djagilevo u Rjazanu, a drugi je eksplodirao u listopadu u blizini aerodroma Šajkovka u regiji Kaluga, gdje je smještena 52. gardijska pukovnija teških bombardera. Napadi nisu prouzročili veću štetu vojnoj imovini, ali služe demoralizaciji ruskih snaga, prema Janu Matvejevu, ruskom vojnom analitičaru.
“Kada imate dron koji nosi malo eksploziva, malo je vjerojatno da će napraviti veliku fizičku štetu, ali to je veliki udarac reputaciji”, rekao je Matvejev. Druga vrsta napada, rekao je Matvejev, primarno je ciljala vojna skladišta i skladišta streljiva u blizini ukrajinske granice, s ciljem iscrpljivanja ruskih zaliha.
Energetski ciljevi su manje vrijedni, rekao je analitičar: “Učinkovitost ciljanja skladišta nafte je najmanja, budući da je Rusija veliki proizvođač nafte i nije moguće značajno poremetiti opskrbu. Ali još uvijek možete stvoriti lokalne krize ciljanjem na mjesta koja skladište gorivo”.
Protuzračna obrana
Čini se da su dva uspješna napada na aerodrom Engels-2 u prosincu jako uznemirila rusko vodstvo. Od tada je Rusija postavila novu protuzračnu obranu kako bi zaštitila Moskvu.
Posljednjih mjeseci sustavi protuzračne obrane kao što su Pancir-S1 i S-400 podignuti su teškim dizalicama i postavljeni na krovove ili u gradske parkove. Analitičari su primijetili da tri sustava u središtu Moskve – na krovovima Ministarstva obrane, Ministarstva unutarnjih poslova i poslovnog centra – učinkovito tvore kupolu nad Kremljom.
“Moskva vjerojatno ima gušću pokrivenost protuzračnom obranom od bilo kojeg grada na svijetu”, rekla je Dara Massicot, viša istraživačica u Rand Corpu.
Počevši od sredine siječnja, slični sustavi uočeni su i na drugim mjestima u ruskom glavnom gradu. Prije invazije, stanovnici stambenog kompleksa na rubu Nacionalnog parka Losini Ostrov uživali su u mirnom pogledu na šumu koja se proteže nekoliko kilometara istočno. Ali u siječnju su se stanovnici probudili uz prizor nekoliko sustava protuzračne obrane smještenih na čistini između staze za pse i potoka.
Uzbunjeni stanovnici požalili su se vlastima, koje su odgovorile da se radi o nacionalnoj sigurnosti, izvijestio je ruski istraživački list Insider.
Postavljanje takvih raketnih sustava tako blizu stambenih područja može biti opasno, rekao je Matvejev, ističući da projektili mogu skrenuti s kursa ili slučajno detonirati: “Svaki ima bojevu glavu i napunjen je gorivom. Ako dođe do požara, zamislite kakva će se eksplozija dogoditi unutar grada”.
Nove fortifikacije
Od početka invazije, ruske su vlasti izvijestile o više od 300 napada na ruska pogranična sela i gradove koji su uključivali granatiranje, topništvo ili projektile, te najmanje 40 žrtava.
Neka su sela evakuirana, nekoliko škola u tom području prešlo je na online nastavu, a vladine stranice na društvenim mrežama često su preplavljene molbama uznemirenih stanovnika koji traže da ih zaštite od neprijateljstava.
Lokalni dužnosnici okrivili su Ukrajinu za ove napade, no mnogi se događaju u udaljenim područjima i postoji malo videodokaza, što onemogućuje provjeru ruskih tvrdnji.
Takva su izvješća, međutim, iskoristile lokalne vlasti kako bi potaknule domoljubnu potporu ratu i opravdale inicijative poput kopanja rovova i izgradnje “zmajevih zuba” – cementnih piramida namijenjenih zaustavljanju kopnenog napada neprijatelja – duž cijele međunarodno priznate granice s Ukrajinom.
Rusija gradi fotrifikacije
Regija Bjelgorod, jedna od glavnih baza za ruske snage, počela je postavljati fortifikacije već u travnju 2022. godine. Fortifikacije su nazvane “zasečnaja linija”, što je srednjovjekovni izraz koji se odnosi na liniju pojačanja stvorenu na južnim granicama Ruskog Carstva u 16. i 17. stoljeću zbog zaštite od napada Krimskog kanata.
Dvije druge pogranične regije – Kursk i Brjansk – počele su se graditi u jesen nakon niza ruskih vojnih poraza. U mini-dokumentarcu koji je producirala lokalna TV postaja koju financira država, guverner Brjanska Aleksandar Bogomaz rekao je da je Ministarstvo obrane naredilo početak radova početkom prosinca.
Cijena izgradnje je visoka. Samo regija Bjelgorod potrošila je oko 132 milijuna dolara na projekt. Ali vojni stručnjaci, pa čak i neki proratni ruski komentatori, slažu se da su uglavnom beskorisni, jer praktički nema šanse da ukrajinske snage pokrenu kopneni napad na ruski teritorij.
Posljednjih tjedana Rusija je podizala slične fortifikacije i na okupiranom Krimu i drugim teritorijima koje drži u južnoj Ukrajini, što može sugerirati da se Moskva boji da ih ne izgubi.
“Sklon sam promatrati te stvari kao neku vrstu znakova njihove tjeskobe i onoga zbog čega su zabrinuti”, rekla je Massicot za The Washington Post.
Satelitske snimke dvaju uskih kopnenih poveznica od Krima prema kontinentalnoj Ukrajini pokazuju nedavno izgrađenu obranu u Armjansku i Medvedivki. “Čini se da ruska vojska shvaća da će možda morati braniti Krim u bliskoj budućnosti”, rekao je Matvejev.
Centralna.ba
Dženaza – namaz i ukop tragično stradale dvadesetpetogodišnje doktorice Azre Spahić obavljeni su danas na Gradskom mezarju Humci u Bihaću. Posljednjem ispraćaju, uz članove obitelji i prijatelje, prisustvovali su i brojne kolege, te građani Bihaća i ostatka Bosne i Hercegovine.
Klanjanje dženaze – namaza predvodio je bihaćki imam Abdurahman ef. Osmanović, naglasivši kako je uvijek najteže kada se na drugi svijet prate nevina i časno odgojena djeca, koja su svim svim svojim sugrađanima bila na ponos.
Kao da danas pratimo meleka, vjerujem da se svi tako osjećamo, kazao je imam Osmanović.
Mlada Bišćanka tragično je stradala u petak navečer u Sarajevu, gdje je završila Medicinski fakultet i bila zaposlena. Nju i njene prijateljice, na obilježenom pješačkom prijelazu, udario je automobil kojim je upravljao dvadesetsedmogodišnji Armin Berberović. Policijski službenici Ministarstva unutarnjih poslova Kantona Sarajevo nakon obavljenih uviđajnih radnji, istog su lišili slobode jer je utvrđeno da je automobilom upravljao pod uticajem alkohola, neprilagođenom brzinom i bez položenog vozačkog ispita.
Izvor: Fena, N1
U Kiseljaku je danas preminuo Siniša Bošnjak,poznat pod nadimkom Čupo.
Bio je svestrani gospodarstvenik, planinar, zaljubljenik u prirodu. Volio je smijeh, volio je ljude. Otišao tiho, baš onako kako je i živio.
U ime redakcije portala obitelji izražavamo iskrenu sućut.
Danas oko podne u mjestu Bila kod poduzeća Eurodom, iz pravca Travnika prema Vitezu dogodila se lakša prometna nesreća, u kojoj su sudjelovala dva putnička automobila javlja Centralna.ba.
Kako nam pišu naši čitatelji na vozilima je počinjena materijalna šteta, a na svu sreću nema ozlijeđenih osoba.
Nakon one sa smrtnim ishodom – ponovo se u fokus vraća alarmantna statistika po pitanju prometnih nesreća u cijeloj Bosni i Hercegovini, a gdje je posebno problematičan Kanton Sarajevo. Tokom nedjelje, u ovom kantonu registrirano je 12 udesa.
U deset prometnih nesreća koje su se dogodile tokom jučerašnjeg dana nastupila je materijalna šteta, a u dvije su povrijeđeni učesnici.
Ujedno, iz MUP-a Kantona Sarajevo izvijestili su i o jučer poduzetim mjerama kontrole prometa.
Tako su službenici policije iz prometa isključili: 18 vozača zbog vožnje pod djestvom alkohola, 10 vozača koji su vozili prije sticanja prava na upravljanje, dva vozača koja su učestvovala u prometu za vrijeme zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom, pet njih je vozilo nakon isteka važnosti vozačke dozvole, a dvoje je upravljalo neregistriranim vozilom, prenosi N1.
Danas poslijepodne u novotravničkom naselju Stojkovići buknuo je požar u kojem se zapalila štala i prateći objekat.
Na teren su izišlu pripadnici Vatrogasnog društva Novi Travnik, te su požar sanirali i stavili pod kontrolu, a na objektu je načinjena velika materijalna šteta.
Za sad nije poznat uzrok i na koji je način došlo do ovoga požara, a više ćemo znati nakon službenog izvještaja.
Po pisanju N1, muškarac koji je usmrtio mladu doktoricu Azru Spahić i povrijedio dvije djevojke, u nesreći koja se dogodila sinoć u Sarajevu, nije imao položen vozački ispit, potvrđeno je iz MUP-a Kantona Sarajevo.
Vozilom Mercedes je upravljao A.B. koji je uhapšen zbog sumnje da je počinio teško krivično djelo ugrožavanja sigurnosti u saobraćaju. Prilikom upravljanja vozilom, imao je prisustvo alkohola u krvi i vozilom je upravljao bez vozačkog ispita, kazala je Mersiha Novalić, glasnogovornica MUP-a KS.
Dodala je da i vozilo kojim je upravljao smješteno na depo.
Ovaj muškarac će biti predat na dalje postupanje nadležnom tužiocu, kazala je Novalić.
U sinoćnjoj nesreći u sarajevskom naselju Marijin Dvor smrtno je stradala mlada doktorica iz Sarajeva Azra Spahić, inače uposlenica u JU Dom zdravlja KS.
Ove informacije je na svom Facebook profilu podijelila njezina kolegica iz JU Doma zdravlja KS.
Podsjećamo, jedna djevojka je poginula, a dvije su teško povrijeđene u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u centru Sarajeva, a jedno lice je uhapšeno nakon uviđaja. O nesreći se oglasio i MUP KS i saopćio detalje.
Kako se navodi u izvještaju policije, dana 26.05.2023. godine oko 23:30 sati na kolovozu raskrsnice ulica Maršala Tita – Dolina, općina Centar Sarajevo, dogodila se saobraćajna nezgoda.
Tom prilikom došlo je do udara i obaranja na kolovoz pješaka S.A. rođena 1998. godine iz Sarajeva, S.A. rođena 1997. godine i S.E. rođena 2002. godine iz Ilidže od putničkog motornog vozila marke “Mercedes” kojim je upravljao vozač B.A. rođen 1996. godine iz Sarajeva.
Istog dana u 02:30 sati policijski službenici Sektora uniformisane policiej lišili su slobode B.A. iz Sarajeva zbog sumnje u počinjenje teških krivičnih djela protiv bezbjednosti i saobraćaja i u toku je njegova kriminalistička obrada u policiji.
Kako javlja portal Bugojno danas u mjestu Vodovod u Novom Travniku dogodila se teška prometna nesreća.
U nesreći su sudjelovala dva vozila od kojih je jedno hrvatskih registracijskih oznaka.
Kalo neslužbeno doznajemo ima povrijeđenih osoba.
U tijeku je očevid, a očekuje se uskoro više informacija. Promet se odvija otežano i usporeno.
Crna kronika
POČIVAO U MIRU: U 61. godini preminuo Dragan Petrović dugogodišnji član Viteških akorda
Danas je preminuo Dragan Petrović dugogodišnji član Viteških akorda.
Omiljen u društvu i uvijek spreman za pjesmu danas je nažalost izgubio bitku za život.Tijelo pokojnog Dragana bit će izloženo u mrtvačnici groblja Kraljevica sutra, 27. svibnja 2023. od 18:00 sati. Misa zadušnica i obred ukopa obavit će se u nedjelju 28. svibnja 2023. u 17:00 sati na groblju Kraljevica u Malom Mošunju.
Iskrena sućuti obitelji pokojnog Dragana, Viteškim akordima kao i rodbini i prijateljima.
Započinje Tjedan znanosti na Neretvi
Tjedan znanosti na Neretvi, koji će okupiti tim od oko 70 znanstvenika i istraživača iz BiH i Europe, a koji...
Organizator turnira se oglasio hoće li Đoković biti kažnjen
Organizatori Roland Garrosa su odlučili hoće li kazniti Đokovića zbog poruke “Kosovo je srce Srbije” koju je napisao na kameri...
Hrvatska danas obilježava Dan državnosti
Dan državnosti u Hrvatskoj se obilježava 30. svibnja. Ove se godine slavi 33. godišnjica konstituiranja prvog demokratskog i višestranačkog Sabora. 30. svibnja...
Vitez: Načelnik Marjanović službeno posjetio Bugarsku: Izražena želja za jačanjem suradnje
Općinski načelnik Boris Marjanović sa suradnicima posjetio je općinu Sadovo u Plovdivskoj oblasti u Republici Bugarskoj gdje je razgovarao s...
Borell pozvao kosovske vlasti i demonstrante da smanje tenzije
Visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell istakao je da EU najoštrije osuđuje “šokantno nasilje u...
Španjolci: Livaković je sve dogovorio s Villarrealom
LIVI, ostani”, skandirali su Bad Blue Boysi više puta na utakmici Dinama i Gorice (4:1), a nakon toga Dominik Livaković...
Miami će igrati finale s Denverom
Košarkaši Bostona bili su nadomak historijskog uspjeha i ulaska u finale play-offa NBA lige, no na kraju će tamo protiv...
Učestali odroni na brojnim dionicama
Stanje na cestama 30. 05. 2023. u 06 : 25 sati Zbog nestabilne vremenske situacije i povremenih padavina savjetujemo oprezniju...