Crna kronika
Napadi dronovima, sabotaže, misteriozni požari u Rusiji… “Putin je jako uznemiren”
TRI DRONA zujala su noćnim nebom 27. veljače iznad Belgoroda, ruskog grada udaljenog samo nekoliko desetaka kilometara od ukrajinske granice. Jedan dron razbio je prozor stana na šestom katu, prestrašivši par koji je gledao televiziju. Druga dva su se srušila na obližnje ulice, oštetivši parkirane automobile i uznemirivši stanovnike.
Deset dana kasnije, radnici crpne stanice za naftu u Novozibkovu, gradiću u ruskoj regiji Brjansk, pronašli su malu bombu za koju su dužnosnici rekli da je vjerojatno ispuštena iz drona. Kasnije tog dana, u Rostovu na Donu, zgrada Federalne sigurnosne službe (FSB) eksplodirala je u plamenu. Bio je to posljednji u nizu misterioznih požara diljem zapadne Rusije, piše The Washington Post.
Više od godinu dana nakon što je predsjednik Vladimir Putin pokrenuo invaziju, ruski rat u Ukrajini vodi se također na ruskom tlu, a Moskva se bori da zaštiti svoje granice. Rat za koji je Putin očekivao da će ga brzo dobiti, sada svakodnevno zadire u živote ruskih građana, uz česta izvješća o požarima, napadima dronovima i granatiranju.
Ukrajina i njeni građani, naravno, trpe najveću patnju u ratu. Prema podacima Ujedinjenih naroda ubijeno je više od 8000 civila. Milijuni su raseljeni; cijeli su gradovi pretvoreni u ruševine.
Ali što se napad dulje razvlači, to postaje realniji za Ruse, posebno one koji žive u pograničnim područjima. Putin se nadao zaštititi svoje građane – čak i od riječi “rat”, nazivajući ga “specijalnom vojnom operacijom”. Sada je naredio pooštravanje granične sigurnosti – ne u četiri ukrajinske regije koje je nezakonito anektirao – već duž međunarodno priznate granice sa samom Rusijom. Sustavi protuzračne obrane raspoređuju se u Moskvi i na drugim mjestima.
Ukrajina kaže da njena vojska djeluje samo na vlastitom teritoriju. Privatno, međutim, dužnosnici su priznali ulogu Ukrajine u nekim dramatičnim napadima, uključujući eksploziju na Krimskom mostu u listopadu. U slučaju požara u Rostovu, savjetnik predsjednika Volodimira Zelenskog na Twitteru je napisao: “Ukrajina se ne miješa, ali gleda sa zadovoljstvom”.
Napadi dronovima
U prvim mjesecima invazije, samo mjesta vrlo blizu rusko-ukrajinske granice bila su meta napada dronovima, uglavnom skladišta streljiva i spremnici goriva. S vremenom se domet tih udara produžavao, približavajući se Moskvi.
Krajem veljače vojni dron pokušao je napasti stanicu za kompresiju plina, ključni dio regionalne energetske mreže, u Kolomni, oko 75 kilometara južno od Kremlja.
Fotografije bespilotne letjelice objavljene na društvenim mrežama pokazuju da se radilo o letjelici UJ-22 ukrajinske proizvodnje, koju proizvodi Ukrjet, s navodnim dometom leta od 800 kilometara. Napad je bio neuspješan. Dron je okrznuo krošnje drveća i pao nekoliko metara od ograde postaje. Ipak, alarmantno se približio glavnom gradu Rusije.
Napadi na zračne baze
U prosincu su ukrajinske bespilotne letjelice izvele dvostruki napad na zračnu bazu Saratov Engels-2, u kojoj su smješteni ruski strateški nuklearni bombarderi.
Bilo je najmanje 27 poznatih napada bespilotnim letjelicama na ciljeve visoke vrijednosti u Rusiji, prvenstveno vojne baze, aerodrome i energetske objekte. U nekim slučajevima, dronovi su se srušili ili su oboreni prije nego što su stigli do svojih ciljeva. Najmanje tri bespilotne letjelice srušile su se u blizini Astrahana, grada u blizini Kaspijskog jezera, odakle Rusija ispaljuje projektile na Ukrajinu.
U prosincu je dron pogodio aerodrom Djagilevo u Rjazanu, a drugi je eksplodirao u listopadu u blizini aerodroma Šajkovka u regiji Kaluga, gdje je smještena 52. gardijska pukovnija teških bombardera. Napadi nisu prouzročili veću štetu vojnoj imovini, ali služe demoralizaciji ruskih snaga, prema Janu Matvejevu, ruskom vojnom analitičaru.
“Kada imate dron koji nosi malo eksploziva, malo je vjerojatno da će napraviti veliku fizičku štetu, ali to je veliki udarac reputaciji”, rekao je Matvejev. Druga vrsta napada, rekao je Matvejev, primarno je ciljala vojna skladišta i skladišta streljiva u blizini ukrajinske granice, s ciljem iscrpljivanja ruskih zaliha.
Energetski ciljevi su manje vrijedni, rekao je analitičar: “Učinkovitost ciljanja skladišta nafte je najmanja, budući da je Rusija veliki proizvođač nafte i nije moguće značajno poremetiti opskrbu. Ali još uvijek možete stvoriti lokalne krize ciljanjem na mjesta koja skladište gorivo”.
Protuzračna obrana
Čini se da su dva uspješna napada na aerodrom Engels-2 u prosincu jako uznemirila rusko vodstvo. Od tada je Rusija postavila novu protuzračnu obranu kako bi zaštitila Moskvu.
Posljednjih mjeseci sustavi protuzračne obrane kao što su Pancir-S1 i S-400 podignuti su teškim dizalicama i postavljeni na krovove ili u gradske parkove. Analitičari su primijetili da tri sustava u središtu Moskve – na krovovima Ministarstva obrane, Ministarstva unutarnjih poslova i poslovnog centra – učinkovito tvore kupolu nad Kremljom.
“Moskva vjerojatno ima gušću pokrivenost protuzračnom obranom od bilo kojeg grada na svijetu”, rekla je Dara Massicot, viša istraživačica u Rand Corpu.
Počevši od sredine siječnja, slični sustavi uočeni su i na drugim mjestima u ruskom glavnom gradu. Prije invazije, stanovnici stambenog kompleksa na rubu Nacionalnog parka Losini Ostrov uživali su u mirnom pogledu na šumu koja se proteže nekoliko kilometara istočno. Ali u siječnju su se stanovnici probudili uz prizor nekoliko sustava protuzračne obrane smještenih na čistini između staze za pse i potoka.
Uzbunjeni stanovnici požalili su se vlastima, koje su odgovorile da se radi o nacionalnoj sigurnosti, izvijestio je ruski istraživački list Insider.
Postavljanje takvih raketnih sustava tako blizu stambenih područja može biti opasno, rekao je Matvejev, ističući da projektili mogu skrenuti s kursa ili slučajno detonirati: “Svaki ima bojevu glavu i napunjen je gorivom. Ako dođe do požara, zamislite kakva će se eksplozija dogoditi unutar grada”.
Nove fortifikacije
Od početka invazije, ruske su vlasti izvijestile o više od 300 napada na ruska pogranična sela i gradove koji su uključivali granatiranje, topništvo ili projektile, te najmanje 40 žrtava.
Neka su sela evakuirana, nekoliko škola u tom području prešlo je na online nastavu, a vladine stranice na društvenim mrežama često su preplavljene molbama uznemirenih stanovnika koji traže da ih zaštite od neprijateljstava.
Lokalni dužnosnici okrivili su Ukrajinu za ove napade, no mnogi se događaju u udaljenim područjima i postoji malo videodokaza, što onemogućuje provjeru ruskih tvrdnji.
Takva su izvješća, međutim, iskoristile lokalne vlasti kako bi potaknule domoljubnu potporu ratu i opravdale inicijative poput kopanja rovova i izgradnje “zmajevih zuba” – cementnih piramida namijenjenih zaustavljanju kopnenog napada neprijatelja – duž cijele međunarodno priznate granice s Ukrajinom.
Rusija gradi fotrifikacije
Regija Bjelgorod, jedna od glavnih baza za ruske snage, počela je postavljati fortifikacije već u travnju 2022. godine. Fortifikacije su nazvane “zasečnaja linija”, što je srednjovjekovni izraz koji se odnosi na liniju pojačanja stvorenu na južnim granicama Ruskog Carstva u 16. i 17. stoljeću zbog zaštite od napada Krimskog kanata.
Dvije druge pogranične regije – Kursk i Brjansk – počele su se graditi u jesen nakon niza ruskih vojnih poraza. U mini-dokumentarcu koji je producirala lokalna TV postaja koju financira država, guverner Brjanska Aleksandar Bogomaz rekao je da je Ministarstvo obrane naredilo početak radova početkom prosinca.
Cijena izgradnje je visoka. Samo regija Bjelgorod potrošila je oko 132 milijuna dolara na projekt. Ali vojni stručnjaci, pa čak i neki proratni ruski komentatori, slažu se da su uglavnom beskorisni, jer praktički nema šanse da ukrajinske snage pokrenu kopneni napad na ruski teritorij.
Posljednjih tjedana Rusija je podizala slične fortifikacije i na okupiranom Krimu i drugim teritorijima koje drži u južnoj Ukrajini, što može sugerirati da se Moskva boji da ih ne izgubi.
“Sklon sam promatrati te stvari kao neku vrstu znakova njihove tjeskobe i onoga zbog čega su zabrinuti”, rekla je Massicot za The Washington Post.
Satelitske snimke dvaju uskih kopnenih poveznica od Krima prema kontinentalnoj Ukrajini pokazuju nedavno izgrađenu obranu u Armjansku i Medvedivki. “Čini se da ruska vojska shvaća da će možda morati braniti Krim u bliskoj budućnosti”, rekao je Matvejev.
Centralna.ba
Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine objavilo je pronalazak djevojčice koja je bila žrtva trgovine ljudima. Tužitelj iz Odjela za krijumčarenje i trgovinu ljudima koordinirao je aktivnosti sa Službom za poslove sa strancima i Graničnom policijom BiH. Detaljne analize tijekom kontrole robe i putnika na graničnom prijelazu Brod dovele su do otkrića i identifikacije žrtve međunarodne trgovine ljudima.
Zahvaljujući članovima Službe za poslove sa strancima, kao i Graničnoj policiji BiH te drugim relevantnim institucijama i agencijama, šestogodišnja djevojčica iz Afganistana, žrtva krijumčara ljudima, bit će ponovno s majkom sutra. Prema BHT1, Služba za poslove sa strancima potvrdila je da je djevojčica nasilno pokušana prokrijumčariti od strane svog oca.
Rade Kovač, načelnik Sektora operativne podrške u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), izjavio je kako je otac prethodno, koji je imao boravišnu dozvolu u Njemačkoj, doveo dijete u Bosnu i Hercegovinu i, prijeteći svojoj supruzi da će nauditi i sebi i djetetu, pokušao je razdvojiti dijete od supruge. Međutim, uz suradnju s Tužiteljstvom BiH i Interpolom, služba je prepoznala slučaj te je ta osoba zaustavljena pri izlasku iz BiH. Lice je procesuirano sukladno zakonodavstvu BiH. U tom kontekstu, prepoznavši opasnost po dijete, odvojili smo dijete od roditelja i smjestili ga u sigurnu kuću. U suradnji s vlastima Njemačke i majkom koja se nalazi u Njemačkoj, uspostavili smo takav kontakt da će majka doći u BiH i preuzeti svoje dijete.
Igor Jurić, otac nestale i ubijene petnaestogodišnje Tijane Jurić, ističe da svaki trenutak ima važnost kad se radi o nestanku. Naglašava da nestanak treba shvatiti vrlo ozbiljno, a društvo u cjelini treba raditi na preventivnim mjerama.
“Postoje i maloljetnički brakovi, postoji prodaja djece radi usvajanja. To su sve vidovi trgovine djecom i nažalost svjedoci smo da u Europi i u našoj zemlji to nije rijedak slučaj. Na žalost, svako nestalo dijete je previše. Kada izgubite, kada se izgubi život djeteta, besmisleno je pričati o tome postoji li pravedna kazna za takav život”, rekao je Jurić.
Stručnjaci se slažu da su djeca najranjivija kategorija i da traume koje dožive su trajne. Dodaju kako bi uspostava sustava Amber Alert znatno pomogla policiji u slučajevima nestanka djece.
“Ta prva pomoć koja bi poslužila i pomogla policiji, gdje bi građani svojim informacijama doprinijeli rješavanju takvih slučajeva. Općenito, problem trgovine djecom je vrlo izražen, posebno u siromašnim tranzicijskim zemljama”, rekao je Edo Muratbegović s Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA-e.
“Učinkovite mjere u tom smislu trebale bi biti kazneno zakonodavstvo, koje predviđa maksimalne moguće mjere za one koji zloupotrebljavaju djecu na taj način. Bilo da je riječ o njihovim roditeljima, a vrlo često su roditelji uključeni u to, ili oni koji su profesionalno uključeni u to”, dodao je sociolog Srđan Vukadinović.
Podsjećaju kako se djeca koja se prodaju zloupotrebljavaju na razne načine, u svrhu prosjačenja, činjenja kriminalnih djela, ali i seksualnog iskorištavanja.
Danas oko 13 sati na lokalnom puti Pokrajčići – Guča Gora dogodila se teža prometna nesreća, u kojoj su sudjelovala dva osobna automobila, a dvije osobe zadobole su tjelesne povrede.
Uviđaj obavljaju pripadnici PS TRAVNIK.
Sveta misa zadušnica i sprovod pokojnoga fra Nikice Zlatunića bit će u četvrtak, 18. travnja u 13 sati u Gučoj Gori.
U ponedjeljak, 15. travnja 2024. u Bučićima je u 69. godini života iznenada preminuo fra Nikica Zlatunić, svećenik franjevac Franjevačke provincije Bosne SrebreneFra Nikica Zlatunić rođen je 14. siječnja 1955. u mjestu Dolac na Lašvi od oca Stipe i majke Marije r. Dilber. Nakon završene osnovne škole u rodnom mjestu pohađao je Franjevačku klasičnu gimnaziju u Visokom (1970-1974), a zatim teološki studij na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu (1975-1982).
Franjevački habit fra Nikica je obukao 15. srpnja 1974. u Visokom. Prve redovničke zavjete dao je 13. srpnja 1975. u Visokom, a svečane redovničke zavjete položio je u ruke provincijala fra Alojzija Ištuka 25. travnja 1981. godine. Red đakonata primio je 5. srpnja 1981. u Sarajevu, a za svećenika je zaređen 19. ožujka 1982. po rukama mons. Marka Jozinovića, vrhbosanskog nadbiskupa.
Nakon svećeničkog ređenja fra Nikica je najprije obnašao službu župnog vikara u župi sv. Juraja u Vitezu od 1982. do 1984. Od 1984. do 1985. obnašao je službu župnog vikara u župi Svih Svetih u Livnu, a zatim istu službu od 1985. do 1988. u župi Duha Svetoga u Novoj Biloj.
Godine 1988. fra Nikica se odlučio poći u daleku Australiju i brinuti se za pastoralne potrebe hrvatskoga naroda u Hrvatskoj katoličkoj misiji Brisbane, gdje je ostao sve do 2016. godine. Te godine vratio se u svoj matični samostan sv. Franje u Gučoj Gori, gdje je najprije bio član samostanskog bratstva, a početkom 2018. imenovan je župnim vikarom u župi Guča Gora. Iste 2018. godine, zbog pastoralnih potreba u Australiji, ponovno je pristao poći u Australiju, gdje je preuzeo službu voditelja Hrvatskog katoličkog centra u Adelaidu i ondje ostao do 2021. godine, kada je provincijskim dekretom imenovan članom samostanskog bratstva i župnim vikarom u Gučoj Gori. Na provincijskom Kapitulu 2022. imenovan je župnikom u župi sv. Martina u Bučićima i tu službu će obnašati sve do svoje smrti.
“O pokojnom fra Nikici će pričati oni koji su ga bolje poznavali, ali bitno je naglasiti jednu njegovu karakternu crtu po kojoj će ostati trajno u sjećanju svih onih koji su ga poznavali. Fra Nikica je bio radostan i druželjubiv čovjek i tu radost na osobit način pronosio je preko dara koji mu je Bog dao: predivnog glasa! I nakon njegovog odlaska u vječnost ostat će predivni stihovi koje je otpjevao kao vokal VIS-a Jukić, kojeg su činili franjevački bogoslovi Provincije Bosne Srebrene. Neka Ti dobri Gospodin bude nagrada za sve dobro koje si za života učinio, a sve slabosti i propuste neka Ti oprosti po svome beskrajnom milosrđu. Obitelji pokojnika iskrena sućut. Počivao u miru Božjem!”, navodi se na mrežnoj stranici Bosne Srebrene. (kta)
Jutros je na magistralnom putu M-4 Tuzla – Doboj, u mjestu Miričina kod Gračanice došlo do stravične saobraćajne nezgode.
U nesreći je jedna osoba podlegla usljed zadobijenih povreda.
Glasnogovornica Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona Adnana Sprečić je kazala da se saobraćajna nesreća dogodila jutros oko 7:45 sati.
“U saobraćajnoj nesreći su učestvovala dva putnička i jedno teretno vozilo, a tom prilikom je uslijed zadobivenih povreda jedno lice poginulo.
Poginuo je vozač koji je upravljao vozilom opel corsa A. J. (75) iz Brijesnice, Doboj Istok, dok je saputnica iz vozila S.J. također povrijeđena i upućena u Univerzitetski klinički centar Tuzla radi ukazivanja medicinske pomoći.
Vozač se teretnim vozilom koje je učestvovalo u nesreći udaljio s mjesta događaja, ali je brzom intervencijom policije sustignut i zaustavljen.
Zbog obezbijeđenja mjesta događaja, saobraćaj je na navedenoj lokaciji u potpunosti obustavljen”, precizirala je Sprečić.
O događaju je obaviješten dežurni tužilac, te se poduzimaju dalje mjere i radnje po njegovom nalogu.
Tragična scena zavila je Bosansku Krupu, kada je muškarac pronađen mrtav u Ulici Prvomajska s višestrukim ubodnim ranama i sumnja se da su rane nanesene nožem. “Žrtva je identificirana kao S.S. (67), kao i osumnjičeni za ovaj zločin, E.A., koji je također pronađen u blizini mjesta tragedije. E.A. potiče iz Celja, ali živi u Bosanskoj Krupi”, piše cazin.net.
Neslužbeno ovaj mediji saznaje da su žrtva i osumnjičeni bili susjedi i da su tijekom dana konzumirali alkohol..
Nakon što je Tužilaštvo Unsko-sanskog kantona obaviješteno o ovom događaju, sektor krim-policije izvršio je detaljan uviđaj na mjestu zločina. Tijelo žrtve prevezeno je na odjel patologije KB “Dr. Irfan Ljubijankić” gdje će biti izvršena obdukcija kako bi se utvrdio točan uzrok smrti, dok policija nastavlja svoju istragu.
Crna kronika
TKO JE BIO FRA NIKICA ZLATUNIĆ: Rođen na Docu kod Travnika, 30.godina misonar u Australiji, umro u Bučićima
Poštovana braćo Bosne Srebrene, prijatelji i poznanici javljamo vam tužnu vijest da je sinoć 15. travnja 2024. u Bučićima u 69. godini života iznenada preminuo naš subrat fra Nikica Zlatunić.
Fra Nikica Zlatunić rođen je 14. siječnja 1955. u mjestu Dolac na Lašvi od oca Stipe i majke Marije r. Dilber. Nakon završene osnovne škole u rodnom mjestu pohađao je Franjevačku klasičnu gimnaziju u Visokom (1970-1974), a zatim teološki studij na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu (1975-1982).
Franjevački habit fra Nikica je obukao 15. srpnja 1974. u Visokom. Prve redovničke zavjete dao je 13. srpnja 1975. u Visokom, a svečane redovničke zavjete položio je u ruke provincijala fra Alojzija Ištuka 25. travnja 1981. godine. Red đakonata primio je 5. srpnja 1981. u Sarajevu, a za svećenika je zaređen 19. ožujka 1982. po rukama mons. Marka Jozinovića, vrhbosanskog nadbiskupa.
Nakon svećeničkog ređenja fra Nikica je najprije obnašao službu župnog vikara u župi sv. Juraja u Vitezu od 1982. do 1984. Od 1984. do 1985. obnašao je službu župnog vikara u župi Svih Svetih u Livnu, a zatim istu službu od 1985. do 1988. u župi Duha Svetoga u Novoj Biloj.
Godine 1988. fra Nikica se odlučio poći u daleku Australiju i brinuti se za pastoralne potrebe našega naroda u Hrvatskoj katoličkoj misiji Brisbane, gdje je ostao sve do 2016. godine. Te godine vratio se u svoj matični samostan sv. Franje u Gučoj Gori, gdje je najprije bio član samostanskog bratstva, a početkom 2018. imenovan je župnim vikarom u župi Guča Gora. Iste 2018. godine, zbog pastoralnih potreba u Australiji, ponovno je pristao poći u Australiju, gdje je preuzeo službu voditelja Hrvatskog katoličkog centra u Adelaidu i ondje ostao do 2021. godine, kada je provincijskim dekretom imenovan članom samostanskog bratstva i župnim vikarom u Gučoj Gori. Na provincijskom Kapitulu 2022. imenovan je župnikom u župi sv. Martina u Bučićima i tu službu će obnašati sve do svoje smrti.
O pokojnom fra Nikici će pričati oni koji su ga bolje poznavali, ali bitno je naglasiti jednu njegovu karakternu crtu po kojoj će ostati trajno u sjećanju svih onih koji su ga poznavali. Fra Nikica je bio radostan i druželjubiv čovjek i tu radost na osobit način pronosio je preko dara koji mu je Bog dao: predivnog glasa! I nakon njegovog odlaska u vječnost ostat će predivni stihovi koje je otpjevao kao vokal VIS-a Jukić, kojeg su činili franjevački bogoslovi Provincije Bosne Srebrene. Neka Ti dobri Gospodin bude nagrada za sve dobro koje si za života učinio, a sve slabosti i propuste neka Ti oprosti po svome beskrajnom milosrđu.
Obitelji pokojnika iskrena sućut. Počivao u miru Božjem!
Sveta misa zadušnica i sprovod pokojnoga fra Nikice Zlatunića bit će u četvrtak 18. travnja u 13 sati u Gučoj Gori. Ranije istoga dana bit će ispraćaj iz župe Bučići u 9 sati.
Pokoj vječni daruj mu Gospodine. I svjetlost vječna neka mu svijetli.
Požar koji je izbio u petak iznad naselja Vesela u Bugojnu stavljen je pod kontrolu, obavijestio je Federalni operativni centar.
Prema informacijama dobivenim iz Općinske službe civilne zaštite Bugojno i odgovorne osobe iz Vatrogasnog društva Bugojno, šumski požar na lokalitetu Garački potok stavljen je pod kontrolu, navodi se u izvještaju.
Šumski požar je izbio u petak, 12. aprila, oko 22 sata, iznad naselja Vesela, desna strana lokaliteta Garački podovi.Dodaje se da su na terenu dežurni vatrogasni timovi koji vrše preventivni nadzor požarišta.
U noći sa ponedjeljka na utorak iznenada je preminuo fra Nikica Zlatunić, župnik župe svetog Martina u Bučićima.
Posljednji ispraćaj iz župe Bučići biti će u četvrtak u 09 sati, a sveta misa zadušnica biti će istog dana u 13 sati u samostanu svetog Franje u Gučoj Gori, a sahrana je nakon svete mise na groblju Gorica.
Kako doznaje naš portal u noći sa ponedjeljka na utorak iznenada je preminuo fra Nikica Zlatunić, župnik župe svetog Martina u Bučićima.
Fra Nikica je dužnost župnika obnašao posljednje dvije i pol godine, a tridesetak godina bio je u misijama u Australiji.
U ime redakcije portala Centralna.ba franjevačkoj provinciji i obitelji izražavamo iskrenu sućut.
OSCE osudio usvajanje izbornog zakona RS
Ian Borg, predsjedavajući OSCE-a, i Helga Marija Schmid osudili su odluke NSRS na jednostranom prijenosu nadležnosti sa države na entitet....
CENTAR ZA KULTURU TRAVNIK: Predstava “Ko je lud” proglašena najboljom predstavom u 2023.godini
Sinoć, 18.4.2024. godine u Centru za kulturu općine Travnik održana je 5. “Svečana dodjela nagrada Centra” za 2023., godinu. Centar...
Detalji pronalaska otete djevojčice u BiH, uskoro se vraća majci u Njemačku
Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine objavilo je pronalazak djevojčice koja je bila žrtva trgovine ljudima. Tužitelj iz Odjela za krijumčarenje i...
Kompanija iz New Yorka nagradila znanstveni rad doktora Granova: KCUS dobio suvremeni aparat za izvođenje operacija na srcu
Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS) postao je vlasnik najsuvremenijeg aparata za izvođenje endoskopskih i minimalno invazivnih operacija na srcu...
Dodik: Nismo za rat, ali jednog dana ćemo izaći ih BiH, Beograd je naš glavni grad
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik večeras je na banjalučkom Trgu Krajine gdje je održan miting rekao da je tema okupljanja...
Mjera mora’ predstavlja BiH na svjetskoj pozornici Venecijanskog bijenala
Na 60. Venecijanskom bijenalu suvremene umjetnosti koje ove godine nosi temu “Stranci posvuda”, Bosnu i Hercegovinu predstavlja Muzej moderne umjetnosti...
U Bosni oblačno vrijeme, u Hercegovini nešto više sunca
U Bosni će danas preovladavati umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Prema poslijepodnevnim satima oblačnost će se smanjivati. U Hercegovini sunčano...
OSNOVNA GLAZBENA ŠKOLA USPJEŠNA NA FEDERALNOM NATJECANJU
Na XXVI. Federalnom natjecanju učenika i studenata glazbe, koje je održano od 15. do 19. travnja 2024.g. u Sarajevu, učenici...
