Nakon ovog povijesnog poteza u Europi ništa neće biti isto.

Finski predsjednik Sauli Niinistö i premijerka Sanna Marin u nedjelju su objavili da pokreću postupak ulaza u NATO savez i time napravili najveći obrat na geostrateškoj karti Europe u posljednjih trideset godina. Finska, koja stoljećima živi u sjeni ruskog diva s istoka, neutralnost je objavila nakon Drugog svjetskog rata. Helsinki ni na koji način nije želio provocirati Moskvu, s kojom dijeli 1300 kilometara granice i s kojom su imali turobna povijesna iskustva.

No iracionalna ruska invazija na Ukrajinu sve je promijenila. Građani ove skandinavske zemlje, u strahu da su oni sljedeći na redu, posljednjih mjeseci spremno aplaudiraju članstvu svoje zemlje u obrambenom Sjevernoatlantskom savezu. Prije invazije potpora Finaca ulasku u NATO iznosila je mizernih 20 posto. Nakon ofenzive Vladimira Putina u Ukrajini, ona premašuje 60 posto.

ODGOVORNA REGIJA

– Rađa se zaštićena Finska kao dio stabilne, jake i odgovorne nordijske regije. Ovime dobivamo sigurnost, ali je i dijelimo. Dobro je znati da sigurnost nije igra nulte sume – izjavio je u nedjelju Niinistö.

Premijerka je potvrdila da je finska vlada u stalnom kontaktu s članicama NATO-a i zahvalila je na podršci koju su do sada dobili.

– Naša je odluka povijesna. Kao članica NATO-a, Finska će također biti odgovorna za sigurnost čitave alijanse. U Finskoj je još pred nama parlamentarna procedura, ali vjerujem da će naš parlament raspraviti ovu povijesnu odluku s odlučnošću i odgovornošću – izjavila je Marin.

Niinistö je u subotu telefonski razgovarao s Putinom i izravno ga obavijestio što njegova zemlja planira napraviti. Rusija je u nekoliko navrata upozorila Finsku i Švedsku da ne ulaze u NATO jer će to, prema njihovoj interpretaciji, narušiti ravnotežu koja postoji na Baltiku, no Niinistö je izjavio da ne vjeruje da će Rusija vojno reagirati na ulazak Finske u NATO.

Zanimljivo, svjetski mediji ništa ne govore o vetu kojim već tjednima Zoran Milanović prijeti Finskoj i Švedskoj. Očito zahtjeve hrvatskog predsjednika, koji bi ulaznicu u NATO tih zemalja rado istrgovao za mjesto Dragana Čovića u Predsjedništvu BiH, nitko ne shvaća ozbiljno. Ali se zato u dosta ozbiljnom kontekstu spominje upozorenje turskog predsjednika Tayyipa Erdogana, koji se protivi ulasku ovih dviju skandinavskih zemalja u NATO, optužujući ih pritom da su dom teroristima. U prvom redu Kurdske radničke stranke, koja je u Turskoj stavljena izvan zakona. Uz to, Švedska je godinama bila posebno glasna u vezi pitanja kurdske manjine u Turskoj. Osim toga, Erdogan traž i da se ukine zabrana izvoza vojne tehnike iz ovih dviju zemalja u Tursku.

RIZIČNA ČEKAONICA

Analitičari. međutim. upozoravaju da Erdogan po svemu sudeći prijeti ne kako bi blokirao ove dvije zemlje na putu u NATO, nego kako bi za Tursku isposlovao određene koncesije.

Puno veća pozornost posvećuje se onome što će napraviti mađarski premijer Viktor Orban, stari Putinov saveznik u Europi. Njegovo eventualno protivljenje moglo bi dosta usporiti čitav proces.

Njemački stav je, pak, jasan.

– Njemačka je pripremila sve za brzi proces ratifikacije – poručila je u nedjelju njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock, svjesna da i Finska i Švedska u situaciji koja postoji u Europi žele sigurnosna jamstva.

– Ako se odluče pridružiti, moramo se pobrinuti da im damo sigurnosna jamstva, ne smije biti prijelaznog razdoblje, sive zone, u kojem bi njihov status bio nejasan – zaključila je Baerbock. Očito svjesna da bilo kakvo odgađanje otvara prostor Putinu. Jer NATO se obvezuje braniti samo članice Saveza. Ne i one koje se nalaze u sjevernoatlantskoj čekaonici.

Centralna.ba