Zanimljivosti
Na Mjesecu otkrivena pojava koja je u potpunosti zbunila znanstvenike
Istražitelji NASA-e i havajskog Instituta za geofiziku i planetologiju nedavno su analizirali još neke podatke i našli se u čudu kad su pronašli tragove hematita, oblika željezova oksida, odnosno hrđe.
Mjesec hrđa, a znanstvenici su tim zaključkom vjerojatno bili jednako zbunjeni kao i vi kad ste pročitali ovu rečenicu, piše CNN. Naime, hrđa na Mjesecu ne bi smjela biti moguća jer ondje nema kisika, što je jedan od njezinih dvaju uzročnika. Drugi je voda.
No dokaza za to ima. Indijska lunarna sonda Chandrayaan-1 kružila je oko Mjeseca 2008. godine i prikupila podatke koji su do danas pridonijeli mnogim otkrićima, uključujući i postojanje molekula vode na njegovoj površini. Sonda je bila opremljena i instrumentom koji je proizvela NASA s ciljem analize mineralnog sastava Mjeseca, prenosi Hina.
Istražitelji NASA-e i havajskog Instituta za geofiziku i planetologiju nedavno su analizirali još neke podatke i našli se u čudu kad su pronašli tragove hematita, oblika željezova oksida, odnosno hrđe. Na Mjesecu ima mnogo stijena bogatih željezom, ali hrđa se stvara jedino kad je željezo izloženo kisiku i vodi.
Isprva nisam mogla vjerovati jer s obzirom na uvjete na Mjesecu hrđe ondje ne bi trebalo biti, kazala je Abigail Fraeman, znanstvenica NASA-e.
Ne samo da na Mjesecu nema kisika nego je i preplavljen vodikom, koji ondje struji sa Sunca nošen solarnim vjetrom. Hrđa nastaje kad kisik ukloni elektrone iz željeza, a vodik radi upravo suprotno, dodaje mu elektrone. Zato se na područjima bogatim vodikom hrđa teško stvara.
Krivac je Zemlja
To je vrlo zbunjujuće, rekao je Shuai Le sa Sveučilišta Hawaii, glavni autor studije objavljene u časopisu Science Advances. Mjesec je užasno okruženje za stvaranje hematita.
Nakon višemjesečnih istraživanja Li i znanstvenici NASA-e misle da su riješili zagonetku. Krivac za hrđu na mjesecu je – Zemlja.
Prvi veći trag im je bila činjenica da je većina hrđe koncentrirana na strani Mjeseca okrenutoj prema Zemlji, što je ukazivalo na to da je pojava na neki način povezana s našim planetom.
Zemlju okružuje magnetno polje, a solarni vjetar rasteže ga i stvara dug magnetni rep u smjeru vjetra. Mjesec ulazi u taj rep tri dana prije nego što je pun i treba mu šest dana da iziđe na drugu stranu.
Li smatra da kisik sa Zemlje tim magnetnim repom stiže do Mjeseca i ondje u doticaju s vodenim molekulama stvara hrđu.
Magnetni rep istodobno, za puna Mjeseca, blokira sav solarni vjetar, što znači da je Mjesec privremeno zaštićen od udara vodika sa Sunca. Time je također otvoren vremenski prozor za stvaranje hrđe.
No ta teorija ima nekoliko ‘rupa’. Primjerice, manji dio hrđe pronađen je i na tamnoj strani Mjeseca, gdje kisik sa Zemlje teško može doprijeti, a ostala je nejasna i interakcija molekula vode i stijena na Mjesecu.
Dnevnik.ba
Scena
Soda bikarbona radi čuda i u vrtu: riješite se puževa, zaštitite povrće i oporavite ruže
Mogućnosti upotrebe sode bikarbone iznenađujuće su velike. Gotovo da ne postoji područje u svakodnevnom životu gdje soda nema neku važnu funkciju. Uz njezina izuzetna ljekovita svojstva, soda bikarbona ima uistinu puno primjena i u kućanstvu. No, jeste li znali da je soda bikarbona jako korisna i u vrtu? Ubija korov, tjera puževe, a djeluje i kao pesticid. Ekološki je čista, ne šteti biljkama, pa je omiljeni izbor mnogih vrtlara.
Za pripremu sredstva za zaštitu bilja potrebna vam je samo voda i velika vrećica sode bikarbone. Preporučuje se ne koristiti metalne posude. Također, temperatura vode u kojoj otapate sodu bikarbonu ne smije biti viša od 50 Celzijevih stupnjeva. Mnogi stručnjaci ovoj otopini dodaju i kap ili nekoliko kapi blagog deterdženta za suđe. To će pomoći otopini da bolje ostane na biljkama ili tlu. Ako primijetite da su vaše biljke zaražene pepelnicom (izgledaju kao da su prekrivene brašnom), pokušajte ih tretirati sodom bikarbonom. Otopite 4 žlice sode bikarbone u 10 litara vode. Tom otopinom poprskajte biljke, ponovite postupak jednom tjedno.
Za suzbijanje lišajeva pomiješajte dvije žlice sode bikarbone s litrom mlijeka i 5 litara vode. Poprskajte biljku ovom otopinom, posebno je korisno za krumpir i ostalo povrće. Ako ste, pak, ljubitelj ruža i uzgajate ih u svom dvorištu, napravite otopinu jedne žlice sode bikarbone u jednoj litri vode. Njime zalijevajte ruže i tako spriječite pojavu crnih pjega na lišću, prenosi Mondo.
Ako lišće vaših biljaka grickaju puževi, pomiješajte sodu bikarbonu s brašnom (u omjeru 1:1) i tu smjesu pospite oko biljaka. Puževi ne vole sodu bikarbonu jer ih dehidrira pa će je iz tog razloga izbjegavati. Ako pada kiša, morat ćete ponoviti postupak.
Scena
Pomiješala je dva sastojka i izribala fuge u kupaonici: ‘Oduševljena sam rezultatima, ali…‘
Za čišćenje fuga na pločicama, budimo realni, nikad nemamo vremena. Ni volje. A neki nemaju ni iskustva. Za koje se sredstvo za čišćenje odlučiti, od kud krenuti, s čim ribati, koliko će dugo trajati… Toliko je pitanja… No, čini se da smo napokon dobili neke odgovore.
U članku s portala Apartment Therapy, kojeg potpisuju Laura Schocker i Shifrah Combiths, opisuje se jedan jedan mali eksperiment u kupaonici: izrada tri “kućna sredstva”, prema preporuci bivše direktorice lifestyle sekcije na istom portalu Taryn Williford, te njihovo testiranje na tri površine jednake veličine. Svaki sastojak pomiješan je u posudi za višekratnu upotrebu iz kuhinje, a kao alat za ribanje poslužile su četkice za zube. Evo rezultata.
Soda bikarbona i voda
Miješanjem sobe bikarbone i vode u jednakom omjeru dobivena je pastu, a isprobane su dvije tehnike. Prva je bila pustiti pastu da malo odstoji na tretiranoj površini i zatim izribati, a druga je bila umočiti četkicu u pastu te odmah ribati, izravno na pločice i fugirnu masu. Možda se ne bi očekivalo, ali druga je tehnika zapravo bila učinkovitija. Međutim, posao nije bio 100 posto obavljen; figa je ostala blijedo siva. Ovaj je sastojak dobio ocjenu 7/10.
Ocat i voda
Mješavina bijelog octa i vode u jednakom omjeru pokazala se razočaravajućom, posebice ako se uzme u obzir učinkovitost bijelog octa u drugim kućanskim zadacima. Autorica piše kako je ribala, pustile mješavinu da odstoji, pa opet ribala…, ali činilo se da nema razlike. Konačna ocjena bila je 3/10.
Soda bikarbona i vodikov peroksid
Iako vodikov peroksid mnogi ne drže u kući, ova bi ih metoda čišćenja mogla potaknuti na njegovu kupnju, budući da se ovo “uradi sam” sredstvo pokazalo najboljim. Miješanjem vodikovog peroksida i sode bikarbone u omjeru 1:2 dobila se pasta koja je ubrzo postala pjenasta. Pri prvom kontaktu s pločicama rezultati nisu bili obećavajući, ali je fuga nakon nekog vremena počela svijetliti. Nakon sat vremena ribanja izgledala je bolje od očekivanog. Stoga je dobila ocjenu 9/10.
Odabir ‘alata‘ za ribanje
Iako je pasta dobivena od sode bikarbone i vodikova peroksida dobila najveću ocjenu, iskustvo je pokazalo da odabir četkice za zube nije bio baš najbolji. Naime, autorica navode kako se pokušaj ribanja cijele kupaonice pokazao vrlo iscrpnim i – sporim.
Izvor: Dom i dizajn
BiH
U Blagaju održan međunarodni kamp za promociju sportskog penjanja i alpinizma među ženama
Planinarsko sportsko društvo ‘Energoinvest’ Sarajevo, Sarajevska škola alpinizma i Sportsko penjački klub Blagaj okupilo se u Blagaju i njegovom penjačkom području oko 80 sudionica iz Bosne i Hercegovine i inozemstva na Međunarodnom kampu alpinistica i penjačica ‘Rendez vous Hautes Montagnes (RHM)’.
Među sudionicama tog događaja održanog ranije ovog mjeseca, bilo ih je desetak iz Bosne i Hercegovine. Za njih je to bila prilika da ocijene vlastita znanja i vještine, u toku zajedničkog penjanja sa ženama iz zemalja koje baštine kulturu alpinizma poput Švicarske, Italije i Austrije.
”Takva druženja otvaraju mogućnosti zajedničkog penjanja u stijenama u inozemstvu. Najvažnije, taj kamp je bio prilika ženama da se samostalno bave sportskim penjanjem i alpinizmom” – navode organizatori kampa. Kako ističu, zahvaljujući kontinuiranom radu i zalaganju Sarajevske škole alpinizma stasale su brojne generacije žena, u razdoblju nakon 2010. godine, koje nastavljaju da se bave alpinizmom.
Tome svjedoči broj registriranih alpinistkinja, kao i prve instruktorice alpinizma i sportskog penjanja. Najznačajniji napredak su alpinistkinje, koje posljednjih godina samostalno realiziraju uspone u visokim stijenama u zemlji i inozemstvu” – istaknuto je. U okviru događaja prezentirane su knjige ‘Penjački vodič za BiH’ (Vukić i Lemerer, 2024), ‘Alpinistički vodič Velež’ (Ilić i Hukić, 2019), te brojne karte bosanskohercegovačkih planina. Predstavnici ‘Planinske zveze Slovenije’ Ines i Janez Skok prezentirali su, na Kampu u Blagaju, svoju knjigu ‘Stena’. Kamp su posjetili i doajeni bh. alpinizma Muhamed Šišić, Muhamed Gafić i Edo Kajan.
Pohod na Velež zamijenjen je penjanjem ferate ‘Srce Veleža’, a sudjelovalo je 19 žena. Među sudionicama, koje su samostalno popele tu zahtjevnu feratu, bila je i sedamdestdevetogodišnja Engleskinja. Večernji program obuhvatio je predavanja o sportsko-penjačkom području Blagaj. U suradnji s lokalnim vodičima iz Blagaja organizovane su posjete znamenitostima u Blagaju i vožnja kanuom duž rijeke Bune. Brojne sudionice iz inozemstva iskazale su zadovoljstvo zbog dolaska u Bosnu i Hercegovinu, koja im je dotada bila nepoznata penjačka i turistička destinacija. Kamp je završen izborom Sophie von Borstel iz Njemačke za novu predsjednicu organizacije RHM.
Sljedeći RHM kamp, planiranje je za 2025. godinu, a za lokaciju je odabran Chamonix (Francuska). Međunarodni kamp alpinistica i penjačica ‘Rendez vous Hautes Montagnes (RHM)’ 2024. godine održan je ranije ovog mjeseca u Eko centru Blagaj, kojim upravlja Omladinski klub Novi val. Osim iz BiH sudjelovale su i penjačice iz Njemačke, Austrije, Češke, Italije, Švicarske, Slovačke, Slovenije, Srbije i Velike Britanije.
Izvor: Bljesak.info
BiH
Izgrađena tulipan-kružna raskrsnica u Banjaluci
BANJALUKA – Uspješno je okončana izgradnja nove kružne raskrsnice na spoju Zapadnog tranzita i Ulice Trive Amelice, kod pekare “Bakal”, koju krasi skulptura tulipana Banjaluka.
“Izgradili smo još jednu raskrsnicu, koja će značajno rasteretiti saobraćaj u našem gradu. A ako se pitate zašto ova dekoracija unutar same raskrsnice, odgovor je veoma jednostavan. Ovo je tulipan Banjaluka, planetarno poznat, a banjalučki brend”, istakao je gradonačelnik Draško Stanivuković.
Naglasio je da je dalje plan izgradnja obilaznice oko Banjaluke, što se i radi izgradnjom mosta u Česmi i putem prema naselju Vrbanja i Čelinac.
“To je prvi dio našeg plana. Nastavljamo dalje da gradimo našu Banju Luku”, poručio je Stanivuković, stoji u priopćenju.
Središnja Bosna
Sutra se slavi sv.Mihovil, zaštitnik policije, posebno slavlje u župi Ovčarevo čiji je nebeski zaštitnik
U nedjelju 29.rujna je blagdan svetog Mihovila arkanđela. Ovaj se dan na poseban način obilježava u župi Ovčarevo koje je sveti Mihovil (Mihael) nebeski zaštitinik. Župa se za patron pripremala trodnevnicom, s na sam blagdan svete mise su: jutarnja u 8 sati, te svečana sveta misa s procesijom u 11 sati koju predvodi fra Vinko Sičaja, ekonom i definitor franjevačke provincije Bosne Srebrene.
Društvo
Travnik među 11 gradova u BiH koji će obilježiti Europsku noć istraživača
Europska noć istraživača je paneuropski ili sveuropski događaj koji podržan od strane Europske unije. Dio je programa “Horizon Europe”, ključnog programa Europske unije za financiranje istraživanja i inovacija.
Projekat se, pored Travnika, različitim programima provodi i u Sarajevu,Banjaluci, Bijeljini, Brčkom, Goraždu, Konjicu, Mostaru, Neumu, Sarajevu, Trebinju i Tuzli.
Započeo je 2012. godine u BiH, te od tada je izrastao u iznimno važan festival znanosti i istraživanja.
Nakon dvogodišnje pauze, najveća proslava znanosti i istraživanja u našoj zemlji, ponovo se vraća svim generacijama, a prvenstveno onima koji se profesionalno bave znanošću. Jedanaest bh. gradova tokom 27.rujna 2024. bit će znaku promocije znanstvenih dostignuća i njihove vrijednosti, objavljeno je na stranici Općine Travnik.
Scena
Zašto su nam nametnuti neodvojivi čepovi?!
Danas i otvaranje obične plastične boce dolazi s pomalo drame. Naime, ovaj nekoć jednostavan čin sada dolazi s dodatnom komplikacijom.
Krivac je, naravno, ono malo plastike koja drži poklopce pričvršćene na bocama. Novi dizajn tiho se ušuljao u red bezalkoholnih pića tijekom proteklih nekoliko godina. Ovaj maleni dodatak pakiranju pretvorio je relativno jednostavan postupak u aktivnost s visokim rizikom. Jedan korisnik društvenih medija označio je ovaj razvoj kao “najgoru stvar koja se dogodila čovječanstvu od uklanjanja priključka za slušalice “na pametnim telefonima”, piše Independent, a prenosi tportal.
Dizajn se može pratiti unatrag do direktive Europske unije koja je prvobitno predložena 2018., a zatim službeno usvojena sljedeće godine, s postavljenim rokom: od 3. srpnja 2024., navodi EU, čepovi na svim nepovratnim plastičnim bocama pića s kapacitet od tri litre ili manje mora ostati pričvršćen nakon otvaranja.
Europljani bijesni zbog direktive
Svrha nije bila kolektivno razbjesniti žedne Europljane, već uhvatiti se u koštac s ozbiljnim problemom: plastičnim otpadom.
Procjenjuje se da svake godine u svijetu proizvedemo oko 400 milijuna tona stvari. Plastika se razgrađuje u male čestice, ali nikada u potpunosti ne nestane. Ova mikroplastika može naškoditi okolišu, zagađujući oceane i tlo, a može ući i u ljudsko tijelo (povezana je sa zdravstvenim problemima kao što su endokrini poremećaji, pa čak i rak, a pronađena je i u placenti).
Ono što bi se moglo činiti kao iritantna promjena čini se mnogo razumnijim kada počnete istraživati utjecaj naše navike bezalkoholnih pića. Kada se poklopci “odvežu” s boca, često ispadnu ili se izgube, potencijalno ih otpuše vjetar ili ih kiša odnese u odvode ili rijeke koje teku u more. Naime, čepovi boca jedan su od najčešćih oblika plastičnog otpada koji se nalazi na europskim plažama.
A čak i ako dospiju do kante za recikliranje, a zatim do pogona za preradu, problem je njihova sitna veličina. “Čepovi se filtriraju kroz bubnjeve za sitanje jer su premali”, objašnjava Ross Lakhdari, stručnjak za kružno gospodarstvo u PA Consultingu. “Općenito, svaki predmet manji od pet centimetara u bilo kojoj dimenziji riskira da bude izgubljen tijekom ovog procesa pregleda.”
Životinje čepove često brkaju s hranom
Ako ovi poklopci ostanu pričvršćeni za nešto veće, manja je vjerojatnost da će se izgubiti kao otpad ili završiti u oceanu, gdje se mogu pokazati opasnima za divlje životinje kao što su kornjače i ptice. Nažalost, životinje ih često brkaju s hranom pa nije ni čudo što je nevladina organizacija Seas at Risk plastične čepove uvrstila među pet najštetnijih vrsta oceanskog smeća.
Unatoč tome što se plan činio besmislenim, Big Soft Drink je u početku naišao na odbijanje EU direktive. Razne multinacionalne tvrtke tvrdile su da bi bilo previše zahtjevno i skupo napraviti nove, usklađene poklopce, te da bi bilo bolje usredotočiti se umjesto toga na poboljšanje procesa recikliranja.
No otkako je direktiva uvedena, proizvođači pića polako uvode promjenu kako bi ispunili rok do 2024. godine. Dakle, ove privezane boce nisu se preko noći pojavile na našim policama. Coca-Cola ih je počela prodavati u Europi 2022., samo su postupno postajale sve prisutnije. Zemlje mogu odlučiti o svojim “učinkovitim, razmjernim i odvraćajućim” kaznama za one koji krše pravila.
Scena
Travniči TikToker prvo “otresao” 153 ćevapa, a sada je sam pojeo celo jagnje! “Bez salate, nju ne jedem, pošto sam na dijeti”
Sermed Maktouf (34), Tiktoker iz Travnika, poznat i našoj javnosti kao čovek s neverovatnim apetitom, opet obara rekorde! U Novom Pazaru prošle godine je pojeo mega porciju ćevapa, čak deset puta veću od prosečne. Ovaj bosanskohercegovački tiktoker pred kamerama je slistio svih 153 komada za sat i po, i to bez pauze! Ali ono što je pojeo za prošlu Novu godinu, prevazili rekord iz Novog Pazara.
“Pred Novu godinu ‘otres’o’ sam ja’nje bez glave! Bez salate, nju ne jedem, pošto sam na dijeti!”, pohvalio se Sermed na TikToku uspehom s kojim je ušao u 2024. godinu.
U jednom sarajevskom restoranu “Kod Brajlovića” pojeo je jagnje koje je u komadu bez glave, servirano ispred njega (pogledajte video ispod):
Scena
Ova sredstva za čišćenje nikada se ne smiju miješati jer izazivaju trovanje
Nepravilna primjena sredstava za čišćenje u domaćinstvu s posljedičnim razvojem znakova i simptoma otrovanja su jedna od češćih nezgoda za koje se konzultira Centar za kontrolu otrovanja. Tako se primjerice nedavno tijekom jednog dana čak u 4 od 10 zaprimljenih poziva radilo o nepravilnoj primjeni sredstava za čišćenje kupaonice s posljedičnim razvojem dišnih tegoba kao što su kašalj, otežano disanje i osjećaj pečenja i stezanja u prsima, prenosi imi.hr.
Evo koje kombinacije sredstva za čišćenje treba posebno izbjegavati:
Prije uporabe proizvoda za čišćenje ključno je pažljivo pročitati upute kako biste izbjegli neželjene kemijske reakcije koje mogu biti vrlo opasne. Na gotovo svim jačim proizvodima jasno je naznačeno da se koriste sa zaštitnim rukavicama i naočalama, a neki se proizvodi ne smiju kombinirati s drugima.
Ovo su proizvodi koji se nikada ne smiju miješati:
Amonijak i izbjeljivač
Kombinacijom izbjeljivača (natrijev hipoklorit) i amonijaka nastaje otrovni plin kloramin. Ovaj plin izaziva iritaciju očiju, nosa, grla i pluća, a u težim slučajevima može dovesti do trovanja i ozbiljnih problema s disanjem.
Kiselina i izbjeljivač
Kada se izbjeljivač kombinira s kiselinama, poput octa ili sredstava za uklanjanje kamenca, oslobađa se plin klor, koji je izuzetno otrovan. Može izazvati ozbiljna oštećenja dišnih puteva, kože i očiju, prenosi Klix.
Alkohol i izbjeljivač
Miješanje izbjeljivača s alkoholom može stvoriti kloroform, poznat po svojim opojnim svojstvima. Udisanje velike količine kloroforma može ozbiljno oštetiti jetru, bubrege i živčani sustav
Vodikov peroksid i ocat
Miješanje vodikovog peroksida s octom stvara peroksikiseline, koja je vrlo korozivna i može izazvati iritaciju kože, očiju i dišnog sustava.
Različita sredstva za odvodnju
Proizvodi za odčepljivanje odvoda često sadrže jake kemikalije poput kiselina ili baza. Njihovo miješanje može izazvati eksplozivne reakcije ili oslobađanje opasnih plinova koji mogu ozbiljno ugroziti zdravlje.