Svjetski dan zemljišta obilježava se svake godine 5. decembra kao sredstvo za usmjeravanje pažnje na važnost zdravog zemljišta i zalaganje za održivo upravljanje resursima zemljišta. Generalna skupština UN-a odredila je ovaj datum, 2014. kao prvi službeni Svjetski dan zemljišta, navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Veza vode i zemljišta

Cilj je podići svijest o važnosti i odnosu između zemljišta i vode u postizanju održivih i otpornih poljoprivredno-prehrambenih sistema. Jedinstvena globalna platforma ne samo da slavi zemljište, već također osnažuje i uključuje građane širom svijeta da poboljšaju zdravlje zemljišta.  Opstanak naše Planete ovisi o dragocjenoj vezi između zemljišta i vode. Voda u zemlji, vitalna za apsorpciju nutrijenata od strane biljaka, povezuje naše ekosisteme. Ovaj simbiotski odnos je temelj naših poljoprivrednih sistema. Međutim, suočeni s klimatskim promjenama i ljudskim aktivnostima, naša zemljišta se degradiraju, što predstavlja preveliki pritisak na naše vodne resurse.

Erozija narušava prirodnu ravnotežu, smanjujući infiltraciju vode i dostupnost za sve oblike života. Prakse održivog upravljanja zemljištem, kao što su minimalna obrada, plodored, dodavanje organske materije i pokrivni usjevi, poboljšavaju zdravlje zemljišta, smanjuju eroziju i zagađenje i poboljšavaju infiltraciju i skladištenje vode. Ove prakse također čuvaju biodiverzitet zemljišta, poboljšavaju plodnost i doprinose sekvestraciji ugljika, igrajući ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena.

Siromašno zemljište

Pothranjenost i nesigurnost ishrane su dugogodišnji problemi za čovječanstvo. U Institutu napominju da je povezanost zemljišta sa nedostatkom nutrijenata u usjevima zbunjujuća budući da je primarni izvor nutrijenata zemljište. Biljke dobijaju vitalne resurse iz dva potpuno različita okruženja – vazduh i zemljište. Hranjive tvari koje nalazimo u životinjskoj hrani potiču iz biljaka ili biljnih namirnica, koje svoje hranljive materije dobijaju iz zemljišta. Dakle, nutritivni kvalitet i količina hrane direktno su povezani sa kvalitetom i zdravljem zemljišta.

Zdrava zemljišta mogu podržati produktivnost, raznolikost i ekološke karakteristike kopnenih ekosistema (FAO, 2020). Ako zemljišta nisu zdrava, njihova sposobnost da proizvode zdravu i hranjivu hranu je smanjena ili izgubljena. Zemljišta su složeni ekosistemi koji obavljaju zadivljujuće funkcije nastanka, skladištenja, transformacija i recikliranje bitnih elemenata koji su nam svima potrebni i koji se prenose od zemljišta do biljaka, a zatim do životinja.  Ovo skladištenje i prijenos hranjivih tvari je moguće kroz zamršene fizičke, hemijske i biološke procese uključene u transformaciju nedostupnih izvora hranjivih materija kao što su azot i fosfor u biljkama u dostupne forme.

Zemljišta nisu inertna: ona su živi ekosistemi koji pružaju fizičku strukturu i podršku, te hemijsko i biološko okruženje za protok hranjivih materija do korijena, utječući na mehanizme za usvajanje hranjivih materija usjeva i regulaciju gubitka hranjivih materija u okruženje. Za obavljanje svih ovih funkcija potrebno je razumjeti, vrednovati i čuvati zemljište i sisteme koji  omogućavaju proizvodnju naše hrane i njene nutritivne vrijednosti, od kojih zavisi naše zdravlje.

Ključne poruke

Kako ističu iz INZ-a, ključne poruke ovogodišnjeg Svjetskog dana zemljišta su –  Zemlja i voda su neophodni resursi za održavanje života na Zemlji. Zemljište i voda predstavljaju osnovu za proizvodnju hrane, ekosisteme i dobrobit ljudi. Prepoznajući njihovu neprocjenjivu ulogu, možemo poduzeti proaktivne mjere za očuvanje ovih resursa za buduće generacije. Erozija i zbijanje zemljišta narušavaju sposobnost zemljišta da skladišti, odvodi i filtrira vodu i povećava rizik od poplava, klizišta i pješčanih/prašinastih oluja.  Zemlja i voda su medij u kojem biljke rastu i dobivaju esencijalne hranjive materije. Zdravo zemljište igra ključnu ulogu prirodnog filtera, pročišćavajući i čuvajući vodu dok se infiltrira u zemlju.

Poljoprivredni sistemi koji se hrane kišom čine 80 posto obradivih površina, doprinoseći 60 posto svjetske proizvodnje hrane. Ovi sistemi se u velikoj mjeri oslanjaju na efikasne prakse upravljanja vlagom u zemljištu. Sistemi za navodnjavanje povlače 70% svjetske slatke vode i čine 20% obradivih površina. Zemljište i voda su međusobno povezani resursi kojima je potrebno integrirano upravljanje. Zdravlje zemljišta i kvalitet i dostupnost vode su međusobno povezani. Provođenje prakse održivog upravljanja zemljištem povećava dostupnost vode za poljoprivredu. Zdrava zemljišta, obogaćena organskom tvari, igraju ključnu ulogu u reguliranju zadržavanja i dostupnosti vode.

Efikasna upotreba kvalitetne vode, promovisanje održive upotrebe đubriva i pesticida, primjena odgovarajućih metoda navodnjavanja, poboljšanje sistema drenaže, kontrola pumpanja i praćenje nivoa saliniteta tla i podzemnih voda su od suštinskog značaja za održavanje održivih poljoprivrednih praksi. Održivo upravljanje zemljištem je ključno za poboljšanje produktivnosti vode u sistemima za navodnjavanje. Neodgovarajuće upravljanje zemljištem i vodama utiče na eroziju, biodiverzitet, plodnost zemljišta, te na kvalitet i količinu vode.

Loše upravljanje

Nedostatak vode dovodi do gubitka biodiverziteta zemljišta, dok ispiranje i eutrofikacija iz poljoprivrednih djelatnosti dovode do gubitka biodiverziteta u vodnim tijelima. Loše upravljanje pesticidima i đubrivima ne samo da ugrožava kvalitet zemljišta i vode, već predstavlja i značajan rizik za ljudsko zdravlje i ekosisteme. Loše navodnjavanje i odvodnjavanje su neki od glavnih pokretača zaslanjivanja zemljišta. Porast nivoa mora doprinosi gubitku zemljišta, povećavajući rizik od zaslanjivanja i sodifikacije zemljišta, što može negativno uticati na poljoprivrednu produktivnost, kažu stručnjaci INZ-a.

Očuvanje zemljišta i vode doprinosi ublažavanju klimatskih promjena i prilagođavanju. Poboljšano upravljanje zemljištem i vodama poboljšava kapacitet zemljišta da izdrži ekstremne klimatske događaje kao što su suše, poplave i pješčane/prašinaste oluje. Integrisane prakse upravljanja zemljištem i vodama pružaju osnovne usluge ekosistema, podržavajući život na zemlji i povećavajući otpornost ekosistema. Zdrava zemljišta djeluju kao „sifon“ ugljika, odvajajući ugljik iz atmosfere, doprinoseći tako prilagođavanju klimatskim promjenama i naporima za ublažavanje posljedica.

EU CODE WEEK Bosna i Hercegovina s velikim entuzijazmom najavljuje sudjelovanje na Svjetskom natjecanju iz programiranja – Mandela World Champ, planiranom za utorak, 5. prosinca 2023. godine. Ovo uzbudljivo natjecanje okuplja 21 državu svijeta, odnosno 55 timova, koji će se suočiti s izazovom rješavanja programerskih zadataka u stvarnom vremenu, imajući samo 30 minuta za postizanje maksimalnog broja riješenih zadataka s minimalnim brojem pokušaja i linija koda.

Bosnu i Hercegovinu će predstavljati pet timova koje čine 23 učenika, uključujući 6 djevojčica, iz sljedećih škola, a svoje učešće uzeli su:

1.      OŠ “Hasan Kikić” – Gradačac

2.      JU Gimnazija “dr. Mustafa Kamarić” – Gračanica

3.      OŠ “Kiseljak” – Kiseljak

4.      OŠ “Osman Nakaš” – Sarajevo

5.      OŠ “Kiseljak 1” – Bilalovac

Ovi talentirani timovi spremali su se za ovo natjecanje uz pomoć njihovih mentora, istovremeno i nastavnika, koji su im omogućili stvaranje čvrstih temelja u području programiranja.

“Cijela priča ne bi bila moguća i bez podrške EU Code Week i Tangible Africa. Njihov doprinos omogućio je našim mladim talentima da stvore svoje mjesto u svijetu programiranja i tehnologije. Uzbuđeni smo zbog izazova pred nama i vjerujemo u vještine i entuzijazam naših timova. S obzirom da se ovo natjecanje prvi put organizira cilj je omogućiti što većem broju timova iz cijelog svijeta sudjelovanje. Ovu priliku koristim i da se zahvalim u svoje ime, u ime svih timova i njihovih mentorica i mentora BH TELECOM-u na podršci za naše timove.“, – kazala je Valentina Vidović, ambasador EU CODE WEEK-a za Bosnu i Hercegovinu.

Pozivamo sve tvrtke, pojedince i organizacije koje dijele našu strast prema razvoju programerskih vještina među mladima da nam se pridruže u podršci. Javite se na e-mail adresu codeweekbih@gmail.com kako biste postali dijelom ove važne inicijative.

Više informacija o inicijativi možete pronaći na Facebook stranici EU CODE WEEK-a za Bosnu i Hercegovinu

Tomislav Bralić pred koncert u Domu mladih: „Mi smo kao vino, što smo stariji, to smo bolji. U Sarajevo dolazimo s velikom odgovornošću i poštovanjem prema publici i prema gradu Sarajevu!“

Tomislav Bralić i klapa Intrade za vikend su nastupili u Zagrebu, u dvorani Cibona koju su rasprodali dio posljednjeg mjesta i mnogobrojnu publiku oborili s nogu. A dašak Dalmacije i atmosferu prave dalmatinske fešte ovi velikani dalmatinske pjesme 21. decembra donose po prvi put u Sarajevo, na pozornicu Doma mladih.

Tomislav Bralić i klapa Intrade su tokom posljednjih deset godina izrasli u pravi muzički fenomen jer pune velike dvorane i arene širom regije, a održali su i brojne turneje širom Evrope i Amerike. Veliki hitovi poput pjesama „Zora bila“, „Samo more nosim ja u duši“, „Ne damo te pismo naša“, „Našu pismu pivaju“, vrhunsko vokalno umijeće svih članova klape i prepoznatljiv bariton Tomislava Bralića, samo su neki od aduta kojima osvajaju srca publike, a napokon je vrijeme da se predstave na svom prvom koncertu u Sarajevu kojeg su nazvali „Sarajevu s ljubavlju“.

U godini u kojoj su Tomislav Bralić i klapa Intrade oborili sve rekorde popularnosti i koja je za njih po broju održanih koncerata bila najjača, Bralić naglašava da je predstojeći koncert u Sarajevu za njih vanredno važan.

„Sarajevo je grad koji stvarno zna što je kvalitetna pisma. To je dokazano. Iz ovog su grada potekli toliki veliki pjevači i bendovi. Nama izuzetno znači ovaj koncert, čast nam je i bit će nam na ponos da ćemo uskoro moći reći da smo pjevali za sarajevsku publiku“, naglašava Tomislav Bralić i ističe da je uvjeren kako je sada pravi trenutak za prvi veliki koncert u Sarajevu.

„Mi smo kao vino, što smo stariji, to smo bolji. Kroz sve ove godine smo sazrijeli kao pjevači i kao ljudi. Sada na svakom koncertu zaista dajemo sve od sebe. Usuđujem se reći da smo sada stvarno u najboljoj formi, zato je i ovaj trenutak najbolji za naš dolazak pred sarajevsku publiku!“, kaže Tomo Bralić i prisjeća se velikog prijatelja klape Intrade, Kemala Montena, s kojim su dijelili pozornicu.

„Za mene je Sarajevo grad Kemala Montena i Indexa. S Kemom smo se puno družili, bio nam je gost na našem koncertu u koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu. U Sarajevo dolazimo s velikom odgovornošću i poštovanjem prema publici i prema gradu Sarajevu, jer Sarajevo je ujedno i grad koji je puno propatio. A pisma liči, kazali bi mi u Dalmaciji. E baš s takvom dalmatinskom pismom dolazimo i mi u Sarajevo, s puno duše, lipote i emocije“, zaključuje Tomislav Bralić.

Za koncert Tomislava Bralića i klape Intrade u pretprodaji nije ostalo još mnogo ulaznica, pola dvorane je već rasprodano, a preostale ulaznice se mogu kupiti na platformi Entrio.ba ili na platou Skenderije.

Momčilo iz Novog Pazara ostavio je posao policajca u susjednoj zemlji i odlučio se za život u Njemačkoj.

Ranije nikada nije ušao u kamion, a sada vozi ovo teretno vozilo od 40 tona.Prvenstveno radim časno i pošteno, a onda i profesionalno, do kraja-kaže Momčilo.Kako kaže, dijete je sirotinjske porodice.

U sto okolo sela nije bilo veće sirotinje- navodi Momčilo, te dodaje da nije bilo ni pošteninih ljudi od njegovih roditelja.

Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto obratila se danas, u okviru Segmenta na visokoj razini, učesnicima Konferencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama COP28 u Dubaiju, prenose na službenoj stranici.

Predsjedateljica Krišto je na početku obraćanja kazala da se Konferencija o klimatskim promjenama održava u presudnom trenutku u povijesti čovječanstva jer klimatske promjene nisu samo pitanje za određene dijelove svijeta nego predstavljaju globalnu prijetnju koja zahtijeva žurnu, koordiniranu i odlučnu akciju. Istaknula je da Bosna i Hercegovina dijeli predanost prelasku na održivu budućnost, te zbog ozbiljnosti trenutnog stanja i izazova koji su pred svima nama, spremnost sudjelovanju u globalnoj borbi za očuvanje našeg planeta. Naglasila je odlučnost naše zemlje u ostvarivanju promjena koje će nas usmjeriti prema održivom sutra i dodala da su naši napori u borbi protiv klimatskih promjena bezrezervni i prožimaju sve sfere našeg društva.

Posvećeni smo prelasku na obnovljive izvore energije, s ciljem smanjenja emisije stakleničkih plinova i utjecaja na okoliš. Prelazak na obnovljive izvore energije nije samo imperativ već i jedinstvena prilika za izgradnju održivijeg, ekonomski stabilnijeg i ekološki osvještenijeg bh. društva, rekla je predsjedateljica Krišto.

Posebno je istaknula da kroz ulaganje u tehnologiju obnovljivih izvora energije i poticanje inovacija, Bosna i Hercegovina želi biti partner u globalnim naporima za smanjenje emisija stakleničkih plinova i ublažavanje klimatskih promjena. Naglasila je bezrezervnu potporu svim globalnim inicijativama i naporima usmjerenim na održivost i zaštitu okoliša, te da podržavamo i slijedimo smjernice i preporuke koje su proizašle iz inicijativa Ujedinjenih naroda poput ciljeva održivog razvoja UN-a, kao i Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama.

Uspostavljamo i provodimo koncept Zelene agende za Zapadni Balkan, kao strategije za usklađivanje okolišnih politika država Zapadnoga Balkana s Europskim zelenim planom i prelazak na održivo gospodarstvo, odnosno implementaciju njenih 5 stupova; dekarbonizaciju, kružno gospodarstvo, smanjenje onečišćenja sastavnica okoliša, održiva ruralna područja i zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava, kroz provedbu mjera predviđenih Akcijskim planom za provedbu Sofijske deklaracije, istaknula je predsjedateljica Krišto.

Dodala je da je potrebna je suradnja, razmjena znanja i tehnologija te podrška međunarodne zajednice kako bi se ostvarili ciljevi Zelene agende. Istaknula je opredijeljenost Bosne i Hercegovine za aktivnijim uključenjem u globalne napore za očuvanje klime kroz suradnju s drugim državama, te podjelu pozitivnih iskustava i resursa za postizanje zajedničkog cilja.

Bosna i Hercegovina se odgovorno se pridružuje Emiratskoj deklaraciji o otpornim prehrambenim sustavima, održivoj poljoprivredi i klimatskim akcijama koja predstavlja važan korak prema globalnom partnerstvu, a koje je ključno za suočavanje s izazovima koje donose klimatske promjene. Kao odgovorna članica međunarodne zajednice, prepoznajemo žurnost potrebe za zajedničkim djelovanjem kako bismo sačuvali našu planetu. Pridruživanjem Emiratskoj deklaraciji, šaljemo snažnu poruku solidarnosti i zajedničke odgovornosti prema očuvanju našeg planeta. Pozivamo i sve druge zemlje da slijede naš primjer i pridruže se ovom globalnom naporu kako bismo zajedno stvorili održivije, otpornije i prosperitetnije društvo za sve, rekla je predsjedateljica.

Predsjedateljica Krišto je, u ime Bosne i Hercegovine, potvrdila predanost, spremnost i želju za aktivnom suradnjom u borbi protiv klimatskih promjena.

„Vjerujem da samo zajedno, kao globalna zajednica, možemo ostvariti značajne promjene i sačuvati naš planet za našu budućnost, rekla je na kraju svoga obraćanja predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto.

(vijeceministara.gov.ba)

Na platou pored Katoličkog školskog centra „Petar Barbarić“ Travnik i ove godine, sinoć je otvoreno veliko klizalište u sklopu manifestacije „Travnička božićna čarolija“ u razdoblju od 01.prosinca do 15. Siječnja. 2024.

Velikom broju prisutnih obratili su se Bojan Domić, ministar obrazovanja, nauke, kulture sporta i mladih SBK i Kenan Dautović, načelnik Općine Travnik.Klizalište će raditi u navedenom periodu od 13:00 do 22:30, a pored glavne atrakcije i 160 pari klizaljki, organizatori su se pobrinuli obezbijediti i bogat popratni program!

Nakon otvorenja klizališta na stagu se pojavila prelijepa pjevačica Lidija Bačić koja je napravila sjajnu atmosferu. Iako je bilo plus 17°C atmosfera na klizalištu i okolo njega bila je vrhunska. Zabava ne trajala do 23 sata.

Vlada Tuzlanskog kantona osigurala je 2,5 milliona KM za novi ugovor s grčkom aviokompanijom Lumiwings, koji će od 18.prosinca iz Tuzle letjeti za Stockholm i Halmstad u Švedskoj, Maastricht u Nizozemskoj, Saarbrucken u Njemačkoj, te Esbjerg u Danskoj. Osim u zemlje EU, uskoro se otvara i linija za Istanbul, piše N1.

Cijena avionske karte će biti 75 eura za letove od 18.prosinca.

Kako prenosi N1, Vlada toga kantona intervenira s obzirom na odlazak WizzAira, nadajući se da će tuzlanski aerodrom ponovo raditi punim kapacitetom. Nakon odlaska ove kompanije, zadržali su samo letove za Meminngen, Basel i Dortmund.

Ponudili smo subvenciju, a to smo uradili zbog putnika, zbog naše dijaspore, a onda zbog pozitivnog utjecaja na trgovinu i turizma. U tom kontekstu 2,5 miliona KM subvencije nije veliki iznos, uzimajući u obzir šta dobijamo s pola miliona putnika, rekao je Irfan Halilagić, premijer Tuzlanskog kantona.

Vlada Federacije BiH donijela je dvije odluke o usvajanju programa utroška sredstava kojim se međunarodnim aerodromima u Sarajevu, Mostaru i Tuzli ovom odlukom dodjeljuje ukupno 3,6 miliona KM za unapređenje avioprometa.

Kako se navodi u odluci, javna preduzeća Međunarodni aerodrom Sarajevo d.o.o, Zračna luka – aerodrom Mostar d.o.o. i Međunarodni aerodrom Tuzla d.o.o. dužni su kvartalno izvještavati Federalno ministarstvo prometa i komunikacija o utrošku ovih sredstava, a nakon utroška sredstava, najkasnije do 28.2.2024. godine su dužna sačiniti ukupni izvještaj o utrošenim sredstvima transfera i dostaviti ih Ministarstvu.

Vlasnika ugostiteljske radnje “Aferim” u Donjoj Golubinjoj kod Žepča, Demira Kamerića, prije dva dana dočekala je nenajavljena “gošća” – koja je u pet sati ujutro napravila pravi dar-mar u cafe-u koji je bio poprište neobičnog događaja.

• Kao i svako jutro, otvorio sam radnju i odmah čuo neobično lupkanje u kuhinji. Nije bilo nikakvih tragova provale a paketi su bili razbacani. Došao sam sa štapom i kuhinjskim nožem da provjerim šta se dešava ali ništa nisam primjetio – objašnjava Kamerić, poznatiji kao Demro.

Začuđen, razmišljajući o tome kakvi zvukovi dolaze iz kuhinje, ugasio je svjetlo i krenuo prema unutrašnjosti kafića, međutim prenerazio se kada je vidio da ga iz mraka posmatraju dva oka koja su svjetlila iz mračne kuhinje.

• Pomislio sam da je izgubljeni papagaj ali sam brzo shvatio da je kroz otvor od roštilja u objekat ušlo nešto mnogo veće – šumska sova, čije lupkanje sam čuo posljednjih šest dana. Brzo sam uzeo telefon i uslikao je kako se šepuri u kuhinji – kaže Demir Kamerić.

Zatim je prišao nenajavljenoj “gošći”, uhvatio je i prenio u centralni dio “aferima”, uz jednu saksiju. Bila je nepomična dok prvi gosti nisu ušli u radnju i tada je – nastupio haos. Uplašila se i počela da leti po kafiću, sa rasponom krila od preko jednog metra, manevrisala je po skučenom kafiću.

• Dok sam je hvatao izgrebala me po rukama, razbila je tek poneku sitnicu. Shvatio sam da je najbolje da je odnesem vani i pustim. To sam i uradio. I ja i gosti smo bili pomalo zatečeni ranojutarnjom gimnastikom koju nam je priredila šumska sova – zaključuje vlasnik “Aferima” Demir Kamerić.

Danas 1.12.2023.godine. se navršava punih trinaest godina od smrti našeg fra Franje Grebenara – Grebe. Bio je zacijelo jedan od najpoznatijih i puku najdražih fratara u Lašvanskoj dolini odakle je rodom i gdje je, pastoralno djelujući, proveo najviše godina. Prepoznatljiv po svojem originalnom humoru, bio je rado viđen u društvu mladih.

Fra Franjo Grebenar, sin Joze i Slavke r. Gudelj, rođen je u Malom Mošunju, župa Vitez, 12. 11. 1951. Osnovnu je školu završio u rodnom mjestu, a Franjevačku klasičnu gimnaziju u Visokom. Franjevački habit obukao je u Visokom 14. 7. 1970. Godinu novicijat proveo je u Kraljevoj Sutjesci, gdje je položio i prve zavjete. Teologiju je studirao na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu. Svečane zavjete položio je 19. 10. 1977. u Sarajevu. Za đakona je zaređen 7. 5. 1979. u Münsteru (Njemačka), a za svećenika 12. 5. 1979. također u Münsteru (Njemačka).

IN MEMORIAM: FRA FRANJO GREBENAR – GREBA (1951-2010)

Fra Franjo Grebenar bio je jedan od osnivača Franjevačke bolnice “Dr. fra Mato Nikolić” i njezin prvi ravnatelj, a koja je bila smještena u samoj crkvi u Novoj Biloj i prostorijama župnog ureda. Da nije bilo toga odlučnog franjevca, Lašvanska dolina danas bi bila pusta poput bosanske Posavine. Tada je bio župnik, a zapravo istinski oslonac narodu kojemu je prijetilo uništenje.

Pokoj vječni daruj mu, Gospodine!