U Općoj bolnici “Prim. dr. Abdulah Nakaš” Sarajevo, na odjelu za gastroenerohepatologiju će sutra, 30.svibnja u 11:45 sati, na III spratu Upravne zgrade, biti otvoren adaptirani Kabinet za biološku terapiju. Kabinet je uređen uz pomoć Udruženja oboljelih od Crohnove bolesti i ulceroznog kolitisa i Opće bolnice.
BiH
Može li 3. travnja biti dan Grada i hoće li biti izbora u Mostaru?

U pisanim dokumentima Mostar se prvi put spominje prije točno 568 godina, na današnji dan 3. travnja 1452. godine. Dubrovčani ga u svojim pismima nazivaju malim naseljem s dvije kule oko drvenog mosta učvršćenog lancima.
Osnutak grada Mostara vezan je uz izgradnju dviju kula/utvrda, sredinom XV. stoljeća, vjerojatno u doba hercega Stjepana. Utvrda na desnoj obali Neretve zvala se Tara, a na lijevoj Helebija. Kula Herceguša je sagrađena neposredno uz kulu Taru. Služila je u obrambene svrhe, a i za čuvanje nekadašnjeg visećeg drvenog mosta. Izgrađena je za vrijeme herceg Stjepana, po kome je dobila i ime. I prvi pisani spomen Mostara vezan je uz ove dvije kule. Dubrovački izvještaj od 3. travnja 1452. opisuje kako se Vladislav Hercegović pobunio protiv oca Stjepana, otevši mu neke posjede. U izvješću stoji: “ha preso quello di … Blagay et do castelli al ponte de Neretva (uzeo je … Blagaj i dvije utvrde na mostu na Neretvi). Mostar je u to vrijeme bio bitna strateška točka čiju jezgru je predstavljao lančani most preko Neretve na mjestu gdje je rijeku bilo najlakše premostiti, te jake kule uz taj most, s malenim naseljem oko te jezgre.
Mostar je po jednim autorima dobio ime po mostarima, čuvarima mostova na obalama Neretve, a po drugima po dvjema kulama koje su se u narodu zvale mostare. Radoslav Dodig u svom “Kulturno-povijesnom vodiču kroz Hercegovinu i Bosnu” navodi da postoji mišljenje da se u nazivu Mostar krije slavenska preoblika ilirskog naziva Martar. Po nekim izvorima, Mostar se u rimsko doba zvao Martar. Ali ostaje kao činjenica da se Mostar u pisanim dokumentima spominje davne 1452. godine.
U pismu od 3. travnja 1452. godine, prije točno 568 godina, koje se čuva u Dubrovačkom arhivu, navodi se kako je Vladislav Hercegović, sin Hercega Stjepana, odmetnuo od oca i zauzeo Blagaj i dvije kule na mostu na Neretvi. Sudeći prema tom dokumentu, sredinom 15. stoljeća Mostar je bio važno strateško mjesto na području Hercegovine, srednjovjekovne Humske zemlje.
Prethistorijsko doba
Šire područje današnjeg Mostara bilo je naseljeno još u prapovijesnom vremenu, što potvrđuju brojna nalazišta (više od 150) iz neolitika, bakrenog, brončanog i željeznog doba. Poznatiji neolitski lokaliteti su: Zelena pećina, povrh vrela rijeke Bune, najstarija ljudska naseobina na širem području grada, te nešto mlađe ilirske gomile i gradine, grobnice i fortifikacije. Među njima su naseljene pećine, grobovi, oružje, predrimski novac i sl. Uz stočarstvo i zemljoradnju u željeznom dobu se razvija i trgovina s okolnim središtima.
Rimsko doba.
Iz ranijeg antičkog doba nema značajnijih ostataka, ali su zato ostatci iz perioda kasne antike i ranog kršćanstva izuzetno bogati. Na širem prostoru Mostara pronađene su tri ranokršćanske crkve – u Cimu (danas dio Mostara), Žitomislićima i Sutini. One su dokaz intenzivnog života u to vrijeme na ovim prostorima, u ondašnjoj rimskoj provinciji Dalmaciji, a istovremeno i dokaz relativno rane kristijanizacije na ovim prostorima. Bazilika u Cimu (4. do 6. st.) vjerojatno je bila sjedište biskupije Sarsenterum, koja je pokrivala područje današnje Hercegovine.

Srednji vijek
Novo razdoblje nastaje padom Rimskog carstva i dolaskom Slavena. Tijekom ranog srednjeg vijeka područje Mostara pripadalo je pokrajini Zahumlje (Hum). Unatoč vrhovnoj vlasti Franaka, ovi su krajevi imali određeni stupanj samostalnosti, posebice za kneza Mihajla Viševića (910. – 950.). Područjem su jedno vrijeme vladali Nemanjići, zatim bosanski ban, a od 14. do 15. st. sve su snažniji humski knezovi. Jedan od njih, Stjepan Vukčić Kosača, koji je stolovao u Blagaju pored Mostara, dobiva god. 1448. naslov hercega1 (odatle i naziv Hercegovina).
Osnutak grada Mostara vezan je uz izgradnju dviju kula/utvrda, sredinom 15. st., vjerojatno u doba Hercega Stjepana. Utvrda na desnoj obali Neretve zvala se Tara, a na lijevoj Helebija.
Osmanlijsko doba
Osmanlije su osvojili Mostar vjerojatno 1468. godine. Mostar je početkom 16. st. postao sjedištem hercegovačkog sandžaka. U 16. i 17. st. bilježi se širenja grada. Krajem ovog razdoblja Mostar je imao oko 10.000 stanovnika. Grad se razvijao kao tipično osmanlijsko naselje, s karakterističnim mahalama i čaršijom. Tijekom 18. st. došlo je do stagnacije i pada broja stanovnika.
Godine 1833. osnovan je poseban hercegovački pašaluk sa sjedištem u Mostaru, na čelu s Ali-pašom Rizvanbegovićem, koji je dobio i vezirski naslov. Započeo je neviđeni teror na kršćanima, posebno izražen u okolici Mostara, kada su Turci 1840. godine iz grada protjerali sve katolike, oko 320 katoličkih obitelji. U zadnjim godinama osmanskog vladanja, otvoreni su konzulati nekih zemalja (Austrija, Italija, Rusija, Velika Britanija i Francuska), a prometnom značaju pridonijela je izgradnja ceste Mostar-Metković 1862. godine.
Pred kraj osmanske vladavine, polovicom 19. stoljeća, kao rezultat opadanja moći, te jačanja snage i mogućnosti, kao i uloge kršćanskog stanovništva u životu grada, dolazi do perioda izvjesne vjerske tolerancije koja se očitovala u izgradnji kršćanskih sakralnih objekata u gradu. Najstariji kršćanski objekt predstavlja Stara pravoslavna crkva iz 1834. godine, izgrađena na obroncima brda Fortice, u istočnom dijelu grada. Ubrzo potom, i katolici Mostara su dobili svoj prostor. Godine 1847. izgrađen je kompleks stare biskupske rezidencije te sjedište nove franjevačke provincije koja je nastala odvajanjem od Bosne Srebrene. Napokon, 1866. godine došlo je do izgradnje velike bazilike franjevačke crkve sv. Petra i Pavla u samom gradu, uz koju će tridesetak godina kasnije biti izgrađen i franjevački samostan.

Austro-ugarsko doba
Svakako prijelomnu godine u razvoju Mostar predstavlja 1878. godina. Tom godinom je označen definitivni odlazak Turaka i prestanak osmanske dominacije, te početak razdoblja Austro-Ugarske uprave.
Austro-Ugarska sa sobom donosi nove, europske utjecaje, ne samo u upravljanju gradom, nego i u njegovom preoblikovanju, razvoju i izgradnji, što će, iako za svega četrdesetak godina, rezultirati skoro potpunom preobrazbom osmanlijske kasabe u europeiziran grad. U tih četrdesetak godina Mostar je željezničkom prugom i cestama povezan s ostalim središtima BiH i Dalmacije. Izgrađena su tri mosta u samom gradu – most na Musali, Lučki i Carinski most. Građevine orijentalnog stila su se sve više počele miješati sa zgradama Austro-Ugarske gradnje i to je činilo jedan veoma zanimljiv spoj. Jedna od najljepših građevina ovog stila je mostarska Gimnazija.
Razdoblje prve Jugoslavije je zateklo jedan već moderan europski grad, s dugom tradicijom. U tom razdoblju 1918. – 1945. jako se malo gradilo, tako da to razdoblje u razvoju grada ne predstavlja značajnije razdoblje u nešto više od pet i pol stoljeća.
Od Drugog svjetskog rata
Nakon osovinskog napada na kraljevinu Jugoslaviju i proglašenja NDH, Mostar se našao u talijanskoj interesnoj zoni na prostoru NDH. Mostar je bio mjesto stožera nekoliko ustaških, talijanskih i njemačkih divizija i domobranskih pukovnija. Dana 14. veljače 1945. koji se u komunističkoj Jugoslaviji slavio kao Dan oslobođenja Mostara u Drugom svjetskom ratu, partizani su ulazeći u Mostar izvršili teror nad hrvatskim stanovništvom. Mostarski Hrvati i danas se na taj dan svake godine prisjećaju nevino ubijenih franjevaca, na čelu s provincijalom fra Leom Petrovićem i ostalih žrtava Drugog svjetskog rata, ali i poraća.
Razdoblje Druge Jugoslavije je ostavilo velik trag na Mostaru. To razdoblje uz razdoblje Austro-Ugarske predstavlja razdoblje u izgradnji, urbanizaciji i širenju grada Mostara u cjelokupnoj njegovoj povijesti. Dolaskom Srbo-crnogorskih rezervista zločinačke JNA te tijekom rata 1992. – 1995. Mostar je bio poprište ratnih sukoba i teško je nastradao. Razrušene su gotovo sve znamenitosti Mostara. U početku, grad je bio često ciljno granatiran od strane srpskih snaga je su pripadnici Vojske RS i držali većinu brda oko Mostara i istočni dio grada.
U lipnju 1992. Mostar i dolina Neretve su oslobođeni akcijom HVO-a, koje je Predsjedništvo BiH 1992.i povjerilo obrano grada. Početkom svibnja 1993. u Mostaru počinje bošnjačko-hrvatski sukob. HVO je , pretežno, na kontrolirao desnu obalu Neretve, a istočni dio grada, lijeva obala, bio je pod kontrolom Armije BiH. Tijekom tog rata srušen je Stari most, a koji je tijekom okupacije Mostara 1992. godine od strane Vojske Republike bio znatno oštećen i bombardiran. Haaški sud ga je u presudi šestorici dužnosnika Herceg-Bosne označio kao legitimni vojni cilj. U javnosti se 2017. pojavio dokument koji je označen kao strogo čuvana vojna tajna kojoj zapovjednik Armije BiH Arif Pašalić zapovijeda rušenje mosta, a da se za to optuži HVO.
Mostar je vjerojatno jedni grad u svijetu koji nije imao izbore u proteklih 12 godina, a jedan zasigurno od rijetkih gradova u BiH koji nema svoj dan Grada. Stoga bi današnji nadnevak, 3. travnja i prvi spomen Mostara, mogao biti onaj oko kojeg bi se, možda, mogli okupiti svi u Gradu na Neretvi. Jer kako u Mostaru tako i u cijeloj državi, izuzev Nove godine, vjerojatno ne postoji niti jedan drugi datum koje obilježavaju ili slave svi u BiH, Bošnjaci, Hrvati, Srbi i svi ostali.
IZVOR: HMS
BiH
Započinje Tjedan znanosti na Neretvi

Tjedan znanosti na Neretvi, koji će okupiti tim od oko 70 znanstvenika i istraživača iz BiH i Europe, a koji će skupljati podatke o ovom jedinstvenom riječnom području s ciljem njegove zaštite, počinje danas u mjestu Ulog i trajat će do 7. lipnja. Znanstvenicima i istraživačima će se pridružiti i umjetnici i aktivisti i brojne novinarske ekipe iz BiH i Europe. Tjedan znanosti se održava u organizaciji Centra za životnu sredinu u partnerstvu sa međunarodnim organizacijama Riverwatch i Euronatur u sklopu kampanje Sačuvajmo plavo srce Europe.
Gornji tok rijeke Neretve i njene pritoke su ugroženi planovima za izgradnju brojnih hidroenergetskih projekata (čak 24). Ukoliko dođe do realizacije ovih planova, ovaj jedinstveni riječni sustav bio bi u potpunosti uništen. Naš cilj je da ovo područje sačuvamo za buduće generacije’, navode organizatori. Tjedan znanosti 2023. je nastavak istraživanja koja su realizirana prošle godine na istom mjestu i čiji je rezultat pronalazak preko 1300 vrsta. Od toga su 24 nove vrste za Bosnu i Hercegovinu i osam vrsta novih za znanost, od kojih je jedna službeno potvrđena i u čast Neretve nosi ime Baeoura neretvaensis. Analizirani fizičko-kemijski parametri vode ukazuju na izuzetnu čistoću vode, te je svrstavaju u I kategoriju kvaliteta. U okviru kampanje Sačuvajmo plavo srce Europe, Tjedan znanosti je realiziran i 2021. godine na rijeci Vjosi u Albaniji, koja je početkom ove godine proglašena nacionalnim parkom i time je postala prva divlja rijeka u Europa koja je nacionalni park cijelim svojim tokom.
Ovaj najviši stupanj zaštite Vjose je jedan od rezultata istraživanja čiji su podaci bili glavni argumenti za njenu zaštitu, što je i cilj Tjedna znanosti na Neretvi.
BiH
Učestali odroni na brojnim dionicama

Stanje na cestama 30. 05. 2023. u 06 : 25 sati
Zbog nestabilne vremenske situacije i povremenih padavina savjetujemo oprezniju vožnju, prilagođenu trenutnim uvjetima i stanju na putevima. Upozoravamo i na učestale odrone na brojnim dionicama.
Zbog izvođenja sanacionih radova na mostu Gorica, za saobraćaj je zatvorena desna cijev tunela 1. mart u smjeru Zenica-Sarajevo, a vozila saobraćaju dvosmjerno kroz lijevu tunelsku cijev.
Danas i naredna dva dana (30.05.-01.06.) u terminu od 09 do 14 sati planirana je zamjena rasvjete u tunelu Karaula (M-18 Olovo-Kladanj), zbog čega će se saobraćati usporeno, jednom trakom.
Počeli su sanacioni radovi na nagistralnom putu Kiseljak-Gromiljak (u dužini od 1 km). Svakog dana, osim nedjelje, od 08 do 17 sati saobraća se usporeno, jednom trakom.
Za danas je najavljen početak radova na izgradnji pješačke staze u naselju Putiš (M-5 Lašva-Kaonik). Svakog dana (osim nedjelje) od 07 do 17:30 sati vozila će saobraćati usporeno, jednom trakom.
Sporije zbog radova tokom dana saobraća se i na magistralnim putevima: Travnik-Vitez, Šićki Brod-Lukavac, Bihać-Kamenica, Ripač-Dubovsko i Bijeljina-Rača, kao i na ulazu u Bugojno (iz smjera Rostova).
Zbog slijeganja ceste na ulazu u Vinac iz smjera Donjeg Vakufa (M-5/16 Donji Vakuf-Jajce) u funkciji je samo jedna traka, a brzina je ograničena na 20 km/h.
Na dionici regionalnog puta od mjesta Ravno prema magistralnom putu Ljubinje-Trebinje (M-6) saobraćaj je obustavljen i preusmjeren na alternativne pravce.
Zbog radova na mostu na Ilidži (M-17 Stup-Blažuj), saobraćaj se iz smjera Blažuja preusmjerava kroz naselje Lužani, dok se iz smjera Ilidže saobraća preko mosta (u funkciji je jedna traka na mostu).
Zbog sanacionih radova zatvoren je most na ulazu u Nemilu (spoj M-17 sa R-473), a vozila saobraćaju preko raskrsnice u Topčić Polju.
Na graničnim prelazima nema dužih zadržavanja za putnička vozila, saopćeno je iz BIHAMK-a.
BiH
Danas pljuskovi i grmljavina

Danas se u Bosni očekuje pretežno oblačno vrijeme sa pljuskovima i grmljavinom. U Hercegovini jutro sunčano, a u ostatku dana postepeno naoblačenje. Od sredine dana u Hercegovini se očekuju pljuskovi i grmljavina. U sjevernim, sjeverozapadnim i centralnim područjima Bosne su lokalno moguće intenzivnije padavine, što može uzrokovati pojavu bujica.
Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura zraka od 12 do 18, na jugu do 21, a dnevna od 18 do 24, na jugu do 28 stepeni.
U Sarajevu će biti pretežno oblačno vrijeme sa pljuskovima i grmljavinom. Jutarnja temperatura oko 13, a dnevna oko 21 stepen, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.
BiH
U Bihaću klanjana dženaza Azri Spahić

Dženaza – namaz i ukop tragično stradale dvadesetpetogodišnje doktorice Azre Spahić obavljeni su danas na Gradskom mezarju Humci u Bihaću. Posljednjem ispraćaju, uz članove obitelji i prijatelje, prisustvovali su i brojne kolege, te građani Bihaća i ostatka Bosne i Hercegovine.
Klanjanje dženaze – namaza predvodio je bihaćki imam Abdurahman ef. Osmanović, naglasivši kako je uvijek najteže kada se na drugi svijet prate nevina i časno odgojena djeca, koja su svim svim svojim sugrađanima bila na ponos.
Kao da danas pratimo meleka, vjerujem da se svi tako osjećamo, kazao je imam Osmanović.
Mlada Bišćanka tragično je stradala u petak navečer u Sarajevu, gdje je završila Medicinski fakultet i bila zaposlena. Nju i njene prijateljice, na obilježenom pješačkom prijelazu, udario je automobil kojim je upravljao dvadesetsedmogodišnji Armin Berberović. Policijski službenici Ministarstva unutarnjih poslova Kantona Sarajevo nakon obavljenih uviđajnih radnji, istog su lišili slobode jer je utvrđeno da je automobilom upravljao pod uticajem alkohola, neprilagođenom brzinom i bez položenog vozačkog ispita.
Izvor: Fena, N1
BiH
Lendo: Pogibija Azre Spahić je posljednji alarm

Stravična saobraćajna nesreća u kojoj je smrtno stradala mlada doktorica Azra Spahić i u kojoj su još dvije osobe teško povrijeđene posljednji je alarm za cijelo društvo, a naročito strukture vlasti, da se hitnim sistemskim mjerama konačno unaprijedi sigurnost građana FBiH, saopštio je potpredsjednik entiteta FBiH Refik Lendo.
Život Azre Spahić, nažalost, ne možemo vratiti, ali možemo preciznim, konkretnim i konstruktivnim mjerama maksimalno prevenirati slične situacije i na taj način spasiti živote naših građana. To je naša dužnost i zbog Azre Spahić, zbog Selme Agić, Edine Malkoč, Have Dovadžija i svih ostalih žrtava obijesti neodgovornih vozača, ali i zbog sadašnjih i budućih generacija”, naveo je Lendo nakon stravične saobraćajne nesreće u Sarajevu.Dodao je da je neophodno najprije izmjenama krivičnih zakona i ostalih relevantnih propisa najstrožije inkriminisati bilo kakvo ugrožavanje sigurnosti u saobraćaju, posebno prekvalifikacijom djela poput upravljanja automobilom pod dejstvom alkohola, prekoračenja brzine, vožnje bez položenog vozačkog ispita.Moramo, naglasio je, unaprijediti i saobraćajnu infrastrukturu koja će sigurnost svih učesnika u saobraćaju podići na viši nivo.
“U svojstvu potpredsjednika FBiH aktivno ću raditi na stimulaciji usaglašavanja i donošenja adekvatnih izmjena zakonskih rješenja. U tome nam je neophodna sinergija svih nivoa vlasti, vlasti, opozicije, stručne zajednice, civilnog društva i svih organizacija i pojedinaca koji mogu dati svoj doprinos za unapređenje sigurnosti građana”, obećao je.
BiH
Sladić komentirao vremenske prilike za danas i sutra

Danas će u Bosni preovladavati umjereno do pretežno oblačno vrijeme, a u Hercegovini pretežno vedro. Poslije podne i dio večeri pljuskovi i grmljavina se očekuju širom zemlje. U centralnim i sjevernim područjima Bosne su lokalno mogući jači pljuskovi, najavio je Federalni hidrometeorološki zavod.
A, nevrijeme za danas, ali i sutra najavio je danas i naš ugledni meteorolog Nedim Sladić.
Dan kada na primjeru tephigrama za Tuzlu Normandovu konstrukciju gotovo ne moraš ni raditi – već je urađena za tebe u startu, tvoje je samo da dodaš krivu paralelno uz postojeću vlažnu adijabatu.
Dobro izmiješan granični sloj te dosta nestabilan u startu, nivo kondenzacije i slobodne konvekcije (LCL i LFC) je već tu negdje na oko 1.5 kilometara visine, i tako je faktički sve do gornje troposfere (LNB je na oko 300 hPa ili oko 9 km visine). CAPE, a ni SRH ipak nisu ogromni u gradskoj sredini pa bi veće nevolje izostale.
Narednih sati usljed prijepodnevnog konvektivnog razvoja naoblake na istoku, sjeveroistoku i sjeveru Bosne izgledni su pljuskovi, grmljavina te mjestimična pojava grada, a lokalno usljed većih količina padavina u kratkom vremenskom periodu nije isključena pojava bujičnih i urbanih plavljenja. Ipak, njihova vjerovatnoća je veća tokom sutrašnjeg dana.
Izvor: radiosarajevo.ba
BiH
Adaptirani Kabinet za biološku terapiju otvara se sutra u Općoj bolnici “Prim. dr. Abdulah Nakaš”

Ovom događaju će prisustvovali članovi Udruženja, a nakon otvaranja Kabineta u Konferencijskoj sali na II spratu Upravne zgrade u 12 sati, za njih će biti upriličena stručna predavanja o upalnim bolestima crijeva.
Planirano je da predavanja održe mr.sci. med. dr. Nijaz Tucaković na temu “Biološka terapija IBD”, zatim dr. Nenad Vanis na temu “Enteralna prehrana”, dr. Amila Husić govorit će o “Hiruškom tretmanu upalnih bolesti crijeva” i Tihana Majstorović, dipl. psiholog, psihoterapeut na temu “Mentalna higijena i IBD”.
Nakon predavanja, obratit će se Azra Husić-Selimović, specijalista interne medicine, subspecijalista gastroenterohepatolog i Alma Hadžić,predsjednica Udruženja oboljelih od Morbus Chrona i ulceroznog kolitisa u BiH, piše Avaz.
BiH
Porazne brojke u KS čak i jučer: 18 pod alkoholom, a 10 vozača bez dozvole

Nakon one sa smrtnim ishodom – ponovo se u fokus vraća alarmantna statistika po pitanju prometnih nesreća u cijeloj Bosni i Hercegovini, a gdje je posebno problematičan Kanton Sarajevo. Tokom nedjelje, u ovom kantonu registrirano je 12 udesa.
U deset prometnih nesreća koje su se dogodile tokom jučerašnjeg dana nastupila je materijalna šteta, a u dvije su povrijeđeni učesnici.
Ujedno, iz MUP-a Kantona Sarajevo izvijestili su i o jučer poduzetim mjerama kontrole prometa.
Tako su službenici policije iz prometa isključili: 18 vozača zbog vožnje pod djestvom alkohola, 10 vozača koji su vozili prije sticanja prava na upravljanje, dva vozača koja su učestvovala u prometu za vrijeme zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom, pet njih je vozilo nakon isteka važnosti vozačke dozvole, a dvoje je upravljalo neregistriranim vozilom, prenosi N1.
BiH
Evo kakvo nas vrijeme očekuje danas

U Bosni će biti pretežno oblačno, tokom dana sa pljuskovima i grmljavinom. Na sjeveru i sjeverozapadu Bosne lokalno intenzivnije padavine, što može uzrokovati pojavu bujica. U Hercegovini sunčano uz postepeno naoblačenje tokom dana. Poslijepodne i dio noći u većem dijelu Hercegovine se očekuju pljuskovi i grmljavina.
Vjetar slab, uglavnom, sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura iznosiće od 11 do 17, na jugu do 20, a dnevna od 18 do 24, na jugu do 28 stepeni.
U Sarajevu pretežno oblačno vrijeme. Tokom dana sa lokalnim pljuskovima. Jutarnja temperatura od 11 do 13, a dnevna temperatura od 21 do 23 stepena, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.