“Međutim, kako je naglasio i Izvršni odbor MMF-a, i Fond je protiv apsolutnog moratorija koji se primjenjuje na sve dužnike, bez obzira na njihovu financijsku situaciju. Pravna i fizička lica koja su sposobna da plaćaju svoje dugove treba da nastave sa plaćanjem istih. Ovo će osigurati da banke budu u mogućnosti da pružaju nove kredite gospodarstvu.  Pored toga, da bi stimulirali banke da više kreditiraju, vlasti razmišljaju o shemama kreditnih garancija gdje vlada preuzima značajan dio rizika novog kredita”, istaknuto je.

To je, kažu, pravi način da se stimulira dodatno kreditiranje gospodarstva uz istovremeno očuvanje funkcioniranja financijskog sektora.

“MMF se snažno protivi svim prijedlozima kojim se diktira bankama visina kamatnih stopa koje one naplaćuju za svoje kredite. Banke se, poput drugih ekonomskih aktera, suočavaju sa neviđenim izazovima i izvjesno je da će imati gubitke u 2020. Da bi zaštitili dužnike, FBA i BARS su već zabranile bankama da povećavaju kamatne stope na preostale kredite te da naplaćuju dodatne naknade za vrijeme trajanja moratorija. Nametanje apsolutnog moratorija i propisivanje kamatne stope ispod tržišne vrijednosti bi uvećalo gubitke banaka, smanjilo njihovu likvidnost i oslabilo bankarski sustav”, naglašeno je.

Kako kaže, rizik negativnih prelijevanja u financijski sektor je nešto što pomno prate. Globalna financijska kriza je nastala u financijskom sektoru i proširila se na realnu ekonomiju. Sada je situacija, dodaju, obrnuta jer kriza je pogodila realnu ekonomiju i postoji rizik širenja na financijski sektor.

“Kroz povijest znamo da kada se tako nešto dogodi, oporavak koji slijedi nakon krize je mnogo sporiji”, istaknuto je.

Treba naglasiti da je predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić nakon prekjučerašnjeg razgovora sa direktorom Agencije za bankarstvo FBiH Jasminom Mahmuzićem predložio da moratorij za one koji ga budu tražili bude minimalno šest mjeseci i da kamata iznosi 1% .

Također, Klub SBB-a u Predstavničkom domu FBiH doveo je u pitanju usvajanje Prijedloga zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica ili kolokvijalno rečeno korona-zakona, te je to uvjetovao uvođenjem moratorija na kredite za sve pravne i fizičke osobe.

Nakon što je u ponedjeljak Bosni i Hercegovini odobrio 333 miliona eura hitne pomoći, MMF će sada usmjeriti svoju pažnju na pregovaranje novog, višegodišnjeg aranžmana sa vlastima.

“Nezavisnot FBA, BARS i Centralne banke BiH će biti on najveće važnosti u bilo kojem novom aranžmanu”, jasna je poruka bh. političarima poput Milorada Dodika koji je najveći zagovornik uzimanja sredstava iz Centralne banke BiH.

Inače, Vijeće ministara BiH na jučerašnjoj izvanrednoj telefonskoj sjednici nije usvojilo Odluku o povlačenju sredstava Instrumenta za brzo financiranje (RFI) od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).