Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH, Marijan Marjanović, gostujući u Dnevniku RTV Herceg-Bosne kod urednice i voditeljice Olivere Dimač, osvrnuo se na proteklu burnu sjednicu federalnog parlamenta.
Glavne teme razgovora bile su smjena predsjedatelja Dragana Miokovića, rasprava o osudi totalitarnih režima, usvajanje važnih reformskih zakona te stabilnost vladajuće koalicije.
O smjeni Miokovića i protuzahtjevu za smjenu Boškovića
Komentirajući smjenu dosadašnjeg predsjedatelja Zastupničkog doma Dragana Miokovića, Marjanović je pojasnio kako je svih 20 legitimnih predstavnika hrvatskog naroda prvotno uputilo prijedlog da on sam podnese ostavku, što bi pojednostavilo proceduru. Budući da to nije učinio, pokrenut je postupak razrješenja zbog njegove izjave “da je trebalo pobiti više Hrvata, odnosno da ih je malo ubijeno” (nap. na Bleiburgu).
Marjanović je naglasio da, iako je uslijedila isprika, ona nije bila dovoljna za ovakav istup te da se smjenom šalje preventivna poruka kako takve izjave nisu dopustive. Dodao je kako se u javnom prostoru ne smiju normalizirati uvrede, prisjetivši se ranijih izjava u kojima se Hrvate nazivalo “podstanarima” ili pak nazivanja europske zastupnice i člana američke administracije “ustaškom kopiladi”. Odluku o smjeni podržalo je 58 od ukupno 98 zastupnika, dok je 15 bilo protiv, a ostali su bili suzdržani, što Marjanoviću ulijeva nadu da u BiH postoji kritična masa koja osuđuje ovakve pojave.
Kao odgovor na ovu smjenu, Naša stranka zatražila je razrješenje dopredsjedatelja Mladena Boškovića. Marjanović ističe da za to ne postoji nijedan valjan razlog te da je riječ o potezu kojem je jedini cilj stvaranje protuteže, uzimajući u obzir da je Bošković jedini član rukovodstva predstavnik hrvatskog naroda. Podsjetio je da je Bošković u ovom mandatu iznimno korektno i uz pohvale vodio sjednice kada mu je ovlasti prenijela tadašnja predsjedateljica Mirjana Marinković Lepić, te je ocijenio kako je ovaj zahtjev prvenstveno rezultat pojačane predizborne retorike.
Dvostruki kriteriji oko osude totalitarnih režima
Sjednicu je obilježila i rasprava o Deklaraciji o osudi nacističkih, fašističkih i antisemitskih obilježja koju je predložila Naša stranka. Marjanović je istaknuo kako su zastupnici HDZ-a BiH i HNS-a tražili da se, uz fašizam i nacizam, jasno osude i zločini komunističkog režima. Uputili su prijedlog usklađen s deklaracijama Europskog vijeća i Europskog parlamenta iz 2006., 2009. i 2017. godine, koje osuđuju sve totalitarne režime.
Međutim, za uvrštavanje te “europske deklaracije” u dnevni red glasao je svega 21 zastupnik (14 iz HDZ-a i sedam ostalih), što po Marjanovićevim riječima dovoljno govori o “europskim vrijednostima” onih koji se na njih pozivaju. Smatra da je bilo prostora za povlačenje prvotne deklaracije kako bi se izbjeglo preglasavanje i kroz zajednički dijalog pronašao tekst koji osuđuje sve totalitarne režime bez iznimke.
Višemilijunske uštede kroz usvajanje SEPA zakona i stabilnost koalicije
Unatoč političkim napetostima, Marjanović je izrazio žaljenje što su u sjeni ostali usvojeni reformski zakoni, njih ukupno šest iz resora Ministarstva financija. Ovi zakoni predstavljaju preduvjet za ulazak Bosne i Hercegovine u Jedinstveno područje plaćanja u eurima (SEPA). Sada se očekuje da slične zakone usvoji i Republika Srpska kako bi BiH mogla predati službenu aplikaciju.
Ulazak u SEPA područje donijet će ogromne olakšice građanima i gospodarstvenicima, omogućujući im platni promet s Europskom unijom u realnom vremenu, umjesto dosadašnjeg čekanja od nekoliko dana. Marjanović je istaknuo kako će se time drastično smanjiti bankovne naknade, čime bi građanima i gospodarstvu na računima moglo ostati oko 100 milijuna maraka na godišnjoj razini.
Na kraju razgovora, upitan o stabilnosti trenutačne koalicije u Federaciji BiH, Marjanović je poručio kako ne vidi razlog da ona bude ugrožena. Istaknuo je nužnost nastavka rada na reformskim procesima, dodavši kako će konačne odluke o političkim odnosima, kao i uvijek, donositi sama rukovodstva stranaka.
