Kasno sinoć Parlament Federacije Bosne i Hercegovine usvojio je proračun Federacije BiH u iznosu od gotovo 8,9 milijardi KM. Riječ je o jednom od najvećih proračuna do sada, kojim se nastoji odgovoriti na povećane socijalne potrebe, ali i očuvati fiskalna stabilnost Federacije.
Prije samog glasanja zastupnici su se očitovali o velikom broju amandmana koje su podnijeli ovlašteni predlagatelji. Od svih predloženih amandmana, jedan je i usvojen i to onaj zastupnika Admira Čavalića, a odnosi se na povećanje sredstava za Federalni fond solidarnosti. Naime, odobreno je dodatnih 20 milijuna KM za financiranje liječenja teško oboljelih pacijenata.
Ovaj iznos osiguran je umanjenjem sredstava koja se raspoređuju županijama, tako da će u 2026. godini županijama biti raspoloživo 180 umjesto dosadašnjih 200 milijuna KM.
Manje sredstava za Županiju Središnja Bosna
Prema raspodjeli sredstava u 2025. godini, Županija Središnja Bosna dobila je 22.278.273 KM iz federalnog proračuna. Smanjenjem od 10 %, koje će se primjenjivati u 2026. godini, ova županija će raspolagati s oko 20.050.446 KM s Federalne razine, što je približno 2,2 milijuna KM manje u odnosu na prethodnu godinu. Takvo smanjenje dodatno će opteretiti županijske proračune, osobito u segmentima zdravstva, socijalne skrbi i infrastrukture.
Socijalna davanja i zakonske obveze
Kako je za naš portal kazao jedan od zastupnika koji su sudjelovali u dvodnevnoj sjednici Parlamenta, dr. Marijan Marjanović, u usvojenom proračunu predviđena su i sredstva za povećanje mirovina i braniteljskih naknada. Ta bi povećanja trebala postati operativna nakon što proračun i pripadajući zakoni budu potvrđeni i u Domu naroda, čija je sjednica zakazana za petak, 23. siječnja 2026. godine.
Marjanović ističe da je oko 70 % proračuna determinirano socijalnim davanjima, što je, kako navodi, odraz trenutnih potreba u Federaciji BiH. Ipak, naglašava kako je dugoročno nužno pronaći ravnotežu između socijalne sigurnosti i razvojnih ulaganja.
Gospodarski razvoj i fiskalna odgovornost
Prema njegovim riječima, potreban je progresivniji pristup ulaganju u infrastrukturu, osobito u putnu i prometnu povezanost, koja može potaknuti gospodarski rast i otvaranje novih radnih mjesta. Jačanje realnog sektora preduvjet je stabilnijih javnih financija i postupnog smanjenja ovisnosti o socijalnim davanjima.
Uz proračun, tijekom iste sjednice usvojen je i Zakon o fiskalizaciji transakcija, koji bi trebao značajno doprinijeti bržem, transparentnijem i pravičnijem ekonomskom razvoju Federacije BiH. Njegova primjena omogućit će učinkovitiju kontrolu financijskih tokova, smanjenje sive ekonomije te ravnopravnije uvjete poslovanja za sve gospodarske subjekte. Očekuje se da će fiskalizacija povećati proračunske prihode bez dodatnog opterećenja građana, čime se otvara prostor za veća ulaganja u razvojne projekte, infrastrukturu i potporu gospodarstvu. Dugoročno, stabilniji i pravedniji porezni sustav trebao bi doprinijeti jačanju povjerenja u institucije te stvaranju ekonomskog ambijenta koji mladima nudi veću sigurnost i jasniju perspektivu za ostanak i rad u Federaciji BiH.
