- oglas -

Ljudima zbog distance nedostaju zagrljaji, posljedice mogu biti razne

Pročitajte i ovo

Capak gostovao na HRT-u: Dobivam mailove ljutitih mladenki. Neki su pristojni, neki bezobrazni, neki čak i prijete…

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak gostovao je u HRT-ovoj emisiji 'Dobro jutro, Hrvatska' i govorio o suživotu s...

Medicinari KS danas se povlače s trijažnih punktova

Približno tri i po tisuće medicinara, članova Sindikata radnika u zdravstvu Kantona Sarajevo danas stupaju u generalni štrajk. Oni će se...

I jutros veliki broj novozaraženih, jedna osoba iz Viteza pozitivna na COVID-19

Klinički centar Univerziteta u Sarajevo (KCUS) završio je testiranja još 457 uzoraka na COVID-19. Prof. dr. Sebija Izetbegović, generalna direktorica KCUS-a,...
- Advertisement -

 

Mnogi ljudi kažu da im nedostaju zagrljaji, nedostaju im dodiri, a znakovi ove gladi mogu uključivati osjećaj depresije, stresa i tjeskobe te izazvati poteškoće sa spavanjem i, dugoročno, izbjegavanje vezivanja. Tako da su i ovi osjećaju samo jedna od posljedica epidemije koronavirusa na ljude

U vrijeme epidemije koronavirusa, a s ciljem zaustavljanja širenja virusa, fizički kontakti poput rukovanja i grljenja se ne preporučuju. Te epidemiološke mjere nekim ljudima teško padaju, osobito onima koji fizički iskazuju emocije i vole se grliti, a pojmovi poput ‘glad za dodirom’ sve se više koriste., piše 24sata.hr.

Zato su znanstvenici sa Sveučilišta u Arizoni studijom odlučili pokušali utvrditi zašto su neki ljudi skloniji fizičkom dodiru te ima li ta sklonost ikakve veze s genetikom. Točnije, jesu li geni krivi za to kako izražavamo emocije. Prema podacima studije objavljene u časopisu Communication Monographs, geni imaju veliku ulogu u tome kako žene iskazuju emocije, no korelacija s genima nije utvrđena u muškaraca.

Pokazalo se kako je iskazivanje emocija u žena oko 45 posto određeno nasljednim faktorima, a 55 posto odgojem, kazao je prof.  Kory Floyd sa spomenutog Sveučilišta te dodaje kako utjecaj genetike nije uočen u muškaraca te da je njihovo pokazivanje osjećaja uglavnom povezano s vanjskim čimbenicima kao što su utjecaj medija i intimnih odnosa.

Postoji jaka pretpostavka da kad god vidimo razlike u ponašanju ljudi da su te razlike naučene, dodao je Floyd te napomenuo kako studije poput ove omogućuju da razgovaramo i o mogućnosti da je dio osobina ponašanja koje smatramo naučenima, ipak genetski predodređeno.

U studiji su sudjelovala 464 para odraslih blizanaca, od čega su polovica jednojajčani, a druga polovica dvojajčani blizanci. Pretpostavka je bila da ako genetika igra ulogu, tada će identični blizanci pokazati više sličnih rezultata nego dvojajčani blizanci. Sudionici studije odgovarali su na mnoge tvrdnje pomoću kojih su znanstvenici pokušali utvrditi koliko geni imaju utjecaja na iskazivanje emocija. Pokazalo se da jednojajčani blizanci, osobito ženski parovi, daju vrlo slične odgovore za razliku od dvojajčanih blizanaca, piše mindbodygreen.com.

Rezultati ovog istraživanja pokazuju da genetika utječe na izražavanje osjećaja u žena. U svjetlu trenutnih mjera socijalne distanciranja, fizički načini iskazivanja osjećaja su ograničeni, kao i ljudski kontakti u mnogim svojim oblicima.

Ali istraživači ne kažu da su ovi rezultati krajnje objašnjenje: “Naši geni nas jednostavno predisponiraju za određene vrste ponašanja; no to ne znači automatski da ćemo se uključiti u takva ponašanja”, rekao je Floyd te dodao: “I to sigurno ne znači da nemamo kontrolu nad njima.”

Prema Floydu, ljudi koji su skloniji iskazivanju osjećaja dodirom mogu imati više problema s posljedicama ograničavanja fizičkog kontakta: te doista mogu osjetiti glad za dodirima. Znanstvenik kaže da su mnoga druga istraživanja pokazala da postoje trajni utjecaji nedostatka fizičkog dodira.

– Baš kao što nas redovita glad podsjeća da ne dobivamo dovoljno hrane za jelo, glad koju osjećamo na koži je priznanje da u životu ne dobivamo dovoljno dodira – rekao je Floyd.

Mnogi ljudi danas kažu da im nedostaje zagrljaja, nedostaju im dodiri, a znakovi ove gladi mogu uključivati osjećaj depresije, stresa i tjeskobe te izazvati poteškoće sa spavanjem i, dugoročno, izbjegavanje vezivanja. Tako da su i ovi osjećaju samo jedna od posljedica epidemije koronavirusa na ljude.

Važno je upamtiti da ti osjećaji nisu razlog da se krše epidemiološke mjere te razlog da ljudi prestanu biti oprezni i odgovorni. Srećom, postoje stvari koje vam mogu pomoći da ublažite trenutne negativne utjecaje – kazao je Floyd koji savjetuje:

1. Mazite se sa svojim kućnim ljubimcem: Postoji razlog zašto su terapije u kojima sudjeluju psi i konji toliko uspješne, kazao je znanstvenik.

2. Zagrlite jastuk ili se umotajte u omiljenu dekicu: Deke nisu samo za djecu. I odrasli mogu pronaći utjehu dodirujući meke tkanine.

3. Vježbajte samomasažu: Nešto tako jednostavno kao što je pritiskanje palca u dlan suprotne ruke može imati jako puno koristi u ublažavanju stresa, kazao je.

Najnovije vijesti

Capak gostovao na HRT-u: Dobivam mailove ljutitih mladenki. Neki su pristojni, neki bezobrazni, neki čak i prijete…

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak gostovao je u HRT-ovoj emisiji 'Dobro jutro, Hrvatska' i govorio o suživotu s...

Medicinari KS danas se povlače s trijažnih punktova

Približno tri i po tisuće medicinara, članova Sindikata radnika u zdravstvu Kantona Sarajevo danas stupaju u generalni štrajk. Oni će se povući s trijažnih punktova i...

I jutros veliki broj novozaraženih, jedna osoba iz Viteza pozitivna na COVID-19

Klinički centar Univerziteta u Sarajevo (KCUS) završio je testiranja još 457 uzoraka na COVID-19. Prof. dr. Sebija Izetbegović, generalna direktorica KCUS-a, kazala je jutros Faktoru da...

OŠTRE REAKCIJE: Politička elita se odrodila od naroda, sebi nisu smanjili plaće

Teret krize uzrokovane koronavirusom definitivno neće podnijeti funkcioneri, parlamentarci, direktori javnih poduzeća, agencija, institucija, državni službenici i namještenici, općenito javni sektor, već samo "obični"...

“Ćale, ovo je zbog tebe jer si umro a nije bilo respiratora”

Novinarka televizije N1 zabilježila je ispred Skupštine Srbije potresnu ispovijest Petra Đurića, sina poznatog umjetnika Ljubiše Đurića, koji je preminuo od korone. On je,...

Povezane vijesti