Željko Komšić, jedan od bošnjačkih članova Predsjedništva BiH, rekao je u intervjuu za N1 da je Dragan Čović miljenik Johanna Sattlera, šefa Izaslanstva EU. Komšić je kazao i da vjeruje kako će ponovno pobijediti Čovića na izborima ako se kandidira 2022. godine. Izrazio je i sumnju da će izbora biti, vjeruje da će ih Čović i Dodik blokirati.
Je li Čović miljenik Johanna Sattlera, upitala je novinarka.
“Jest. To je moj dojam”, izjavio je Komšić.
Rekao je da nije siguran hoće li se kandidirati 2022. godine.
“Nisam donio tu vrstu odluke. Malo mi je besmisleno razmišljati o tome, a izbora možda i ne bude. Kako stvari stoje i kako ih ja vidim – Dodik i Čović bi mogli blokirati održavanje izbora”, rekao je najštetniji politički lik novije povijesti BiH.
“Ovaj posao koji radim – radit ću ga do kraja. Nije to problem. Biti ću bitku do kraja. Pao ili se podigao, svejedno je”, naveo je.
“Hoću li se kandidirati – ovisi o masi stvari. Ako bude situacija kao sada – vjerojatno ću se kandidirati. Ako bude stabilnije – mislim da sam završio svoj posao”, naveo je.
Ima li šanse pobijediti Čovića?
“Mislim da imam. Ne da mislim, siguran sam”, kazao je.
Hoće li DF nestati, u smislu ujedinjenja s nekoliko stranaka?
“To će se završiti nekom vrstom ujedinjenja. Hoće li Platforma za progres sudjelovati ili ne, vidjet ćemo. Ja nisam od Hadžikadića tražio ništa, on je taj koji je preko Mire Lazovića došao meni da se ide s tim ujedinjenjem. Ja sam rekao – mislim da je to dobra ideja. Da treba ići u okrupnjavanje političkih subjekata. Predsjedništvo DF-a je reklo – OK, idemo u to”, naveo je Komšić.
“Na prvom sastanku bili su Hadžikadić, DF, GS, Socijaldemokrati, rekao sam – da odagnam sve dileme oko bilo čega, rekao sam im – vi da znate, ne vidim se niti na čelu te stranke niti u rukovodstvu te stranke. Vidim da je Enver Bijedić rekao to negdje. Što će biti – raspoloženi smo za to. Što će Hadžikadić uraditi, vidjet ćemo, ali je meni došao s tom pričom”, rekao je Komšić.
“Spremni smo da DF-a ne bude ako ćemo praviti subjekt. Stranke nisu subjekt same sebi. Nije svrha stranke da ja budem nešto, nego da se donese nešto dobro i korisno ljudima. Neka propadne i DF ako ne valja. Neću pristati nikad ravnati se po principu tih – da sva politika bude ‘gdje sam ja tu i gdje sam na listi’. Ta stranka ne treba postojati”, poručio je.
Stranka ima daleko veću funkciju , važniju od toga gdje je tko na poziciji, dodao je.
“To zvuči možda nekome blesavo, ali ja u to vjerujem.”
“Ova zemlja je, vjerovali ili ne vjerovali – jača od svih nas. Ona je više toga preživjela i gore stvari preživjela od ovih koje se trenutno događaju”, kazao je gost N1.
O odnosu s Izetbegovićem
“Pred izbore 2018., kada smo razgovarali o izbornom zakonu – Izetbegović mi je rekao: ´Bio si u pravu’. Čović nastupa – ako mu daš prst, iščupat će ti ruku. a zahtjevi se samo penju´.”
Hoće li Izetbegović davati prst ili dva Čoviću? Izborni zakon. Kakav predviđa epilog, tendenciozno je upitala novinarka.
“Iskreno, mislim da je Izetbegović u manjini u predsjedništvu svoje stranke, kada je riječ o tome popustiti HDZ-u. On je tvrđi od većine svoje stranke. On je nepopustljiv u toj grupi. To je moj dojam. U rukovodstvu SDA Izetbegović spada u manjinu po pitanju popustiti ili ne Izbornom zakonu”, rekao je.
“Ako se on bude pitao – on neće popustiti. Većina rukovodstva njegove stranke misli da treba popustiti, ali nemaju hrabrosti javno mu reći.”
O Izbornom zakonu
“Što se Izbornog zakona tiče – ovo kako je zamislio Sattler, Nelson, kvinta oko Izbornog zakona, gdje razgovaraju s HDZ-om, SNSD-om i SDA – može dovesti samo do toga da to propadne. Bit ćemo sretni ako usvojimo izmjene Izbornog zakona kojima se dekriminalizira izborni proces. Od početka glasanja do završetka žalbenog procesa, imamo kompromitiran i korumpiran izborni proces. Ako te odredbe izmijenimo – napravili bismo veliku stvar za BiH”, naveo je Komšić.
“Vratili bi povjerenje ljudima da vrijedi izaći na izbore, da im glas nitko neće ukrasti. Rezultati bi bili drugačiji i dalo bi se nešto poštenije početi praviti u BiH.”
Stav Vlade Njemačke je – legitimitet može narušiti državu? Jesu li to signali Čoviću da nema ništa od Izbornog zakona po mjeri HDZ-a, opet je tendenciozno i navijački upitala novinarka.
“Ono što je bio stav njemačke vlade i što je napisala grupa zastupnika u Europskom parlamentu je logično. to proistječe iz onoga što piše u njihovim aktima i zakonima. Sustav ljudskih prava pojedinačno. Ne kolektiviteta. Svi su ljudi isti. Svi moraju imati isto aktivno i pasivno pravo. Ta prava spadaju u red osnovnih ljudskih prava. Naravno da će Njemačka stati iza svog principa”, rekao je.
“To što netko to shvaća kao na udar koncepta konstitutivnosti – u pravu je. To je udar. Ali to je stav njemačke vlade jednom, ali konstantno se provlači kod demokratskih snaga EU. Provođenje presuda suda za ljudska prava, ne samo Sejdić-Finci, nego sve. Kada imaš to kao obvezu – onda imaš standard EU – onda kucaj na vrata EU”, izjavio je.
“Mi u BiH živimo klasičnu diskriminaciju ljudi ovisno o mjestu gdje žive, o etničkoj pripadnosti, da ne govorim o onima koji nemaju definiranu etničku pripadnost. Tko se tu sudara s kim? Sudara se ovo kako mi živimo sa standardom EU gdje želimo ući. Promoviraju Čovića kao nositelja europskih vrijednosti. Nisu to europske vrijednosti, nego ono što piše ovdje i u stavu njemačke vlade”, zaključio je bošnjački član Predsjedništva.
Smeta mu i kršćanska desnica. Rekao je da današnja kršćanska desnica u Europi agresivna s elementima fašitičkih ideologija.
“Nije to ona blaga, umjerena demokršćanska desnica s kraja prošlog i početka ovog stoljeća. Ovo je neka druga, agresivna, s elementima fašističkih ideologija…”
Centralna.ba
