- oglas -

KOLUMNA: Grmojine brbljarije o bojkotu izbora u BiH su poruka neprijateljima “žive nas zakopajte“

Pročitajte i ovo

Čović u Bruxellesu: “Bez novog izbornog zakona BiH bi mogla upasti u još dublju krizu”

Ne bude li dogovora o izmjenama izbornog zakonodavstva do kraja ove godine, BiH bi mogla upasti u daleko veću...

Ovo je jedna od najvoljenijih žena u Splitu. Mnogi je zovu novom kraljicom Torcide

IRIS Rajčić jedna je od najvoljenijih žena u Splitu.Zbog svog supruga Marka Livaje Iris je postala jedna od najomiljenijih osoba...

Vrhovac dobio poziv u reprezentaciju BiH

Vedran Vrhovac je dobio poziv u A reprezentaciju Bosne i Hercegovine.Selektor Ivajlo Petev pozvao je Vrhovca za naredni susret...
- Advertisement -

Nekada prije, osobito u periodu najintenzivnijih pretpristupnih pregovora Republike Hrvatske o punopravnom članstvu u Europskoj Uniji, tema o pravno-političkom položaju Hrvata u BiH, osim deklarativnih poruka podrške, za službeni Zagreb ali i inu političku javnost u RH ta tema bila je iz nejasnih razloga na razini tabua. Zbog čega podrška Hrvatima u BiH tada nije bila čvršća i jača može se samo nagađati. Do snažnijeg zaokreta u toj vanjskopolitičkoj djelatnosti vlasti u RH dolazi nakon ostvarenja punopravnog članstva RH u EU gdje su se stubokom promijenili i okviri djelovanja pa je na izvjestan način olakšana i mogućnost da tema o položaju bosanskohercegovačkih Hrvata putem službenog Zagreba dospije i na najrelevantnije adrese europskih institucija kao i politika najmoćnijih država EU. Slobodno tematiziranje položaja bosanskohercegovačkih Hrvata te jasno artikulirana politika RH prema Hrvatima u BiH posljedica je i sazrijevanja te boljeg razumijevanja političkih prilika u BiH i kod određenog broja aktera na društveno-političkoj sceni u RH, prije svega na lijevom političkom spektru, koji su godinama prije  s velikom razinom odioznosoti prihvaćali službene stavove političkih predstavnika Hrvata u BiH i priklanjali se onim politikama koji su tobože više za BiH, potpuno nesvjesni kako se priklanjaju onoj strani koja destruira ustavno-pravnu poziciju Hrvata u BiH. Tadašnja politika grubog nerazumijevanja i neshvaćanja, neslušanja i pomanjkanja dijaloga među relevantnim političkim činiteljima na hrvatskoj političkoj sceni s obje strane granice dovela je do postojanja onih političkih snaga u RH koji su pali u zablude o BiH kao mogućoj državi građanskog uređenja u kojoj bi tobože, svi narodi bili ravnopravni. Na taj način, možda i nesvjesno su bili oni koji su “držali ljestve“ latentnom bošnjačko-građanskom nacionalizmu u BiH. Pored činjenice da su se i te okolnosti promijenile jer danas imamo jedinstvenu vanjsku politiku RH prema BiH i Hrvatima u BiH, primijeti se kako se stvari sporo kreću te da se politička pozicija Hrvata u BiH ne mijenja, jedina razlika danas u odnosu na neko vrijeme prije jeste da je razgolićena ta priča o “ljepotama“ građanskog uređenja BiH, a što čvršći stav službenog Zagreba prema BiH u tom smislu, toliko agresivniji bošnjački nacionalizam kao odgovor iz Sarajeva.          

- Advertisement -

Nerazumijevanje složenog ustavnopravnog i političkog uređenja BiH te političkog konteksta u kojem žive i djeluju Hrvati u BiH pokazao je i Nikola Grmoja, zastupnik MOST-a u Saboru Republike Hrvatske prije nekoliko dana kada je u svom intervjuu za portal bild.ba na pitanje novinara trebaju li bh. Hrvati bojkotirati izbore iduće godine ukoliko se ne promijeni Izborni zakon na način da svaki konstitutivni narod sam može birati svoje predstavnike, bez ikakve zadrške i šire elaboracije ispalio je kako, ukoliko se ne dogode promjene Izbornog zakona, ne vidi razloga zašto bi Hrvati sudjelovali u takvim neustavnim procesima. Ova “popularna” teza koja se u posljednje vrijeme često provlači u medijskom prostoru, a koju hrane i neki politički akteri na hrvatskoj sceni u BiH, programski partneri MOST-a s ove strane granice  poslužila je Grmoji da bez ikakvog promišljanja ponovi takve teze, bez potrebe da razumije što to u praksi znači. Izbori u BiH provode se s velikom pozornošću međunarodnih političkih čimbenika u BiH koji i forsiraju potrebu da se izbori održe i unatoč činjenici da su određene odredbe Izbornog zakona izbrisane kao posljedica neprovedbe Odluke ustavnog suda u predmetu Ljubić  te da nema valjanog pravnog osnova za provedbu izbora i popunu Doma naroda izbori su se dogodili. Naglašena potreba da se izbori provedu i što slabiji izborni rezultat stranaka HNS-a koji su priželjkivale određene snage iz Međunarodne zajednice išla je s namjerom da se hrvatski politički faktor eliminira s političke scene u BiH. 

Zar bi nesudjelovanje i bojkot izbora nekoga zabrinuo, da li bi se tim činom poslale bilo kakve političke poruke ili ostvarili nekakvi politički ciljevi hrvatskih stranaka u BiH, sudeći po sadašnjem političkom trenutku, a osobito kada se otvoreno šalju poruke Hrvatima u BiH kako je sljedeći cilj izabrati 6 zastupnika u Domu naroda i priča je završena, odluka o nesudjelovanju u izbornom procesu, u političkom smislu bila bi suicidalan potez, s porukom “žive nas zakopajte“. Povijest je nebojeno puta pokazala da Hrvati niti jednu bitku nisu dobili bez borbe, tako da je danas besmisleno govoriti kako će nam netko pokloniti slobodu i politička prava, a to posebno znaju i osjećaju oni Hrvati “koji ne beru mandarine”, koji se nalaze u vrlo specifičnom položaju unutar Županije Središnja Bosna i kojima bi ovakva odluka definitivno značila “političku kapitulaciju”  te označila njihov politički kraj nakon što su na ovim prostorima “prolili krv” 90-ih da ostanu i opstanu. Postavlja se pitanje je li Grmoja možda svjesno zaboravio Središnju Bosnu ili je pak ovakva izjava smišljena s jednom “skrivenom namjerom” koja bi dugoročno značila potpuni politički i svaki drugi nestanak Hrvata Središnje Bosne. U uvjetima potpunog ratnog okruženja u Srednjoj Bosni, na pregovorima o mirnom okončanju sukoba između Hrvata i Bošnjaka, predstavnici britanskog bataljuna ponudili su političkom i vojnom vodstvu Hrvata u Srednjoj Bosni da odlože oružje, a da će nam oni osigurati miran prolaz i napuštanje ovih prostora, jedan od zapovjednika HVO-a ustao je i rekao; “nama ovdje Bleiburg servirati nećete niti s nama o tome možete razgovarati, boriti ćemo se do posljednje kapi krvi pa kome opanci kome obojci…“ 

Još tih ratnih 90-ih godina vrlo često je Središnjom Bosnom u najtežim ratnim sukobima u kojima je vladala glad i strah bila “gurana” teza kako bi bilo bolje da sve pustimo i odemo negdje drugo te da nas tamo čekaju “med i mlijeko”. Kako to obično biva u ovdašnjem čovjeku je stoljećima prisutan nagon za opstanak i ostanak i to se dogodilo i 90-ih bez neke velike pomoći bilo koga. Naravno pamtimo sve one divne ljude koji su nam organizirali konvoje, liječili ranjenike i riskirali živote kako bi nam pomogli da opstanemo, ali u konačnici Hrvati Središnje Bosne opstali su zahvaljujući borbi i to protiv višestruko brojnijeg neprijatelja.

Danas u Središnjoj Bosni ne teče “med i mlijeko”, mladost nam odlazi, politika je u nekom svom “paralelnom svemiru”, a političko okruženje nije nam naklonjeno. Naravno tu je i problem izbornog Zakona, problem i manipuliranja političkom voljom Hrvata ovoga prostora no ni u jednom smislu to nije usporedivo sa 90-im godinama.

I onda Grmoja i njegovi politički savjetnici u BiH izlaze s ingenioznim prijedlozima i pozove nas da ne iziđemo na izbore, na iste te izbore zbog kojih su naši tu ginuli, naprotiv njegov prijedlog je vrlo “pragmatičan” i glasi položite “političko oružje”. 

I što bi se odista dogodilo da poslušamo Grmoju. Prvo i osnovno došli bi u situaciju da politički ne kontroliramo procese u Županiji Središnja Bosna. To bi u praksi značilo izmjenu svih pravnih temelja Županije koji su postavljeni kako bi Hrvati ovdje imali zaštitni mehanizam. Naravno u pitanje bi doveli naš jezik, naše škole, našu kulturu i sport, našu braniteljsku populaciju sve ono što u suštini možemo štititi jer nam to pravni temelji Županije dopuštaju, a što i nije vezano za zaštitne mehanizme Doma naroda ili izbora člana Predsjedništva.

U praksi kako god to promatrali značilo bi to konačni poraz i to na način koji i nije zabilježen u “političkoj povijesti” ovih prostora.

Naravno, postavlja se pitanje zašto jedan hrvatski političar postavlja ovakve “okvire” i poziva na “političku predaju”. To poprilično ostaje nejasno. Ako je riječ o “političkom neznanju” onda bi svakako treba razmisliti prije nego što izgovori “populističke teze”. no što ako nije riječ o “političkom neznanju” nego o nekoj “skrivenoj namjeri”, onda je to vrlo opasan i vrlo zlonamjeran istup prema Hrvatima Središnje Bosne, ali i BiH općenito i zapravo govori o nekim namjerama kako bi nas se svelo do Ivan planine.

Nije ni važno u konačnici što je Grmoja “mislio” i kako bi obranio ovu tezu, zapravo ga samo jednim tekstom upoznajemo kako Hrvati ne žive samo na prostorima gdje se uzgajaju mandarine, nego su narod koji svoj život unatoč svim poteškoćama gradi i kreira zajedno sa svojim susjedima i u maglovitoj, ponosnoj Središnjoj Bosni. Puno prihvatljiviji narativ koji bi mogao ponuditi i pritom još i pomoći bio bi “dragi moji sunarodnjaci u BiH i u svijetu izađite u što većem broju na birališta jer sudbina našeg naroda u BiH u vašim je rukama, a ne u rukama onih koji nam nikada nisu mislili dobro.“

AUTORI: J.K. i S.A / Centralna.ba

Najnovije vijesti

Čović u Bruxellesu: “Bez novog izbornog zakona BiH bi mogla upasti u još dublju krizu”

Ne bude li dogovora o izmjenama izbornog zakonodavstva do kraja ove godine, BiH bi mogla upasti u daleko veću...

Ovo je jedna od najvoljenijih žena u Splitu. Mnogi je zovu novom kraljicom Torcide

IRIS Rajčić jedna je od najvoljenijih žena u Splitu.Zbog svog supruga Marka Livaje Iris je postala jedna od najomiljenijih osoba u Splitu, a nakon jučerašnje...

Vrhovac dobio poziv u reprezentaciju BiH

Vedran Vrhovac je dobio poziv u A reprezentaciju Bosne i Hercegovine.Selektor Ivajlo Petev pozvao je Vrhovca za naredni susret Zmajeva protiv Sjedinjenih Američkih Država...

Novotravničani Petak i Pantić ponovno na spisku reprezentacije BIH

Futsal reprezentacija Bosne i Hercegovine će naredne sedmice učestvovati na turniru koji će biti održan u slovačkom gradu Piešťany.Osim bh. tima i domaćina Slovačke,...

U Varaždinu brutalno ubijen profesor jer je prijavio kršenje mjera. Četvero optuženih

ŽUPANIJSKO državno odvjetništvo u Varaždinu je 25. studenog, nakon provedene istrage, podiglo pred Županijskim sudom u Varaždinu optužnicu protiv četvero hrvatskih državljana (1992., 1997.,...

Povezane vijesti