- oglas -

KOLUMNA: Aleksandar Solženjicin – ruski nobelovac i vrsni interpretator ljudskih patnji iz Staljinovih gulaga

Pročitajte i ovo

Bivši direktor Doma zdravlja Busovača optužen da je sebi i supruzi protupravno povećao primanja

Potvrđena je optužnica protiv Omera Hadžiradončića, bivšeg direktora Doma zdravlja Busovača, koja ga tereti da je sebi i supruzi...

Žena odustala od vožnje nakon što je sudjelovala u čak 13 prometnih nesreća

Jennifer Cairns iz Ohia ima generalizirani anksiozni poremećaj, autizam i ADHD i vjeruje da su je svi udarci koje...

Rusi otvaraju tvrtke u BiH

Aleksandar Khruschev je osam godina vlasnik informatičke tvrtke u Moskvi, koja zapošljava više od 30 radnika. Nakon što su...
- Advertisement -
Piše: Ivan VRLJIĆ
- Advertisement -

Prije nešto više od sto godina na današnji dan, 11. prosinca 1918. godine u ruskom gradu Kislovodsku rođen je jedan od vrsnih interpretatora ljudskih patnji iz Staljinovih gulaga – ruski nobelovac Aleksandar Isajevič Solženjicin. Ruski je književnik Aleksandar Solženjicin promptno opisao patnje u Staljinovim gulazima i ljude koji su bez ikakve krivice na plećima nosili patnju i dah nadolazeće smrti u zloglasnim sovjetskim logorima po Kavkazu. I sam je književnik preživio torture sovjetskih logora, te naglašavao u svojim djelima gubitak ljudskoga duha i opetovani očaj koji je prevladavao u takvim mučnim situacijama. U mladosti je čak Solženjicin bio oduševljen marksizmom i kao gimnazijalac obnašao dužnost člana mladalačke komunističke organizacije Komsomola, ali je, vidjevši teror boljševika nad sakralnim objektima, u sebi osjetio podvojenost bića i grižnju savjesti.

Ispočetka je Solženjicin objavljivao poetske uratke, prozu i drame i bio relativno nepoznat ruskoj književnoj tradiciji 30-ih godina 20. stoljeća. Djelo koje je proslavilo autora bio je roman Jedan dan Ivana Denisoviča i bilo je prekretnica u ruskoj književnosti isključivo zbog neposrednoga stila i detaljnoga opisa zatvoreničkih logora, što je bilo tabu tema toga doba. Glavni protagonist romana Ivan Denisovič Šukhov ne zna svoju krivicu i zašto je osuđen, ali dokazuje da unatoč takvom životnom obratu moralna snaga pojedinca dolazi do izražaja u iznimnim situacijama poput te kada kazna dočeka nevina čovjeka. U tim situacijama prije svega dolazi do izražaja vjera koja čovjeka malo pomalo održava na životu i daje mu neizmjeran smisao u trenucima patnje kada ljudski duh i psiha klonu s tijelom.

Kritičari su kratki roman Jedan dan Ivana Denisoviča proglasili nastavkom najboljih proznih ostvarenja ruske književnosti, osobito velikih Tolstoja i Dostojevskoga. Nakon proslavljenog romana Solženjicin objavljuje još dva djela: Matrionino kućanstvo i Slučaj na stanici Krečetovka sa sličnom tematikom progona, opisa logora smrti i snage žene koja preživljava teške trenutke osame i oskudice. Roman Odjel za rak inspirativna je i intimna autorska priča preživljene bolesti uslijed mnogobrojnih nedaća. Nakon toga slijedi roman U prvom krugu nakon kojega književnik uživa blagonaklonost zapadno-europske književne javnosti i već tada počinje sustavni napad na ruskoga pisca. Punu kulminaciju napada na lik i djelo slavnoga pisca produbit će dobivanje Nobelove nagrade za književnost 1970. godine, a koji je sličio na prijašnji napad, od prije desetak godina kad se javnost obrušila na slavnoga Borisa Pasternaka. Obojica su isključeni iz društvene svakodnevice, praktički izbačeni iz Društva književnika SSSR-a i degradirani od većine. U takvim je okolnostima Solženjicin emigrirao u Švicarsku, zatim u SAD u saveznu državu Vermont gdje je gostovao na mnogim manifestacijama. Očekivala se od slavnoga pisca u govoru američkoj javnosti sveopća kritika sovjetske vlasti i veličanje američkoga duha kapitalizma, no on je i dalje bio vjeran ruskoj domovini i nije ustuknuo kritizirati američki neoliberalni kapitalizam sa svim njegovim inačicama i nedostacima.

Uslijedio je povratak majci Rusiji i to nakon što se susreo s ruskim predsjednikom Borisom Jeljcinom nakon sloma SSSR-a. Ruska javnost, točnije Komsomolskaja pravda u to vrijeme je pisala: Otpratili smo Solženjicina kao grešnika. Dočekujemo ga kao sveca. Aleksandra Solženjicina smrt je zatekla 3. kolovoza 2008. godine u Moskvi. Sahranjen je prema vlastitoj želji na groblju Donskog manastira u prijestolnici Rusije, Moskvi. Njegov je život dugačka epopeja puna proturječnosti. Bio je ruski intelektualac, disident, književnik, povjesničar, a najviše vremena proveo je kao seoski učitelj poučavajući mlade žitelje. Na zapadu slavljen, pa kritiziran, u svojoj Rusiji ispočetka napadan, pa odmah potom slavljen, nagrađivan i rehabilitiran. Bez obzira na sve i razna oprečna mišljenja o djelu i životu samoga Solženjicina, smatramo ga jednim od najvećih svjetskih književnika ljudske patnje koju nam ideologija neumitno nameće. Gulag je mjesto gdje ljudska patnja počinje i završava. Na kraju, to je Solženjicin znao, spoznao i pretvorio u tekst – ostalo je književna povijest.

Najnovije vijesti

Bivši direktor Doma zdravlja Busovača optužen da je sebi i supruzi protupravno povećao primanja

Potvrđena je optužnica protiv Omera Hadžiradončića, bivšeg direktora Doma zdravlja Busovača, koja ga tereti da je sebi i supruzi...

Žena odustala od vožnje nakon što je sudjelovala u čak 13 prometnih nesreća

Jennifer Cairns iz Ohia ima generalizirani anksiozni poremećaj, autizam i ADHD i vjeruje da su je svi udarci koje je imala u sudarima učinili...

Rusi otvaraju tvrtke u BiH

Aleksandar Khruschev je osam godina vlasnik informatičke tvrtke u Moskvi, koja zapošljava više od 30 radnika. Nakon što su ruski tenkovi u veljači prošle...

Termoeletrana Gacko prestala sa radom, mokar im ugalj

Termoeletrana Gacko od ponedjeljka ne radi, a razlog su kako navode iz Elektroprivrede Republike vremenske neprilike. -Zbog 300 litara kiše koja je pala u Gacku...

POGINUO POZNATI NJEMAČKI TV NOVINAR: Njegov prijatelj i kolega napisao: Zvao sam te baš u trenutku kad si izgubio život

Njemački televizijski svijet je u šoku. Poznati TV reporter Sascha Hans-Gert Henn († 52) poginuo je u ponedjeljak, 23. siječnja u prometnoj nesreći u Hamburgu. Njegov...

Povezane vijesti