Poveži se s nama

Svijet

KAKO SU UHIĆENI HRVATI NA ČELU KARTELA: Odao ih Sky, jednom nadimak bio Modrić

Objavljeno

Dok je u proteklih pola godine pod lažnim imenom živio u luksuznom apartmanu u elitnoj četvrti Üsküdar, Nenad Petrak nije niti slutio da je vrući trag koji će ga koštati uhićenja bio posjet njegove supruge i djece. Četrdesetdvogodišnji električar iz Zagreba, koji je živio na splitskom Žnjanu, uhićen je nedavno u Istanbulu, a kako doznaje Jutarnji list, bio je visokorangirana meta hrvatske, turske, španjolske i njemačke policije. Upravo je obiteljski susret, kako je prošle subote obznanio turski ministar unutarnjih poslova Ali Yerlikaya, bio ključan za njegovo uhićenje. Njihov odlazak tamo nije promaknuo hrvatskoj policiji, no bila je to samo jedna u nizu prikupljenih informacija koje su suzile obruč oko bjegunca koji je 11. travnja napustio Hrvatsku.

I dok je Petrak relativno poznat hrvatskim i europskim tijelima kaznenog progona, Zagrepčanin Christian Palić, čije se uhićenje dogodilo samo dan poslije, prilična je nepoznanica. Kada je prošle nedjelje objavljen spektakularni video uhićenja i cijele akcije turske policije, mnogi su se zapitali tko je zapravo taj čovjek.Utvrđeno je da je Palić bio jedan od čelnih ljudi kartela, zadužen za opskrbu Europe kokainom iz Južne Amerike, te da je surađivao s kartelima koji djeluju u Europi, uspostavio veze s kriminalnim organizacijama u Južnoj Americi i igrao važnu ulogu u pranju novca stečenog kriminalom. Doznajemo i da je Palić imao lažni identitet pod imenom Martin Temeraj. Dio turskih medija tvrdi da je upravo on bio ključan u tim nezakonitim aktivnostima. Christiana Palića turske su službe pratile neko vrijeme, a uhićen je u akciji kodnog imena Kartel-3 u Beşiktaşu.

Petrakovu uhićenju, kako ekskluzivno doznaje Jutarnji list, prethodio je operativni sastanak hrvatskih i turskih detektiva u sjedištu instanbulske policije. Analizirajući razgovore i poruke koje je Petrak vodio na kriptiranoj aplikaciji Sky ECC sa svojim turskim neimenovanim partnerom, otkriveno je da je svaka tura krijumčarene droge donosila milijune eura zarade. Sam je Petrak, utvrdili su istražitelji, bilježio prihode i rashode. Zahvaljujući informacijama koje su dobili od svojih hrvatskih kolega, turska je policija krenula u akciju.

Jer, kao odgovor na djelovanje Petrakove narkomreže već neko vrijeme u sjedištu Europola djeluje radna skupina “Balkan kartel” koja okuplja policijske istražitelje Balkana, članica EU, Turske i drugih zemalja kako bi učinkovito razbila tu narkoskupinu. Petrak je bio označen kao osoba koja je povezana s organizacijom pošiljke tone kokaina za Europu, zaplijenjene u Španjolskoj 2020. godine. Palić je, pak, bio također visokopozicionirana meta iste akcije koja ima za cilj razbiti tu organizaciju. Iako je izmicao policiji, Petrakova mreža doživjela je 11. listopada velik udarac kad je na splitskom području uhićeno 12 osoba, a u Njemačkoj njih devet zbog krijumčarenja kokaina. Osim toga, zaplijenjeno je osam automobila, puške, mitraljezi, streljivo, prigušivači, velika količina novca, droge, mobitela i razne druge komunikacije. Razvoj operativnih obavještajnih podataka otkrio je opsežnu, tajnu mrežu koja djeluje diljem kontinenata i zemalja, priopćili su u četvrtak iz Europola.

Oglas

Formalno, turska policija uhitila je Nenada Petraka zbog sudjelovanja u pokušaju ubojstva Josipa Čubelića Čube (36), počinjenom 11. travnja ove godine na splitskim Skalicama. Petrak je isti dan automobilom napustio Hrvatsku i otišao u BiH, a onda iz Sarajeva u Tursku. U elitnom dijelu Istanbula unajmio je apartman 2802. Nije oskudijevao novcem i utopio se u elitnoj četvrti Üsküdar, smještenoj na azijskoj strani turskog megalopolisa. To je jedan od najstarijih istanbulskih kvartova.

No, Petrak kao suprug i otac četvero djece evidentno nije lako podnosio samački život u megalopolisu u kojem je već šest mjeseci uspješno izmicao policijskoj potjeri. Planirao je početkom školske godine opet biti u Splitu s obitelji. Ali, nije došao. Najvjerojatnije je presudilo to što ga je čekalo puno ozbiljnije suočavanje s optužbama USKOK-a da je bio na čelu narkoskupine koja je odgovorna za krijumčarenje oko tone kokaina, prema čemu je vožnja osoba koje su sudjelovale u pokušaju ubojstva Čube “mačji kašalj” i za što je, objektivno, mogao relativno brzo na slobodu.U međuvremenu se još jedan Hrvat svjetskog narkokalibra našao u Istanbulu. Christian Palić dečko je iz zagrebačke Dubrave. Unajmio je stan u četvrti Beşiktaş, a to je bila samo jedna od usputnih stanica njegova itinerara. Iako formalno na zagrebačkoj adresi, više od dva desetljeća izbivao je iz Hrvatske. Turska policija tek treba ustanoviti kad se skrasio u Istanbulu jer je tamo živio pod lažnim imenom, a Martin Temeraj nije jedini lažni identitet kojim se koristio.

Istanbul je bio često odredište još jednog visokopozicioniranog krijumčara kokaina koji trenutačno čeka suđenje u remetinečkom zatvoru. Petar Ćosić Šarac 52-godišnji je bivši specijalac MUP-a koji također slovi kao jedan od visokopozicioniranih krijumčara kokaina iz Južne Amerike u Europu i Hrvatsku. Prijatelj je “balkanskog narkobosa” Darka Šarića. Grad na Bosporu pohodio je i Viktor Milaković, jedan iz plejade “mlade garde” krijumčara droge koji sada također čeka suđenje.

Svi su oni bili korisnici aplikacije Sky na kojoj su razmjenjivali poruke o isporukama droge, ubojstvima i kriminalnim poslovima i koja je “došla glave” već desetke krijumčara droge u regiji, ali i visokopozicionirane suce, tužitelje, policajce i političare u susjednim državama BiH i Crnoj Gori.

Oglas

Petraka sumnjiče da je u Južnoj Americi dogovorio nabavu, prijevoz i primopredaju kokaina koji je prodavao kupcima iz država članica EU. S Tomislavom Miletićem, Antom Varnicom i Jerkom Radićem osigurao je potreban novac za kupnju kokaina, a s osobama iz Srbije dogovorio je da će obaviti prijevoz droge za osam posto njezine vrijednosti. Uz njega su u grupi koja se bavila švercom droge i boksač Ante Varnica te Jerko Radić.

Kako tvrdi USKOK, Petrak je organizirao kupnju većih količina hašiša i marihuane u Španjolskoj i Crnoj Gori te prodaju u državama EU. Navodi se da je on dogovarao i cijenu prijevoza te određivao kada će se i gdje obavljati utovar i isporuka naručene droge, kao i rute kretanja teretnih vozila radi izbjegavanja policijskih ophodnji i pronalaska droge.

Petraku je u Hrvatskoj blokirana parcela od 17.123 četvorna metra u poslovnoj zoni Prisike u Gornjem Muću, na kojoj se nalaze četiri zgrade od 3187 četvornih metara, dok se ostatak od 13.936 kvadrata vodi kao neplodno zemljište. Osim te nekretnine, sudskom odlukom privremeno mu je zabranjeno raspolaganje i motociklom marke Yamaha 150 NMAX, vrijednim oko četiri tisuće eura, a blokirani su mu i poslovni udjeli u vrijednosti od po 1327 eura koje ima u tvrtkama Boxing promotion Salona i Ersa Adriatic. Prema javno dostupnim podacima iz sudskog registra, osnivači tvrtke Ersa Adriatic četvorica turskih državljana, a Petrak se navodi kao član društva, odnosno prokurist koji tvrtku zastupa zajedno s još jednim direktorom ili prokuristom. Temeljni kapital tvrtke iznosi 20.000 kuna. U registru Trgovačkog suda navodi se da je Ersa Adriatic sa sjedištem u prizemnici na Radničkoj cesti 20 u Zagrebu osnovana 20. svibnja 2021. godine i da joj je glavna djelatnost građevinarstvo, ali ima širok spektar djelatnosti, od prometa nekretninama, do usluga čišćenja, prijevoza putnika, trgovine, promidžbe i poljoprivrede.Kao osnivači su navedena četvorica turskih državljana. Bülent Saruhan Sarayli prijavio je adresu u Hrvatskoj u Kaštel Sućurcu, a ostali osnivači Zekeriya Ersin Öktem, Reşit Tolga Babüroğlu te Uğur Erdoğan naveli su hrvatsku adresu u Nazorovoj ulici u Slatini. Erdoğanu je u sudskom registru upisana i istanbulska adresa. Svi oni, Petrak i turski državljani, vlasnici su još nekoliko tvrtki u Hrvatskoj i Turskoj.

U izvještaju koji je Trgovačkom sudu za 2022. predala Ersa Adriatic d.o.o., u kojem se kao adresa navodi Martićeva ulica u središtu Zagreba i koji je potpisao direktor Bülent Saruhan Sarayli, tvrtka je imala gubitak od 378.153 kune: uprihodila je samo 43.336 kuna, a rashodi su joj bili 421.489 kuna. Knjigovodstvena vrijednost materijalne imovine na dan sastavljanja financijskih izvještaja iznosila je 5,968.641 kunu i odnosila se na vrijednost zemljišta. To je bila jedina vrijednost te tvrtke koja je od države i drugih institucija kratkoročno potraživala 5507 kuna, a na dan izvještavanja iznos novca u banci koji čine salda na kunskim i/ili deviznim računima te novac u blagajni iznosio je 20.978 kuna.

Oglas

Izvještaj o poslovanju za prošlu godinu, pak, predan je na zagrebačkom Trgovačkom sudu 29. travnja ove godine i kao sjedište navedena je adresa u Radničkoj 20. I poslovanje Erse bio je dio analitičkog paketa kojim su se bavili istražitelji koji su o trojici turskih poslovnih ljudi razmijenili podatke s turskim kolegama.

U akciji koja je rezultirala uhićenjem višečlane skupine na čelu s Petrakom istražitelji su ustanovili da su radi organiziranja krijumčarenja droge iz Španjolske kupljena tamošnja trgovačka društva u čije su vlasništvo uneseni kamioni s posebno prerađenim spremnicima za transport droge.

Među nadimcima osoba koje se navode u aplikaciji Sky su “John Gotti”, s kojim je komunicirao Petrak i u kriminalnom miljeu sasvim sigurno bi bio “kum”, ali i “Vladimir Putin” (sve to bilježi se još 2020. godine). Petrak je na Skyu imao više nadimaka: Modric, Tom Hardy, Tom Hardy new, George Clooney, Raketa, Modric gute Nacht, Michael Jordan, El Pajaro, Raketa i Commodore. Preko Skya slao je i slike malodobnog sina, a jednom je Turčinu poslao svoje fotografije sa sinom, ali i brojačem novca, sefom i fotografiju svoje osobne iskaznice.

Slao je i fotografije bake s balkona, ali i upozorio jednog od svojih suradnika, sada drugookrivljenog 39-godišnjeg bjegunca Tomislava Miletića, vodoinstalatera iz Splita, na njegovu suprugu i njezino ponašanje. “Lipi, obrati ženi pozornost da ne priča svima i sve i da ne uzima bez potrebe švabe u usta, ne treba nam reklama nikome”, piše Petrak te dodaje kako njegova žena “šuti i ne priča nikom ništa”. Zanimljiva je još jedna poruka od 20. kolovoza u kojoj Petrak pita sugovornika da li “on i Snješko imaju onu kartu koju im je dao, ako im padnu pare, od onog advokata, bankara”.Petrak i ekipa koju sada istražuje USKOK nisu niti slutili da su bili pod nadzorom policije i dok su dogovarali i krijumčarili 980 kilograma kokaina iz Brazila jedrilicom Majic. Skiper Jozo, Jozefina, odnosno Zoltan Kovač uhićen je 9. rujna 2020. godine kod Kanarskih otoka i s još dvojicom uhićenih Hrvata već je osuđen u Španjolskoj. Njegovu suprugu, koja je sada među okrivljenima, tješili su i čestitali joj na hrabrosti te joj obećavali 15.000 eura i još 1000 eura mjesečno za život.

Oglas

Kako je vijest o tome brzo dospjela i u medije, Petrak bratu javlja da im je pao čovjek s tonom kokaina i da o tome ništa ne priča. Ali, nisu im padale samo pošiljke kokaina, nego i hašiša i marihuane, a plijenili su im i novac zarađen od droge koji su namjeravali oprati investiranjem u nekretnine. Iz USKOK-ove istrage proizlazi česta komunikacija Nenada Petraka, koji je ujedno i vlasnik teretane u Splitu, s jednim turskim državljaninom, uz to što je s još četvoricom bio suvlasnik tvrtke na zagrebačkoj adresi. Pošiljke droge plijenili su im španjolski, talijanski, njemački, nizozemski i hrvatski policajci.

Iz svega što je dosad prikupljeno nije slučajno što su i Nenad Petrak i Christian Palić zahvaljujući vezama s tamošnjim narkodilerima mislili da će u Turskoj naći utočište. Povijest krijumčarenja i turske veze hrvatskog narkomiljea sežu još od početka sedamdesetih, a nastavile su se i devedesetih kada je “palo” 30 kilograma heroina kod Delnica. Njega je do Rijeke dopremio autobus kojem je polazište bio istanbulski hotel Ikbal u četvrti Laleli.

U tom je hotelu 28. rujna 1995. godine, u trenutku kad je otključavala vrata sobe 507, ubijena 30-godišnja vlasnica butika u Feričancima Ljiljana Lijić, a njezin ubojica nikad nije otkriven. I dan-danas nepoznati ubojica udarcima nožem zadao joj je smrtonosne ozljede. Jedna od verzija glasila je da je bila kolateralna žrtva i zamijenjena za ženu koja je trebala biti ubijena, a koja je otputovala prvim zrakoplovom za Zagreb. Enigma zločina u hotelu koji ima mračnu prošlost zbog povezanosti s pošiljkom 30 kilograma heroina zaplijenjenog kod Delnica u veljači 1995. nikad nije razjašnjena, kao što će poslije biti ubijen vozač autobusa koji je dopremio drogu na parkiralište jednog riječkog hotela.

Tamo su je preuzeli zagrebački narkodileri koji su u ludoj policijskoj potjeri izbacivali iz BMW-a pakete heroina. I dok je Ljiljana Lijić platila glavom kobnu zabunu, 41-godišnja Splićanka i njezin sugrađanin krajem 1995. svjesno su otišli po heroin u Istanbul. Posrednik je bio izvjesni Toni, “splitska veza” koja im je dogovorila primopredaju heroina u hotelu u četvrti Aksaray. Uhićeni su u zračnoj luci na Staru godinu 1995., a diler koji im je prodao drogu bio je vjerojatno policijski suradnik.

Oglas

Da su veze hrvatskih i turskih krijumčara droge stare desetljećima, svjedoči i Dubravko Klarić, diplomirani kriminalist i bivši inspektor za droge, koji se u svojoj praksi često susretao s krijumčarima droge s tog područja.

– Što se tiče samog krijumčarenja droge, Turska je bila na tom pravcu od davnih dana, još od kraja 70-ih godina prošlog stoljeća. Mijenjali su se oblici droga, a krijumčarenje se nastavilo. Turska je dio “zlatnog polumjeseca”, Iran, Pakistan… Mijenjala se struktura krijumčara i povezanost s krijumčarskim miljeom u Turskoj. Budući da su na tom području i u susjedstvu prisutne krize i ratni sukobi, ni kriminalne strukture nisu mirovale, nego postoji sprega sa zapadnoeuropskim krijumčarima droge. To više nije dominantno područje za krijumčarenje heroina, opijata, marihuane, nego su prisutni i kokain i sintetičke droge koje se proizvode na tim područjima – kaže Klarić. Sprega s turskim državljanima je uvijek postojala. Posljednjih desetljeća to je područje vrlo pogodno za dulje obitavanje u slučaju kriminalnih aktivnosti i potražnih djelatnosti. To su veliki gradovi gdje policiji i sigurnosnim službama nisu toliko u fokusu zapadnoeuropski državljani, nego su više fokusirani na otkrivanje onih koji su potencijalna teroristička prijetnja.

Kad je riječ o našim državljanima ili državljanima drugih zemalja iz Europe, ako imaju novac i legalne poslove kojima prikrivaju krijumčarenje, oni mogu dugo biti na tim područjima i izvan radara policije. No, to ne jamči im da se neće naći na udaru policije i kroz međunarodnu policijsku suradnju, kao što je to, pretpostavljam, bilo i u slučaju uhićenja dvojice hrvatskih državljana. U zemljama u kojima djeluju tradicionalne skupine organiziranog kriminala, poput mafije u Italiji, domicilni kriminalci mogu ostati skriveni godinama, pa i desetljećima, što smo imali prilike vidjeti u praksi – zaključuje Klarić.

Oglas

Oglas

Svijet

Švedska ulazi u NATO kao 32. članica

Objavljeno

Piše

Mađarski parlament odobrio je pristupanje Švedske NATO-u u ponedjeljak i uklonio posljednju prepreku u povijesnom koraku te nordijske zemlje nakon desetljeća neutralnosti.

Danas je parlament okončao višemjesečno odgađanje dovršetka promjene sigurnosne politike Švedske, a glasanje je uslijedilo nakon posjeta švedskog premijera Ulfa Kristerssona Mađarskoj u petak kad su dvije zemlje potpisale sporazum o naoružanju.


Članstvo Švedske u NATO-u podržalo je 188 zastupnika u mađarskom parlamentu. Šestero ih je bilo protiv, a nitko nije bio suzdržan.

Vlada mađarskog premijera Viktora Orbana bila je suočena s pritiskom saveznika u NATO-u da omogući ulazak Švedske u taj savez.

Oglas

“Napokon se to dogodilo, Švedska je 32. članica saveza, a NATO je postao jači”, rekla je parlamentu Agnes Vadai, zastupnica oporbene stranke Demokratska koalicija (DK).

Stockholm je napustio svoju politiku nesvrstanosti kako bi bio sigurniji u NATO-u nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu 2022.

Sa Švedskom koja je nakon Finske ušla u NATO, ruski predsjednik Vladimir Putin postigao je upravo ono što je htio spriječiti kada je pokrenuo svoj rat u Ukrajini – širenje NATO-a, rekli su zapadni čelnici.

Finska je postala članica NATO-a prošle godine, ali Švedska je bila u čekaonici jer su Turska i Mađarska, zemlje koje održavaju bolje odnose s Rusijom nego ostale članice NATO-a predvođene Sjedinjenim Državama, imale prigovore.

Oglas

Turska je za ratifikaciju članstva Švedske u NATO-u zahtijevala oštrije mjere protiv militanata Kurdistanske radničke stranke (PKK) za koje je Ankara tvrdila da su pronašli dom u Švedskoj.

Švedska je promijenila svoje zakone i ublažila pravila o prodaji oružja kako bi umirila Tursku. Turski predsjednik Tayyip Erdogan povezao je ratifikaciju i s američkim odobrenjem prodaje borbenih zrakoplova F-16 Turskoj. Ankara sad očekuje od SAD-a da radi na tome da osigura odobrenje američkog Kongresa.

Odugovlačenje Mađarske bilo je manje jasno. Budimpešti su uglavnom smetale kritike Švedske na smjer demokratskog razvoja Mađarske pod nacionalističkim premijerom Orbanom, ali izostali su konkretni zahtjevi.

Orban, koji je odbio poslati oružje u susjednu Ukrajinu i više puta kritizirao zapadne sankcije protiv Rusije, ponovno je pozvao u ponedjeljak na primirje u Ukrajini.

Oglas

Pristupanje Švedske, koja nije bila u ratu od 1814., kao i Finske najznačajnije je proširenje NATO-a od njegovog približavanja istočnoj Europi 1990-ih.

Iako je Švedska posljednjih desetljeća povećala suradnju s NATO-om i pridonosila operacijama u zemljama poput Afganistana, njezino članstvo trebalo bi pojednostaviti planiranje obrane i suradnju na sjevernom krilu obrambenog saveza.

Švedska u NATO donosi i resurse kao što su vrhunske podmornice prilagođene uvjetima Baltičkog mora i pozamašnu flotu borbenih zrakoplova Gripen domaće proizvodnje. Osim toga, Švedska povećava vojnu potrošnju koja bi ove godine trebala dosegnuti NATO-ov prag od dva posto BDP-a.

Ratifikaciju će sada potpisati predsjednik mađarskog parlamenta i mađarski predsjednik u roku nekoliko dana, nakon čega će se preostale formalnosti poput polaganja pristupne dokumentacije u Washingtonu, vjerojatno brzo zaključiti.

Oglas

Nastavi čitati

Društvo

AUSTRIJA: Znate li da možete vratit pretplaćene najamnine unazad tri godine, potrebna prijava

Objavljeno

Piše

Najamnine su posljednjih mjeseci višestruko porasle diljem Austrije. Razlog tome bilo je očuvanje vrijednosti zbog visoke inflacije. Međutim, mnogi stanari sada mogu zahtijevati povrat novca javlja Kroativ.at.

U posljednje dvije godine stanari diljem Austrije bili su posebno opterećeni velikim povećanjem stanarine zbog inflacije. Razlog tome su takozvane klauzule o zaštiti vrijednosti. Međutim, sada biste mogli imati koristi od povrata novca.

Vrhovni sud mnoge klauzule o zaštiti vrijednosti, koje se često navode u ugovorima o najmu, smatra nedopuštenima, što, sa stajališta Udruge za zaštitu potrošača (VSV), stvara mogućnost za njihovo osporavanje. OGH se oslanja na Zakon o zaštiti potrošača. Mnogi stanodavci opravdavaju svoja povećanja najamnine održavanjem vrijednosti na temelju indeksa potrošačkih cijena. To znači da ako se poveća inflacija, povećat će se i najamnina.Udruga za zaštitu potrošača stoga želi pokrenuti kolektivnu tužbu za povrat povećanja najamnine zbog nedopuštenih klauzula o zaštiti vrijednosti. U ugovorima o najmu treba provjeriti te klauzule, a iznosi se mogu tražiti do tri godine, javlja VSV.Za mnoge stanare uspješna tužba mogla bi značiti pozamašnu otplatu povećanja stanarine u posljednjih nekoliko godina.

Web stranica SAAM-a navodi da se registracija za skupnu tužbu trenutno može ponuditi samo članovima. Troškovi za to iznose 40 eura godišnje za privatna kućanstva.

Oglas

Sve što trebate za prijavu je kopija ugovora o najmu, pisma najmodavca s kojima su napravljena povećanja najamnine na temelju klauzule o zaštiti vrijednosti, punomoć za VSV i odvjetnike, i – ako je dostupna – kopija policu osiguranja pravne zaštite.

Ako imate osiguranje pravne zaštite, morate provjeriti hoće li ono pokriti troškove tužbe. Ako to nije slučaj, tražit će se financijer parnice. Tada ćete sami morati platiti troškove odvjetničkih usluga od 90 eura. Više detalja možete pronaći ovdje na stranicama udruge za zaštitu potrošača.

Nastavi čitati

Crna kronika

Teška nesreća: Zabio se u betonsku ogradu i poginuo. Promet otežan

Objavljeno

Piše

DANAS je oko 20:05 na A1 na vijaduktu Drežnik u Karlovcu u smjeru Zagreba došlo do prometne nesreće u kojoj je smrtno stradala jedna osoba.

Kako javlja policija, vozač osobnog automobila udario je u betonsku ogradu vijadukta i smrtno stradao. Očevid je u tijeku.

U smjeru Zagreba promet se vodi jednom prometnom trakom. Kolona vozila proteže se oko 2 km. Vozi se uz ograničenje brzine 40 km/h. Privremeno je promet bio prekinut, poručuju iz HAK-a.

Nastavi čitati

Crna kronika

Ubijen reprezentativac Srbije

Objavljeno

Piše

Reprezentativac Srbije i osvajač brončane medalje na svjetskom prvenstvu u MMA, tragično je preminuo u nedjelju 25. veljače u jutarnjim satima.

Kako saznaje Telegraf, oko 1 sat poslije ponoći Hitna pomoć je dovezla u Urgentni centar dva muškarca, 2001. i 1992. koji su zadobili u Dunavskoj ulici ubodne rane. Njih su napala dva NN lica, jedan je povrijedio obojicu. Muškarac 2001. je preminuo, dok su drugom dijagnosticirane teške tjelesne povrede i lakše tjelesne povrede.

Muškarac koji je preminuo bio je Stefan Savić, reprezentativac Srbije i osvajač brončane medalje na svjetskom prvenstvu u MMA.

Ovu informaciju prenijela je TV Arena sport i izrazila sućut obitelji i prijateljima.

Oglas

– Arena Fight upućuje iskrenu sućut obitelji, prijateljima i svim ljudima koji su voljeli Stefana.

Stefan će zauvijek ostati upamćen, ne samo kao prvak, već kao netko tko je dotakao srca svojom dobrotom i ostavio neizbrisiv trag – stoji u njihovoj objavi.

Nastavi čitati

Svijet

EVO KOLIKO NOVCA JE DIJASPORA POSLALA U BIH U 2023. GODINI

Objavljeno

Piše

SARAJEVO – Novčane doznake iz inostranstva u BiH u devet mjeseci prošle godine iznosile su 2,774 milijardi KM i veće su za oko 131 milion KM u odnosu na isti period 2022. godine, rečeno je iz Centralne banke BiH.

Iz Banke su za Srnu naveli da ne raspolažu podacima iz kojih zemalja BiH prima najviše novčanih doznaka, jer još nema zvanične procjene po zemljama, ali se može reći da uglavnom dolaze iz zemalja zapadne Evrope, Skandinavije i Sjeverne Amerike gdje je dijaspora najprisutnija.

Ekonomski analitičar Igor Gavran rekao je da su tri ključna faktora rasta novčanih doznaka iz inostranstva.“Nastavak iseljavanja građana iz BiH u kontinuitetu povećava broj i onih koji šalju doznake. Rast troškova života u BiH povećava potrebe onih koji su ostali u zemlji i zato trebaju više novca, a inflacija nominalno povećava ove iznose čak i kada stvarna vrijednosna razlika nije velika”, pojasnio je Gavran.

On je izrazio žaljenje što se nastavlja trend da su novčane doznake iz inostranstva važnije i veće od investicija.

Oglas

Prema podacima Centralne banke ukupni tekući transferi u 2022. godini iznosili su 4,95 milijardi KM i veći su za 598 miliona KM u odnosu na 2021. godinu.Od ukupnog iznosa tekućih transfera, na novčane doznake iz inostranstva se odnosi 3,58 milijardi KM, a na ostale tekuće transfere 1,37 milijardi KM.

Od ukupnog iznosa ostalih tekućih transfera, najveći dio u iznosu od 1,24 milijardi KM odnosi se na penzije iz inostranstva.

Nastavi čitati

Crna kronika

Mladić (22) ubijen nožem, tri muškarca privedena

Objavljeno

Piše

Užasan događaj dogodio se u Splitu u subotu, 24. februara, nakon ponoći.

Jedan je mladić (22) preminuo u KBC-u Split od posljednica napada nožem. O događaju je izvijestila PU splitsko-dalmatinska, piše Dalmacija danas.

U subotu oko 55 minuta nakon ponoći, u Ulici Domovinskog rata u Splitu došlo je do naguravanja više osoba.Dvadesetdvogodišnji muškarac zadobio je pri tome povrede od uboda nožem nakon čega je hitno prebačen u splitsku bolnicu.

Nažalost, u 1:20 sati preminuo je od posljedica ranjavanja.

Oglas

Tri muške osobe koje se dovode u vezu s događajem su privedene u postaju”, stoji u kratkom policijskom priopćenju.

Nastavi čitati

Svijet

Ivo Sanader postao šef zatvorske knjižnice

Objavljeno

Piše

Bivši hrvatski premijer Ivo Sanader postao je šef zatvorske knjižnice u zatvoru Lipovica, potvrđeno je Dnevniku Nove TV. Podsjetimo, Sanader je zbog uzornog ponašanja i problema sa zdravljem prebačen iz Remetinca u Lipovicu.

“Gospodin Sanader se već par mjeseci nalazi u Kazneno-popravnom domu Lipovica. To je poluotvoreni zatvorski sustav, a sada se nalazi u bitno boljim zatvorskim uvjetima nego što je bio prethodno”, kazao je Sanaderov odvjetnik Čedo Prodanović.

U Lipovici kaznu služi 80-ak zatvorenika koji su smješteni u sobama koje su u prosjeku površine od 20 kvadrata. Sanader svoju sobu dijeli s cimerom. Kao i drugi zatvorenici, ima stalnu medicinsku skrb, koju pružaju liječnik i dvije medicinske sestre.

Prodanović: Sanader nije klonuo duhom

Oglas

“To je u biti zatvor koji nije zatvor. Preko dana se oni slobodno šeću po tom kompleksu, popiju kavu, prime posjete. To je neki zatvor po mjeri čovjeka”, objasnio je Prodanović. Zatvor u Lipovici ima teretanu i knjižnicu, a zatvorenici sami kuhaju pod nadzorom strukovnog učitelja.

“Ja sam bio kod njega jednom. Tad još to nije radio, ali očito je da je tamo zadužen da vodi brigu o kulturnom uzdizanju zatvorenika”, istaknuo je Prodanović. Dodao je kako Sanader nije klonuo duhom, iako je iza rešetaka proveo gotovo deset godina.

“On je čvrst, on je izdržavao puno teže uvjete, tako da tek sada nema problema. Naravno da prati politiku, ali nismo se bavili previše s politikom”, poručio je. Inače, Sanader bi prema objedinjenoj presudi u zatvoru morao provesti ukupno 18 godina.

Oglas

Nastavi čitati

Svijet

Bandić 3 godine nema spomenik na grobu. Njegova kći Tomaševiću: “On to zaslužuje”

Objavljeno

Piše

KĆI POKOJNOG zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića je pisala sadašnjem gradonačelniku Tomislavu Tomaševiću, a razlog je traženje suglasnosti kako bi obitelj mogla o svom trošku podići spomenik, doznaje RTL. Bandić je umro prije tri godine, ali njegov grob na Mirogoju još uvijek nema spomenik.

“Poštovani gradonačelniče, ovo nije samo molba za dozvolu za izgradnju spomenika, ovo je apel jedne kćeri za razumijevanje, za priznanje da, bez obzira na političke razlike, svatko zaslužuje da ih se sjećamo na način koji odražava ljubav i poštovanje prema životu koji je bio posvećen našem gradu”, piše Bandićeva kći Ana-Marija u pismu gradonačelniku Tomaševiću.

Grad Zagreb: Provode se izvidi. Institucije: Ne provode se izvidi

Iz Grada Zagreba su na RTL-ov upit odgovorili da državne institucije provode izvide oko legalnosti proširenja grobnog mjesta pa gradski zavod za zaštitu spomenika i kulture nije u mogućnosti dati nikakvo mišljenje niti suglasnost.

No, gradski zavod nije objasnio o kakvim se izvidima radi. RTL kaže da sve institucije koje su njihovi novinari zvali tvrde da nema nikakvih izvida.

Oglas

Bandićevac: Tomašević jednostavno ne da suglasnost da se uredi grobnica. Nevjerojatno

Ivica Lovrić, nekadašnji Bandićev najbliži suradnik i bivši gradski pročelnik, kaže da je nevjerojatno da Bandić nema spomenik. Bandićevac uvjerava da su za spomenik ispunjene sve zakonske procedure.

“Tomašević jednostavno ne da suglasnost da se uredi grobnica. To je nešto nevjerojatno. Znamo da svaki pokojnik ima osnovno pravo – pravo na mir, grob i dostojanstveni ukop, zašto to radi Tomašević – teško je objasniti”, rekao je Lovrić za RTL.

Tri su rješenja napravljena za grobnicu bivšeg gradonačelnika Zagreba. Jedna je službeno prihvaćena, ali realizacija nikako da krene.

Oglas

Nastavi čitati

BiH

Čović i Plenković – Neophodno ispraviti nepravednu praksu preglasavanja hrvatskog naroda

Objavljeno

Piše

Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Dragan Čović održao je danas u Zagrebu radni sastanak s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Andrejom Plenkovićem.

Čović je izvijestio o napretku razgovora političkih stranaka u Bosni i Hercegovini o reformi izbornog zakonodavstva.

Čović i Plenković su istakli nužnost postizanja političkog konsenzusa kako bi se ispravila nepravedna praksa preglasavanja hrvatskog naroda u izboru za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, koja se ponovila i na Općim izborima 2022.

Naglasili su kako je uspostavljanje pune ravnopravnosti tri konstitutivna naroda temeljni preduvjet za dugoročnu stabilnost i funkcionalnost BiH, kao i skladne odnose tri naroda.

Oglas

Osvrnuvši se na nedavnu posjetu Bosni i Hercegovini zajedno s predsjednicom Europske komisije von der Leyen i nizozemskim premijerom Rutteom, Plenković je izrazio zadovoljstvo dosadašnjim napretkom u provođenju reformi koje poduzima Vijeće ministara na čelu s Borjanom Krišto.

Uoči izrade novog izvještaja Europske komisije o Bosni i Hercegovini, Plenković je pozvao sve političke aktere u Bosni i Hercegovini da ulože dodatne napore u pogledu  usvajanja potrebnih zakona s ciljem otvaranja pristupnih pregovora na Europskom vijeću u ožujku, te dodao da Hrvatska nastavlja pružati punu političku i tehničku podršku BiH u tom procesu.

Plenković je istakao da hrvatska Vlada daje snažnu podršku hrvatskom narodu u BiH i da će nastaviti s realizacijom projekata koji doprinose kvalitetnijem životu Hrvata i boljitku cijele BiH.

Vezano za projekt Južne gasne interkonekcije, istaknut je značaj tog projekta za energetsku sigurnost i diverzifikaciju u BiH. Navedeno je da je Hrvatska sa svoje strane spremna podržati taj projekt kojim bi se gas sa LNG terminala na Krku isporučivao u Bosnu i Hercegovinu.

Oglas

Plenković i Čović su se složili da je potrebno nastaviti s razgovorima kojima bi se postigao dogovor o modalitetima implementacije projekta u BiH u interesu svih zainteresiranih. U vezi s tim projektom, naglašeno je da Hrvatska podržava stav Dragana Čovića o potrebi uvažavanja interesa hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.

Čović i Plenković razgovarali su i o pripremama za 25. međunarodni sajam gospodarstva u Mostaru, koji će biti održan od 16. do 20. travnja i na kojem je Hrvatska i ove godine zemlja partner, priopćeno je iz PSBiH.

Nastavi čitati

Najnovije vijesti

Politikaprije 6 sati

U četvrtak 35.sjednica Vlade SBK

Na osnovu člana 28. Zakona o Vladi Srednjobosanskog kantona (Službene novine Srednjobosanskog kantona, broj: 5/03 – pročišćeni tekst i 14/03)...

Sportprije 7 sati

Košarkaši Francuske slavili u grotlu “Mejdana”

Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine poražena je u drugom kolu kvalifikacija za Eurobasket od selekcije Francuske rezultatom 74:64. Izjednačena košarka...

Promoprije 8 sati

Prigodnim poštanskim markama HP Mostar obilježava Međunarodni dan vina

Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je prigodnu poštansku marku u povodu Međunarodnog dana vina s motivom hercegovačke autohtone sorte vinove...

Sportprije 8 sati

Široki Brijeg bolji od Željezničara, plavi i dalje bez boda u gostima

U odgođenom susretu 20. kola WWin lige BiH Široki Brijeg je u Čitluku pobijedio Željezničar rezultatom 2:0. Ova utakmica trebala...

BiHprije 8 sati

Sastanak stranaka državne koalicije u utorak u Mostaru

U utorak, 27. veljače, u Domu HDZ-a BiH (Ulica kneza Domagoja bb) s početkom u 15 sati održat će sastanak...

Svijetprije 8 sati

Švedska ulazi u NATO kao 32. članica

Mađarski parlament odobrio je pristupanje Švedske NATO-u u ponedjeljak i uklonio posljednju prepreku u povijesnom koraku te nordijske zemlje nakon...

Crna kronikaprije 9 sati

Udes na magistrali iznad Novog Travnika, hitna i policija na terenu

Kako nam javljaju naši čitatelji na magistralnom putu iznad Novog Travnika dogodila se prometna nesreća. Na terenu su policija i...

Sportprije 10 sati

HNS kaznio Brunu Petkovića!

HRVATSKI nogometni savez kaznio je Brunu Petkovića zbog komentara o Robertu Jarniju, bivšem izborniku U-17 reprezentacije. Petković je kažnjen s...

Oglas
Oglas
LM