Magla i niska oblačnost smanjuju vidljivost na dionicama: Bihać-Bosanski Petrovac-Sanski Most, Kupres-Šuica, Glamoč-Mlinište, Srebrenik-Tuzla, Ormanica-Gradačac i Živinice-Kladanj. Jak vjetar dodatno otežava uslove za vožnju na širem području: Mostara, Livna i Tomislavgrada.

Povećana je opasnost od odrona na dionicama koje vode kroz usjeke, pa apeliramo na vozače da na svim putnim pravcima voze maksimalno oprezno.

Na magistralnom putu Jablanica-Blidinje zbog oštećenja kolovoza još uvijek je obustavljen saobraćaj.

Počeli su radovi na magistralnom putu M-17 u Donjoj Jablanici, na lokalitetu Komadinovo vrelo. U narednom periodu očekuje se usporeno saobraćanje, uz moguće kraće obustave.

Zbog izvođenja radova na zamjeni prelaznih naprava na vijaduktu Reljevo, na dionici autoceste Butila-Sarajevo sjever, vozila saobraćaju jednom saobraćajnom trakom u pravcu kretanja. Na dionici Podlugovi-Visoko zbog radova na postavljanju bukobrana na mjestu izvođenja radova u funkciji je preticajna traka.

Od ostalih puteva sa aktuelnim radovima izdvajamo magistralne puteve: Turbe-Nević Polje, Stupari-Živinice, Sanski Most-Vrhpolje, Lepenica-Han Ploča, Buna-Masline i Čitluk-Ljubuški.

Na magistralnom putu Rogatica-Ustiprača, zbog oštećenja mosta, vozila do 30 tona saobraćaju jednom trakom, dok je za vozila preko 30 tona saobraćaj obustavljen.

Zbog radova na redovnom održavanju opreme u tunelu Salakovac (M-17 Jablanica-Mostar), u noćnim satima (od 23 do 05 sati), vozila saobraćaju naizmjenično, jednom trakom.

Na graničnim prelazima nema dužih zadržavanja za putnička vozila.

Zabranjen je saobraćaj za vozila preko 5 tona najveće dozvoljene mase na graničnom prelazu Karakaj (kod Zvornika). Teretna vozila preko 5 t preusmjeravaju se na granične prelaze Bratunac ili Rača, dok autobusi mogu koristiti GP Šepak

Adnan Husić je vrijedan momak koji je prošao trnje da bi došao do ovoga gdje je sada a to su sušare kojima se bavi a pored toga otkupljuje puno vrsta bobičastog voća kao i bilja koje suši i izvozi.

Od malih nogu je uz oca i majku radio ovaj posao i to mu je bila životna želja da jednog dana i on ima svoju otkupnu stanicu i sušaru koja je u rangu sa najboljim sušarama u BiH. Na svojoj zemlji je napravio vikendicu koju je pretvorio u kancelariju i uspješnu firmu. Pogledajte više u reportaži YouTube kanala Srednja Bosna Danas.

Danas se navršava punih četrnaest godina od smrti našeg fra Franje Grebenara – Grebe. Bio je zacijelo jedan od najpoznatijih i puku najdražih fratara u Lašvanskoj dolini odakle je rodom i gdje je, pastoralno djelujući, proveo najviše godina. Prepoznatljiv po svojem originalnom humoru, bio je rado viđen u društvu mladih.

Rođen u Malom Mošunju, svečane zavjete položio u Sarajevu.

Fra Franjo Grebenar, sin Joze i Slavke r. Gudelj, rođen je u Malom Mošunju, župa Vitez, 12. 11. 1951. Osnovnu je školu završio u rodnom mjestu, a Franjevačku klasičnu gimnaziju u Visokom. Franjevački habit obukao je u Visokom 14. 7. 1970. Godinu novicijat proveo je u Kraljevoj Sutjesci, gdje je položio i prve zavjete. Teologiju je studirao na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu. Svečane zavjete položio je 19. 10. 1977. u Sarajevu. Za đakona je zaređen 7. 5. 1979. u Münsteru (Njemačka), a za svećenika 12. 5. 1979. također u Münsteru (Njemačka).

Vršio je službu župnog vikara u Tolisi (1979-1980), Podhumu/Livno (1980-1982), Breškama (1982-1984), Podmilačju (1984-1985), Novoj Biloj (1994-2000), Brajkovićima (2000-2004), Ovčarevu (2004-2006) i u Novoj Biloj od 2006. pa sve do svoje smrti na današnji dan 1. prosinca 2010. godine. Obnašao je službu župnika u Drijenči (1985 -1988) i u Novoj Biloj (1988-1994).

U vremenu ratnih sukoba bio heroj puka srednje Bosne

Ono pak po čemu će ostati ponajviše upamćen čini ga ljudskom gromadom. U jeku najtežih ratnih sukoba u dolini Lašve fra Franjo je, kao novobiljanski župnik, otvorio vrata svoje kuće i crkve kako bi se tu mogli liječiti ranjenici. Na taj su način spašene tisuće života, a cio taj kraj od raseljenja. Može se bez pretjerivanja reći: da nije bilo pokojnoga Grebe, Lašvanska bi dolina u ratu ostala pusta, raseljena i popaljena kao Bosanska Posavina. Ta prvotna bolnica u crkvi zvala se “Franjevačka bolnica dr. fra Mato Nikolić”.

Bio je jedan od prvih predsjednika Odbora za gradnju Hrvatske bolnice “Dr. fra Mato Nikolić”, ali i čovjek koji je dočekao sudionike Bijelog puta koji je donio svjetlost i nadu u Lašvansku dolinu. Na dan njegove smrti se u viteškim, ali i kafićima diljem Lašvanske doline tiho šaputalo “Umro fra Franjo Grebenar”. Jedni nisu mogli vjerovati toj vijesti, drugi su, poznavajući njegovu bolest, s velikim uzdahom žalili za njim, dok su oni koji su ga dobro poznavali prepričavali njegove zgode iz života. Bio je čovjek vrlo vesela duha. Nitko nije s ravnodušnošću prihvatio da fra Franje više nema. Međutim, kažu da nakon smrti čovjeka ostaju samo njegova djela. Franjina su velika i humana. Njegova poznata izjava da “fratri uvijek žele dobro svom narodu, a Bog učini bolje”, potvrdila se u Novoj Biloj, maloj župi koja je osnovana tek 1975., da bi već 1992. i 1993. godine postala poznata diljem svijeta. U toj maloj župi župnik fra Franjo Grebenar ustupio je crkvene prostorije za ratnu franjevačku bolnicu. Bila je to jedinstvena crkva bolnica u svijetu kroz koju je prošlo oko 11.500 ranjenika i pacijenata za vrijeme ratnih sukoba u Lašvanskoj dolini. Kada više nije bilo dovoljno kreveta za ranjenike, ustupljene su im crkvene klupe. Prisjećajući se tog vremena u knjizi “Memento”, fra Franjo, između ostalog, piše: “Kao i svaki drugi dan držao sam vjeronauk u dvorani kada su došli naši vojnici i dovezli četiri ranjenika tražeći bolnicu u Novoj Biloj. Morao sam ih poslati u ambulantu u Vitez jer u Travnik i Zenicu nisu htjeli ili nisu smjeli. Navečer su ponovno došli, ali su bili prisutni i neki liječnici u privatnom posjetu i razgovarali smo o bržem otvaranju bolnice. Nemajući izlaza, svi smo ustali i počeli iznositi klupe iz vjeronaučne dvorane i unositi krevete, stalke za infuziju i ostalo.” Tako piše čovjek koji je u vrijeme najžešćih borbi HVO-a i Armije BiH u Lašvanskoj dolini svakodnevno ugošćavao UN-ove mirotvorce, inozemne donatore koji su često donosili lijekove kojima je istekao rok valjanosti samo da bi ih se riješili. Organizirao je i skupljanje slame za ranjenike koji su trebali kamionima Unprofora i autobusom biti prevezeni za Split. Sve je fra Franjo radio kako bi pomogao da se patnje ranjenih i bolesnih koliko-toliko ublaže. Primao je i humanitarke poput Sally Bayker, predstavnika UN-a Cedrica Thonberrya, ali i poznatu hrvatsku glazbenu divu Terezu Kesoviju koja je iz crkve bolnice helikopterom odvezla ranjenu djevojčicu Mirnu iz Busovače u Split. Nakon izlječenja, Tereza je maloj Mirni postala kuma. Njegova župna kuća više je sličila nekom press-centru nego Božjoj kući za Božje sluge. Zahvaljujući prije svega svojim prijateljima koje je poznavao i prije rata, fra Franjo Grebenar uspio je preko Ante Damjanovića poslati videokasetu na HTV u jeku najvećih stradanja Hrvata i granatiranja ove crkve bolnice. Nakon tih strašnih slika koje je prikazao HTV, mnogi su konačno shvatili što se Hrvatima događa u Lašvanskoj dolini. Franjo je zahvaljujući svojoj mudrosti vrlo vješto održavao i prijateljski i službeni odnos s osobljem ratne bolnice. Humor je često bio jedini lijek za zdravstvene djelatnike, ali i obične ljude koji su dolazili u bolnicu u posjet svojim ranjenim ili bolesnim. -Sjećam se kako sam prestrašio jednu gospođu, a samo sam se htio našaliti. Granata je pogodila njezinu kuću i najteže je prošla njezina kći. Dovezena je u bolnicu, a majka je zvala da pita za zdravlje kćeri. Ja sam joj ‘zabrinuto’ rekao da je ona trudna (u drugom stanju). Kako se samo uplašila i zabrinula, a ja sam joj nakon toga rekao da ima geler u stomaku i to je sve”, piše fra Franjo u svome “Mementu”. Kroz jedan novinski tekst teško se može predstaviti humanist koji je uvijek više i dalje gledao od drugih. Uvijek i samo uvijek živio i radio za čovjeka. Nakon medijske deblokade fra Franjo je dočekao i sve sudionike Bijeloga puta na čelu s dr. Slobodanom Langom i Hermanom Vukušićem. Dočekao je i predsjednika Hrvatske Franju Tuđmana u Novoj Biloj 14. lipnja 1994. godine, a u svom pozdravnom govoru nakon što mu je ponuđeno pokroviteljstvo nad izgradnjom nove bolnice, dr. Franjo Tuđman je rekao: “Rado prihvaćam pokroviteljstvo nad novom bolnicom i mislim da ovaj puk zaslužuje da se izgradi jedna nova, suvremena bolnica na svijetlim tradicijama bolnice u Novoj Biloj.” Danas, zahvaljujući fra Franji i njegovim suradnicima, predsjedniku Tuđmanu i narodu Republike Hrvatske, Nova Bila ima suvremenu bolnicu u kojoj se liječe svi ljudi, bez obzira na vjeru ili nacionalnost. Pokojni fra Franjo Grebenar sigurno je bio čvrst oslonac mozaika koji je ljudima omogućio da bolje i humanije žive. Svjetlost vječna neka mu svijetli!

U svom posljednjem intervjuu koji je dao Večernjem listu rekao je između ostalog:

“Jednog dana ujutro oko 10 sati došao je jedan vojnik i rekao kako je šef naredio da se bolnica mora seliti. Kamioni i autobusi su spremni i da se zapovijed mora izvršiti. Odgovorio sam mu neka ode svom šefu i donese mi to napismeno… Problem je u tome što bolnica nije mogla otići na drugo mjesto. Kad je vojnik donio pisanu naredbu, rekao sam da sam ja župnik i ravnatelj bolnice i da bolnica neće ići nikamo, a ako izginemo, ja sam jedini odgovoran za smrt ranjenika. Naredio sam osoblju da sve raspreme i vrate u prijašnje stanje, da se kamioni i autobusi maknu što dalje od crkve i da s njima odu svi oni koji su se bojali i koji su mislili da bolnicu treba evakuirati. Ljudi su već bili palili svoje kuće i počeli odlaziti. Došli su do Viteza, pet kilometara dalje, i vidjeli da je glupo ići iz svoje kuće. Tako je bolnica zadržala Hrvate u središnjoj Bosni.”

Elma Mujkić, mlada i ambiciozna poduzetnica iz prelijepog grada Travnika, svojom posvećenošću, talentom i upornošću postavlja temelje uspješne karijere u svijetu mode. Sa samo 22 godine, Elma je već postigla mnogo, ali njen put ne prestaje ovdje.

Njena strast prema modi, zajedno sa ljubavlju prema kreiranju svečanih haljina, dovela ju je do otvaranja vlastitog salona svećanih haljina, koji je već postao prepoznatljiv na tržištu.

U razgovoru sa Elmom, jasno je da je ona mnogo više od tipične mlade poduzetnice. Njen salon nije samo poslovni poduhvat, već i ostvarenje njenog kreativnog potencijala.

“Uživam u stvaranju haljina, u procesu dizajniranja i oblikovanja, što je i bila ideja koja me potaknula da otvorim svoj salon. Haljine nisu samo odjeća, one su umjetnost koja priča svoju priču”, kaže Elma.

Pored toga što je uspješna u modnoj industriji, Elma se bavi i modelingom, čime se dodatno ističe u svijetu mode. “Modeling me ispunjava na način na koji bih voljela da to osjeti svaki mladi čovjek koji želi da se izrazi kroz umjetnost. Možda neću uvijek biti model, ali želim koristiti ovu platformu kako bih motivirala mlade ljude da vjeruju u sebe i slijede svoje strasti”, ističe Elma.

Uz vlastiti biznis, Elma se oslanja na podršku svojih saradnika, među kojima se izdvaja restoran Ex Ponto, koji je podrška na njenim putovanjima i natjecanjima. “Njihova podrška mi znači mnogo. Zajedno sa mojim timom, mojim prijateljima i porodicom, sve ove velike stvari su moguće”, objašnjava Elma, koja je uvijek puna zahvalnosti prema svima koji vjeruju u njen rad.

Elma se također oslanja na redovite treninge u teretani, jer vjeruje da fizička sprema ima veliki utjecaj na njezinu energiju i koncentraciju u poslovnom svijetu.

“Disciplinirani trening u teretani nije samo način za održavanje kondicije, već i prilika za opuštanje i oslobađanje od stresa”, kaže ona.

Njena povezanost sa gradom Travnikom, rodnim gradom koji ima bogatu historiju i kulturno naslijeđe, također je izuzetno važna za Elmu. Grad koji je domaćin poznate Plave vode, starog grada Travnik i rodne kuće nobelovca Ive Andrića, inspirira je da bude ponosna na svoje korijene.

“Za mene je velika čast predstavljati Travnik na bilo kojem polju, a posebno u svijetu mode. Mislim da imamo mnogo toga za ponuditi svijetu, ne samo kroz našu historiju, već i kroz našu mladost i kreativnost”, dodaje Elma.

U budućnosti, Elma planira proširiti svoj posao i usmjeriti se na influencer marketing. “Želim da moj rad postane vidljiviji i dostupniji većem broju ljudi, a kroz društvene mreže želim inspirirati mlade da vjeruju u svoje talente i upornost”, objašnjava ona.

Na nadolazećem modeling kampu, Elma očekuje da će steći nova znanja i iskustva koja će joj pomoći da unaprijedi svoju karijeru. “Radionice će mi pomoći da se još bolje upoznam sa svijetom mode, i sigurna sam da ću izaći iz ovog iskustva kao bolja verzija sebe. Na takmičenju očekujem da postignem odlične rezultate”, zaključuje Elma.

Njena upornost, ambicija i posvećenost poslu predstavljaju pravi primjer za mlade ljude u Travniku i širom Bosne i Hercegovine. Elma Mujkić je svakako ime koje ćemo još mnogo puta čuti u svijetu mode, a njen poslovni uspjeh i lična inspiracija će, sigurno, biti izvor motivacije za mnoge koji teže ka ostvarenjima svojih snova.

Na kraju, Elma se nada da će imati podršku svojih sugrađana na takmičenju i vjeruje da će svojim uspjesima doprinijeti prepoznavanju Travnika kao grada punog potencijala i kreativnosti.

Zbog snijega koji je noćas padao, a ponegdje još uvijek pada promet se odvija otežano i usporeno. Preko planinskih prevoja upozoravamo na ugaženi ili raskvašeni snijeg na kolovozu a izdvajamo: Livno-Šuica-Kupres, Glamoč-Mliništa, Olovo-Kladanj (planinski prevoj Karaula), Han Pijesak-Vlasenica (preko prevoja Han Pogled) i Sarajevo-Rogatica (preko Romanije). Dodatne poteškoće vozačima na putevima na području Kupresa, Šuice, Livna, Glamoča i Tomislavgrada pričinjava jak vjetar. Uz maksimalno opreznu vožnju savjetujemo i posjedovanje zimske opreme, koja je i zakonski obavezna na putevima u BIH dok za teretna vozila sa prikolicom i šlepere preporučujemo upotrebu lanaca gdje je to neophodno. Putne službe interveniraju na svim mjestima gdje je to neophodno, a mi apeliramo na vozače da vožnju prilagode uvjetima na putu i podsjećamo da je posjedovanje zimske opreme obavezno za sve kategorije vozila, poručili su iz BIHAMKA.

Zbog oštećenja kolovoza još uvijek je obustavljen saobraćaj na magistralnom putu Jablanica-Blidinje.

Zbog izvođenja radova na zamjeni prelaznih naprava na vijaduktu Reljevo, na dionici autoceste Butila-Sarajevo sjever, vozila saobraćaju jednom saobraćajnom trakom u pravcu kretanja. Na dionici Podlugovi-Visoko zbog radova na postavljanju bukobrana na mjestu izvođenja radova u funkciji je preticajna traka, a brzina ograničena na 60 km/h.

Od ostalih puteva sa aktualnim radovima izdvajamo magistralne puteve: Turbe-Travnik (Kalibunar), Stupari-Živinice, Sanski Most-Vrhpolje, Lepenica-Han Ploča, Buna-Masline i Čitluk-Ljubuški.

Zbog radova na redovnom održavanju opreme u tunelu Salakovac (M-17 Jablanica-Mostar), u noćnim satima (od 23 do 05 sati), vozila saobraćaju naizmjenično, jednom trakom.

Na magistralnom putu Rogatica-Ustiprača, zbog oštećenja mosta, vozila do 30 tona saobraćaju jednom trakom, dok je za vozila preko 30 tona saobraćaj obustavljen.

Na graničnim prelazima nema dužih zadržavanja za putnička vozila.

Zabranjen je saobraćaj za vozila preko 5 tona najveće dozvoljene mase na graničnom prelazu Karakaj (kod Zvornika). Teretna vozila preko 5 t preusmjeravaju se na granične prelaze Bratunac ili Rača, dok autobusi mogu koristiti GP Šepak.

Općina Travnik pokreće inicijativu za zaštitu djece od štetnih utjecaja ovisnostip jer kako kažu općina Travnik kontinuirano radi na stvaranju sigurnog i zdravog okruženja za djecu i mlade.

Deklaracijom o zaštiti prava djece će se propisati obaveze općinskih službi za ograničavanje promocije štetnih proizvoda koji izazivaju ovisnost kod mladih ljudi,te je stoga u Travniku  povodom obilježavanja “Mjeseca borbe protiv ovisnosti” danas održana prezentacija istraživanja o ovisnostima među djecom i mladima u dobi od 13 do 17 godina.

Istraživanje, provedeno na uzorku od 1.066 ispitanika, pokazalo je zabrinjavajuće podatke. Ukazuje na to da svaki četvrti tinejdžer u BiH konzumira duhan, svaki peti pije alkohol, a 26% njih redovno igra igre na sreću.
Naime, 70% mladih se susrelo s igrama na sreću, dok 8% njih ima patološke kockarske probleme, navedeno je na stranici Općine.

Vrijeme svinjokolje u punom je jeku diljem regije, a miris domaćih kobasica neizostavan je dio ovog godišnjeg običaja. Ako želite sami pripremiti tradicionalne kobasice koje će biti pun pogodak za obiteljske stolove, donosimo vam recept koji spaja iskustvo generacija i savršenu ravnotežu okusa.

Sastojci:

10 kg svinjskog mesa (70% but, 30% špic rebra)
2 kg tvrđe slanine
200 g soli
20 g mljevenog crnog papra
50 g mljevene crvene paprike (slatke ili ljute, po ukusu)
30 g češnjaka (sitno nasjeckanog ili zgnječenog)
100 ml domaće rakije (opcionalno, za bolju konzistenciju i okus)
crijeva za kobasice

Priprema:

Mljevenje mesa

Meso i slaninu izrežite na manje komade i sameljite na srednje velikoj rešetki. Pazite da meso bude dobro ohlađeno kako bi se lakše obrađivalo.

Dodavanje začina

Dodajte sol, papar, papriku i češnjak te smjesu dobro izmiješajte. Ako želite intenzivniji okus, ostavite smjesu da odstoji preko noći u hladnjaku.

Punjenje kobasica

Pripremljena crijeva dobro operite i napunite smjesom koristeći stroj za punjenje. Pazite da kobasice nisu previše napunjene kako ne bi pucale.

Sušenje

Kobasice objesite na prozračno mjesto s konstantnom temperaturom (10-15°C). Sušenje traje 2-3 tjedna, ovisno o debljini kobasica i uvjetima.

Čuvanje

Kada se osuše, kobasice čuvajte na hladnom i suhom mjestu. Idealne su za zimu, bilo da ih pečete, kuhate ili koristite u varivima.

Savjet za kraj:

Za dodatni aromatičan dodir, dio kobasica možete dimiti na bukovini ili hrastovini, čime dobivate nezaboravan okus koji se prenosi s generacije na generaciju.

Vrijeme je da uživate u zimskim delicijama uz okus domaćih kobasica – recept koji nikada ne razočara!

Humanitarni koncert “Niste sami” na kojem učestvuju zvijezde Halid Bešlić, Gibonni, Bajaga i “Plavi orkestar” biće održan večeras u Areni Zenica, a prikupljena sredstva namijenjena su za žrtve poplava koje su početkom oktobra pogodile dijelove Bosne i Hercegovine.

“Ono što je najvažnije da ljudima u Donjoj Jablanici i drugim mjestima, koja su pogodile katastrofalne poplave, pokažemo da zaista nisu sami i da smo svi uz njih”, poručuju organizatori.

Ovaj humanitarni spektakl izazvao je veliko interesovanje, te u Zenicu stižu brojne poznate ličnosti. U Areni će, osim iz naše zemlje, biti i TV ekipe iz Hrvatske i Srbije. Publika se očekuje ne samo iz Zenice, već i iz drugih bh. gradova.

Ulaznice se mogu kupiti putem portala kupikartu.ba kao i na platou ispred Bosanke, na biletarnici Bosansko narodnog pozorišta Zenica te na biletarnici Arene. Jedinstvena cijena ulaznica je 20 KM.

“Svaka kupljena ulaznica je važna, svaka ulaznica pravi razliku, pomozimo zajedno”, poručili su organizatori.

Medijski pokrovitelj koncerta je Radiotelevizija Bosne i Hercegovine.