Ionako kompleksan izborni proces u BiH dodatno je otežan pandemijom koronavirusa.

Iako u Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) još nema definitvne odluke, na nedavnoj hitnoj korespodentnoj sjenici, održanoj 18. avgusta, članovi CIK-a raspravljali su o tome kako će biti omogućeno glasanje onima koji u vrijeme izbora budu u izolaciji.

Kako je kazao član CIK-a Ahmet Šantić, mora se računati na temeljnu činjenicu da će na dan izbora – 15. novembra, postojati određeni broj birača čija se imena nalaze na spiskovima za glasanje na redovnim biračkim mjestima, ali da će biti u izolaciji, da neće moći doći.

Podsjetio je da se rokovi ne mogu mijenjati, da se birački izvodi zaključuju 45 dana prije izbora, a za mobilne timove nešto kraće – pet do deset dana ranije se procedura dostavi općinskim izbornim komisijama.

„Šta se može desiti? Možemo doći u situaciju da za par hiljada birača 15. 11. i 20.12 (izbori u Mostaru, op.a.) bude onemogućeno biračko pravo, iako znamo da je ono univerzalno, mora biti omogućeno i dostupno. Moramo se odrediti, vezano za rokove prije svega. Mislim da bi naše službe, koristeći iskustva iz drugih država, dokumente koji regulišu ovu materiju, naravno i naš Ustav i izborni zakon, vidjeti šta nam je raditi, da omogućimo i toj kategoriji da glasa“, kazao je Šantić.

Dodao je da će vjerovatno biti različitih slučajeva: da će neko biti u kućnoj izolaciji, da će drugi biti u smješteni u zdravstvene ustanove. Dodao je da CIK ne smije biti prepreka u ostavrivanju prava na glasanje i ovoj kategoriji stanovništva, bar u normativnom dijelu.

„Kako će se stanje odvijati na terenu, ne možemo predvidjeti, ali nekad, u jednom trenutku, moramo zastati i reći: to je krajnji birački spisak. Neko će sigurno biti onemogućen, ali moramo naći podzakonski akt da sen omogući glasanje osobi koja je u izolaciji, a takvog je zdravstvenog stanja da može glasati. Da li će to biti neki posebni mobilni timovi sa posebnom zaštitom opremom… neću da prejudiciram“, kazao je Šantić.

Predsjednik CIK-a Željko Bakalar je kazao da je ovim otvoreno pitanje o kojem članovi već duže vrijeme interno razgovaraju. I on je podcrtao da je pravo da se bira temeljno građansko pravo svakog pojedinca u modernoj demokratiji.

„Mi prvi put imamo ovakav izazov i naše zakonodavstvo ne poznaje ove okolnosti, to je najveći problem. U suštini, najveći izazov bi bio pitanje glasača koji su prijavljeni da glasaju na redovnim glasačkim mjestima, a koji će biti u samoizolaciji, u ustanovi, pozitivni na virus ili oni ili članovi njihovih porodica, s kojima su imali kontakt“, kazao je Bakalar.

Konstatirao je da se i i zemlje koje imaju bolje izborne procese suočavaju sa istim problemima i izazovima.

„Imamo nekoliko ideja, ali ćemo se kretati u okviru zakona. Ne možemo predvidjeti kakva će biti epidemiološka situacija na dan izbora i dane pred izbore, najveći problem su ovi dani kad se zaključuju birački popisi. I za mobilne timove, da li se to može riješiti preko nekih drugih kategorija, glasačkih listića…? O svemu smo raspravljali, to je za razmišljanje, da vidimo da li u okviru postojećeg zakona postoji neko tumačenje, neko rješenje da možemo donijeti, dopuniti našu instrukciju, donijeti poseban zakonski akt kojim ćemo regulirati to pitanje“, kazao je Bakalar pominjujući i mogućnost obraćanja Parlamentarnog skupštini BiH.

Rekao je da mijenjanje zakonskih propisa nije preoručljivo usred izbornog procesa, ali da imamo promijenjene okolnosti. Podcrtao je da se mora voditi računa o zdravlju i životima birača