U nedjelju 17. rujna završen je 2. ZAmKa fest koji je održan u organizaciji Zelinskog amaterskog kazališta “Zamka” i Pučkog otvorenog učilišta u Svetom Ivanu Zelini (Republika Hrvatska). Šest amaterskih kazališta i šest raznovrsnih predstava obilježilo je ovogodišnji ZAmKa fest.

Brojni gledatelji i ove su godine pokazali kako Zelina voli kazalište, a na kraju svake predstave publika je dala svoje ocjene birajući najbolju predstavu festivala. Sve predstave su dobile prilično visoke ocjene, ali publici se najviše svidjela predstava “Pidžama za šestero”, koprodukcija Gradskog kazališta mladih Vitez i Hrvatskog kulturnog centra Nova Bila, koja je tako proglašena najboljom predstavom festivala. Riječ je o urnebesnoj komediju, koja oduševljava publiku gdje god se igra, a tako je bilo i na 2. ZAmKa festu u Svetom Ivanu Zelini.

Predstavu je režirao Marko Mirković, koji ujedno potpisuje i adaptaciju teksta Marca Camelottija. U predstavi igraju Slaven Katava, Ivanela Brković, Bruno Grebenar, Iljana Budimir Trupina, Ana Gabrić i Matej Baškarad. Producenti predstave su Ivan Sajević i Dragan Đido.

“Prije svega moram naglasiti kako nas je gostoprimstvo naših domaćina iz Zeline ponovno sve oduševilo, na čemu im iskreno zahvaljujem. Zbilja smo se osjećali prekrasno, ljubav i energija koju ulažu u organizaciji ZAmKa festa je za svaku pohvalu. Ovim putem želim zahvaliti i publici na sjajnoj reakciji i ocjenama za našu predstavu, kao i čestitati ansamblu predstave, ali i svim ostalim sudionicima festivala”, kazao je Ivan Sajević, voditelj GKM-a Vitez.

Na festivalu su nastupila kazališta iz Županje, Zagreba, Bjelovara, Bugojna, Sombora i Viteza. Dodajmo kako je Gradsko kazalište mladih Vitez i na prvom ZAmKa festu, predstavom “Ugovor”, osvojilo nagradu za najbolju predstavu.

Hrvatsko amatersko kazalište Travnik nastupilo je sinoć predstavom “Oblaci” na 15. Danima kazališta “Vitez 2023”.

Svojevrsna kazališna poema o životu, koja otvara njegova najintimnija pitanja i dramski preispituje različite životne situacije, rađena je po motivima teksta dramskog pisaca, scenariste i glumca iz Splita Elvisa Bošnjaka, a u režiji Anta Bilića.

“Oblaci” su pobrali simatije publike u Vitezu, koja je oduševljeno gromoglasnim pljeskom na koncu predstave pozdravila glumački ansambl, Renatu Ignjić, Mateja Baškarada i Antonia Bilića.

Iz Gradskog kazališta mladih Vitez odlučili su ovu večer učiniti dodatno posebnom. Sav prihod od ulaznica s ove predstave iz GKM-a Vitez uplatit će Dječjem domu “Maestral” za djecu bez roditeljskog staranja iz Splita, s kojima viteški kazalištarci surađuju već dugi niz godina.

Publiku u Vitezu već u četvrtak, 21. rujna, s početkom u 20,00 sati, očekuje urnebesna komedija “Taximetar”, koja je također višestruko nagrađivana na festivalima u BiH, ali i zemljama okruženja.

Generalni pokrovitelj 15. Dana kazališta „Vitez 2023“ je Ministarstvo obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i športa Kantona Središnja Bosna i ministar Bojan Domić, a partner festivala je ALF BiH.

Sinoć je u maloj galeriji Rodne kuće Ive Andrića, mladi Eman Ganić počastio Travničane svojevrsnim Gitarskim recitalom.

Ovaj izuzetno talentovani umjetnik se predstavio djelima autora među kojima su J.S Bach, I. Albeniz, M. Giuliani i Goran Bregović, a njegov način interpretacije na gitari svakako da je nešto što ćemo sa zadovoljstvom slušati i u narednom periodu.

Predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog naroda sabora BiH dr. Dragan Čović, tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas i saborska zastupnica i predsjednica Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zdravka Bušić, sastali su se danas u Mostaru.

Dužnosnici su razgovarali o potpori i projektima koje Vlada Republike Hrvatske unaprijeđuje odnose i pruža potporu cijeloj BiH. U potporu su uključeni projekti kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, zdravstvenih, poljoprivrednih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini.

Predsjednik Čović se zahvalio na svesrdnoj potpori koji institucije Vlade RH na čelu s predsjednikom Andrejem Plenkovićem podupiru strateške projekte Hrvata u BiH.

Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske naglasio je kako će svi projekti hrvatskog naroda i u budućnosti imati apsolutnu infrastrukturnu i financijsku potporu Vlade RH što je nastavak sveobuhvatne suradnje institucija RH s hrvatskim ustanovama u Bosni i Hercegovini.

Dužnosnici su prije održanog sastanka obišli gradilište Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru, čiju izgradnju financira upravo Vlada Republike Hrvatske.

Ravnatelj HNK Mostar Ivan Vukoja upoznao je predsjednika Čovića i državnog tajnika Milasa s fazama izgradnje. Istaknuo je zahvalu dužnosnicima koji u najvećoj mjeri preko institucija Republike Hrvatske financiraju nastavak izgradnje Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru.

„Bez podrške Vlade RH, ne samo ove faze izgranje, nego i priješnjih faza dok smo radili projektnu dokumentaciju i sve drugo što je bilo potrebno da ovi radovi mogu krenuti, bilo bi jako teško, ili gotovo nemoguće, cijeli proces dovesti u ovu fazu u kojoj se sada nalazi. Također, imamo i pomoć Vlade Federacije BiH, sredstvima u prošloj i ovoj godini, nadam se i u slijedećoj, pri čemu pomažu financijski nastavak gradnje Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru“, istaknuo je ravnatelj Vukoja.

Također, izrazio je uvjerenje da će ova zgrada, kada bude napravljena, biti u arhitektonskom smislu, simbol grada, nova dodana arhitektonska i urbanistička vrijednost, te isto tako, biti simbol hrvatske konstitutivnosti u BiH i hram kulture.

Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske ustvrdio je kako konačni cilj, izgradnja Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru ide svojim putem.

„Hrvatsko narodno kazalište će doista, kako je i ravnatelj rekao, biti ne samo hram kulture BiH, nego i simbol konstitutivnosti hrvatskog naroda, i sve ono što u kulturnom smislu Hrvati predstavljaju“, istaknuo je državni tajnik Milas.

„Vlada RH i Ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske apsolutno su prepoznali ovaj kao i niz drugih značajnih projekata, kojima je cilj očuvanje Hrvata na ovom području“, naglasio je Milas, te je iskazao daljnju podršku pri završetku ovog iznimno važnog projekta.

Predsjednik Čović je istaknuo kako Vlada RH na čelu s predsjednikom Plenkovićem prati sve hrvatske projekte diljem Bosne i Hercegovine.

„Ovo je jedan od najznačajnih projekta“, kazao je predsjednik Čović te uz zahvalu izrazio uvjerenje kako će iduće godine biti potpuni završetak radova Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru.

Večeras je na platou HKC-a u Novoj Biloi svečano otvoren treći po redu Regionalni festival monodrame “InBox 2023”.

Nakon uvodnog pozdrava organizatorice Anele Križanac, prisutnima se obratio načelnik Travnika gdin Kenan Dautović, te ministar obrazovanja, mladih, kulture i sporta SBK gdin Boja  Domić, koji je službeno otvorio festival.

Prve večeri na sceni InBoxa nastupio je Ljubomir Kerekeš sa predstavom Dimnjačar.

Večeras na platou HKC-a u Novoj Biloj započinje 3.Regionalni festival monodrame “InBox”.

Ceremonija svečanog otvorenja predviđena je za 20:30, a nakon otvorenja u kojeg ne sumnjamo da će biti u vrhunskoj produkciji slijedi predstava “Dimnjačar” u izvedbi Ljubomira Kerekeša iz Hrvatske.

Program 3.InBox-a pogledajte na plakatu.

Bosanskohercegovački kandidat u kategoriji Najbolji međunarodni dugometražni film za nagradu Oscar Američke akademije (Academy of Motion Picture Arts and Sciences) je film Ekskurzija rediteljice Une Gunjak.

Udruženje filmskih radnika BiH, kao certificirana strukovna organizacija za Bosnu i Hercegovinu, organizirala je izbor, te je komisija u čijem su se sastavu našli reditelj Alen Drljević, casting direktorica i koordinatorica produkcije Narcisa Cvitanović, producentica Amira Kudumović, scenaristica Melina Alagić i reditelj Nermin Hamzagić, glasanjem odlučila o bosanskohercegovačkom kandidatu.

Film Ekskurzija je svjetsku premijeru imao na ovogodišnjem Locarno Film Festivalu, gdje je otvorio program Cineasti del presente, posvećen prvim i drugim filmovima najzanimljivijih novih autora, a nagrađen je Specijalnim priznanjem na dodjeli nagrada Locarno Film Festivala. Film je također prikazan u okviru programa Sarajevo Film Festivala, Bihać Avantura Film Festivala, gdje je osvojio Grand Prix „Unska sirena“, te na Montenegro Film Festivalu u Herceg Novom, gdje je osvojio Zlatnu mimozu za najbolji scenarij (Una Gunjak) i nagradu za najbolju glumicu (Asja Zara Lagumdžija).

Glavne uloge u filmu ostvarili su Asja Zara Lagumdžija, Nađa Spaho, Maja Izetbegović, Mediha Musliović, Izudin Bajrović i Muhamed Hadžović. Film je nastao po scenariju i u režiji Une Gunjak, a ostatak autorske ekipe filma čine direktor fotografije Matthias Pilz, montažerka Clémence Diard, scenografkinja Emina Kujundžić, kostimografkinja Katarina Pilić, kasting direktorica Timka Grin, dizajner zvuka Igor Čamo, kompozitor Draško Adžić i šminkerka Lamija Hadžihasanović-Homarac.

Producenti filma su Amra Bakšić Čamo, Adis Đapo (SCCA/pro.ba) a koproducenti: Nukleus film (Siniša Juričić), Baš Čelik (Jelena Mitrović), Salaud Morisset (François Morisset), Mer Film (Gary Cranner).

Radnja filma prati Iman, koja dok se njen deveti razred priprema za ekskurziju, privlači pažnju starijeg dečka. Nakon što se, nakon igre istine i izazova po školi proširi glasina da je Iman trudna i to ugrozi ekskurziju, Iman se nađe u oluji očekivanja i ograničenja, a događaji koje je izazvala izmiču kontroli.

Film je sniman u Sarajevu od 22.travnja do 29. maja 2022. godine, i realizovan je kao koprodukcija 6 zemalja: Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Srbija, Francuska, Norveška i Katar. Film su podržali Fondacija za kinematografiju, Sarajevo, Ministarstvo kulture i sporta KS, HAVC, Filmski centar Srbije, Sorfond, Doha Film Institute, Hubert Bals Fund i Eurimages.

Udruženje filmskih radnika Bosne i Hercegovine već 22 godine kandidira film Američkoj akademiji u kategoriji za Najbolji internacionalni film. Na osnovu kandidature Udruženja filmski radnika, film Ničija zemlja Danisa Tanovića je 2002. godine nagrađen nagradom Oscar za najbolji strani film, a bh. kandidat za 2020. godinu, film Quo vadis, Aida? bio je nominovan za ovu prestižnu nagradu. Nagradu Oscar dodjeljuje američka Akademija filmskih umjetnosti i nauke AMPAS, a jedna je od najznačajnijih nagrada u svijetu filmske umjetnosti dok je sama ceremonija dodjele jedan je od najgledanijih televizijskih programa tokom godine u SAD-u a i u svijetu.

(Autor: N1)

Pripremite svoje kalendare i zabilježite datume! Ispred vas, ovogodišnji program 3. festivala monodrame inBox!

Vidimo se u Novoj Biloj od 07.do 10.09.2023.godine, na platou ispred HKC Nova Bila.

Katolici širom BiH i svijeta danas slave blagdan Velike Gospe ili svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije koja se tradicionalno obilježava 15. kolovoza.

Na blagdan Velike Gospe katolički hodočasnici pohode brojna marijanska svetišta širom svijeta i slave svetu misu.

Župe u BiH u kojima se slavi Velika Gospa su Međugorje, zatim Široki Brijeg, Posušje, Komušina, Kreševo, Tolisa, Trebinja, Stup, Uskoplje, Jajce, S.Most, Gradac, Nevesinje, Prisoje, Seonica, Dračevo, Šćit, Dolac..

Prema katoličkoj teologiji, Kristova majka Marija uznesena je dušom i tijelom na nebo. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je 1.studenog 1950. papa Pio XII. Službenom proglašenju prethodila je duga tradicija slavljenja, stara kao i samo kršćanstvo.

Velika Gospa je blagdan kad se katolički vjernici prisjećaju dogme svoje vjere: da je Blažena Djevica Marija dušom i tijelom po završetku svoga zemaljskog života uznesena u slavu neba u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom Kristom. To je, kako vjeruju katolici, završnica njezina Bogu predanog života, vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija.

Majku Božju Blaženu Djevicu Mariju katolički vjernici prepoznaju i u slikama iz Staroga i Novoga zavjeta. U Starom zavjetu na početku Biblije, kad su Adam i Eva pali u grijeh nepovjerenja prema Bogu i sagriješili, Bog nije čovjeka ostavio bez nade. Naime, nasuprot zmiji, simbolu zla i đavla, Bog podiže znak žene koja će s plodom svoje utrobe zmiji zgaziti glavu.

Novi zavjet, pak, u posljednjoj knjizi Biblije, Apokalipsi, otkriva veliki i strašni znak zmaja. To je rušilačka, negativna, arogantna sila koja više ne skriva svoje nakane, kako je to bio slučaj kod zmije. To je simbol zla u svijetu, simbol sotone, prenosi BHRT.

Nasuprot zmaju drugi je znak: znak žene, simbol nježnosti i ljubavi, dobrote i ljepote. Žena je trudna, ona je nositeljica života, donosi nadu budućnosti. Koliko god žena izgledala slaba u odnosu na strahovitu silu zmaja, ona izmiče podvalama i njegovim nasrtajima pa pobjeđuje ljubav, dobrota i život. Upravo je to, kako smatraju katolički teolozi, Velika Gospa.

Poznatija svetišta Majke Božje u svijetu su Svetište Majke Božje u Lourdesu (Francuska), u Fatimi (Portugal), u Czestochowi (Poljska), Loretu (Italija), Altötting (Njemačka) i u Guadalupeu (Meksiko).