Radi interesa šire javnosti, a prvenstveno stanovnika Općine Busovača smatramo neophodnim čitateljstvu približiti propise koje reguliraju rad i utvrđuju mehanizme donošenja odluka na razini jedinice lokalne samouprave, u našem slučaju u Općini Busovača. 

Naime, općinska razina vlasti, njen djelokrug kao i tijela, odnosno organi upravljanja utvrđeni su Zakonom o principima lokalne samouprave. Ovim zakonom propisane su nadležnosti koje ima načelnik općine, općinsko vijeće te stručne službe koje obavljaju određene, točno određene poslove unutar svoga djelokruga.

Mnoga pitanja iz nadležnosti pobrojanih institucija su one  realne, životne potrebe prvenstveno vezane za rješavanje komunalnih, privrednih, imovinskopravnih i drugih pitanja od životnog značaja za svakog stanovnika općine i tu nema mjesta prevelikoj politici gdje bi stranački život i odnosi među strankama trebali imati posebnog utjecaja na obavljanje tih aktivnosti.

Međutim Općinsko vijeće koje se popunjava stranačkim, političkim subjektima, kao i inokosna pozicija Načelnika općine koji je u pravilu stranački čovjek, politika ima i te kakav značaj i utjecaj, napose u odnosima između općinskog vijeća i načelnika općine.

Istim zakonom je propisano da u slučaju izbora načelnika općine iz reda jednog konstitutivnog naroda, predsjednik vijeća mora biti iz reda drugog konstitutivnog naroda. Na taj način se pozicija načelnika općine na jedan način stavlja u opreku s predsjednikom općinskog vijeća iako po prirodi stvari obavljaju različite vrste poslova. Ovdje je važno naglasiti u doslovnom prevođenju, kako je uloga predsjednika vijeća najisturenija funkcija u predstavljanju i zastupanju interesa onog naroda kojemu ne pripada načelnik općine. Alat koji mu stoji na raspolaganju trebao bi biti POSLOVNIK O RADU općinskog vijeća koji je do sada davao takvu poziciju predsjedniku vijeća da nitko osim njega ne može sazvati sjednicu općinskog vijeća, mogućnost prekida sjednice vijeća kao i druge mogućnosti u upravljanju samom dinamikom i tijekom održavanja sjednica. U prijevodu to bi trebalo značiti da predsjednik općinskog vijeća i načelnik općine, odnosno stranački politički subjekti o važnim točkama i pitanjima bi trebali sjesti i pokušati dogovoriti se, odnosno postići dogovor o tome što može, a što ne može ići na dnevni red sjednice vijeća, kada će se održati sjednica, te kako i na koji način će se stranački klubovi odrediti po pojedinim točkama dnevnog reda. Ovo je posebno važno iz razloga što bi eventualna samovolja načelnika općine kao izvršno-političkog organa bila kontrolirana općinskim vijećem, što u naravi znači potrebu da se oko važnih pitanja postigne dogovor na razini predsjednika OV i Načelnika.

Sada to više nije slučaj, OO HDZ BiH unatoč činjenici da su na sjednici OV Busovača glasovali protiv “prešutio” je ovakvu Odluku u javnosti pa je tako izostalo i priopćenje zbog ovakvih Odluka. No za objavu ovakvih izmjena ipak je bio potreban i potpis predsjednika OV Busovača,  Josipa Mravka. U nastavku donosimo fotografiju potpisane Odluke.

Sve ovo izaziva opravdanu sumnju kako je i ova Odluka bila dio ‘prešutnog’  sporazuma u kojoj se izgubila institucija u zamjenu za profesionalizaciju predsjednika OV Busovača.

izmjene POSLOVNIKA O RADU OV  gdje je pozicija predsjednika općinskog vijeća svedena na beznačajnu figuru bez mogućnosti upravljanja, odnosno ovim izmjenama predsjednik vijeća gubi sve instrumente kontrole pa doslovno većina u OV i načelnik općine u slučaju potrebe može u potpunosti zaobići predsjednika OV koji bi trebao predstavljati jedan narod i potpuno samostalno donositi odluke.

Što to u praksi znači, pogledajte sami;   

Što su sve Hrvati izgubili onog trenutka kada je predsjedatelj Općinskog vijeća Josip Mravak potpisao Odluku o izmjenama i dopunama poslovnika o radu OV Busovača.  Hrvati Busovače su davno izgubili poziciju Načelnika općine, a od sjednice održane 21.12.2021. godine su izgubili i bilo kakav stvaran utjecaj na rad OV-a Busovača. Zašto je to tako pojasnit ćemo kroz konkretne pojašnjenje potpisanih izmjena i dopuna.

1. Dopunom članka 18. predsjedatelj, ili zamjenik OV-a više nisu potrebni kako bi se sazvala Konstituirajuća sjednica OV-a, dovoljno je da 1/3 novoizabranih vijećnika ovlasti nekoga od novoizabranih vijećnika i da se sjednica zakaže.
2. Izmjenama i dopunama članka 25. Kolegij OV-a je izgubio jednog hrvatskog člana i to zamjenika predsjedatelja, a dobio je novog člana i to člana koji nije iz naroda iz kojega je predsjedatelj. Do sada je zamjenik predsjedatelja bio obvezan član Kolegija, a od sada je on član samo ako je predsjedatelj OV-a odsutan. Umjesto zamjenika predsjedatelja, novi član Kolegija postaje općinski načelnik, koji čak i nije dio zakonodavne vlasti i nema pravo glasa na sjednicama OV-a.
3. Novim člankom 49. predsjedatelj OV-a više nema mogućnost prolongirati sazivanje sjednice OV-a dok se ne steknu potrebni uvjeti za njeno održavanje, niti ima mogućnost prekida sjednice OV-a. Novim člankom 49. je jasno definirano da u ovim slučajevima 1/3 vijećnika bez problema može izabrati nekoga od vijećnika da sazove, ili nastavi sjednicu. Ukoliko predsjedatelj OV-a i pokuša nešto od gore navedenog o njegovoj odgovornosti će se raspravljati na narednoj sjednici OV-a.
4. I za kraj još jedna „poslastica“. U budućnosti više, vjerojatno, nećemo biti svjedoci trakavicama oko profesionalizacije funkcije predsjedatelja OV-a jer je novim člankom 133. definirano kako o profesionalizaciji odlučuje isključivo OV te ova odluka više nema nikakve veze sa stavom izabranog predsjedatelja.

ISTRAŽIVAČKI TIM/ Centralna.ba