Intervju
IVAN KRIŽANOVIĆ ZA HRVATSKO SLOVO: Čuvari smo hrvatskog identiteta u Središnjoj Bosni
Ivan KRIŽANOVIĆ promicatelj hrvatske baštine i autor knjige Busovačo, lijepa si k’o ruža
Razgovarala: Mira ĆURIĆ/ hrvatsko-slovo.hr
Ivan Križanović (Zenica, 1983.) profesor je engleskog jezika zaposlen u osnovnoj školi, no široj je javnosti poznat po očuvanju, oživljavanju i promicanju tradicijske kulture hrvatskoga naroda Srednje Bosne. Ponosno ističe da je treći naraštaj ljubitelja i promicatelja hrvatske folklorne baštine u svojoj obitelji. Uz to što je voditelj Folklorne skupine Hrvatskoga kulturnog društva Napredak Busovača, na „terenu“ je snimio pedeset sati živih sjećanja svojih kazivača o hrvatskoj baštini, a rezultat njegova istraživačkoga rada je knjiga Busovačo, lijepa si ko ruža kojom je dio identiteta hrvatskoga naroda Srednje Bosne otet zaboravu i darovan budućim naraštajima
Gospodine Križanoviću, autor ste knjige Busovačo, lijepa si k’o ruža, koja sadrži istraživanja folklorne baštine Vašega zavičaja. Što ona u užem smislu podrazumijeva, koje segmente tradicijske kulture?
Ova knjiga je svojevrsna monografija kulturnog života Busovače. Knjiga je osmišljena tako da u svom prvom dijelu upoznaje čitatelja s osnovnim geografsko-povijesnim obilježjima Busovače i smješta cijelu knjigu u određeni okvir. Nakon toga čitatelj se upoznaje s čuvarima kulture Hrvata Busovače kroz povijest. Spominju se tu pojedinci, ali i društva i organizacije koje su djelovale u Busovači od 1907. godine kada se u Busovači osniva podružnica HKD-a Napredak. Drugi dio knjige, ujedno i glavni, posvećen je narodnim običajima, nošnji, glazbalima, pjesmama i plesovima Hrvata Busovače. Kod narodne nošnje su prikazane sve inačice narodne nošnje koje sam uspio zabilježiti na terenu i sve su potkrijepljene i zorno prikazane fotografijama. Narodni običaji opisuju svadbene i vjerske običaje, običaje uz rad i društvene igre te kao posebnu temu obrađujem običaj tetoviranja. Glazbena tradicija je vrlo detaljno opisana pa tako uz 53 vokalna primjera s notnim zapisima čitatelji se mogu upoznati i s glazbalima s područja Busovače i 15 narodnih plesova s notnim zapisima, opisom plesa i plesnim kinetogramima. Ukratko bi to bili segmenti tradicijske kulture koje obrađuje knjiga Busovačo, lijepa si k’o ruža.
Koliko je i kako teklo istraživanje? Jeste li se imali na što osloniti, je li, prije Vašega, bilo sustavnijih istraživanja? Koliko ste Vi uspjeli “uhvatiti”, prepoznati, zabilježiti, oživjeti?
Samo istraživanje je trajalo šest godina i sastojalo se od dva dijela, a to su: terensko istraživanje i istraživanje postojeće literature i zapisa. Prvo sam odradio terensko istraživanje prilikom kojega sam prikupio preko 50 sati intervjua, od čega je nekih tridesetak sati bio iskoristivi materijal koji je pronašao svoje mjesto u knjizi. Kada su u pitanju prethodna istraživanja i postojeća literatura, toga je bilo, ali ništa od toga se nije do detalja bavilo Busovačom, više su to bile publikacije i zapisi koji su jedan svoj dio posvetili busovačkoj tradiciji. Od literature bih izdvojio monografiju Busovače te knjigu Miroslava Šilića o tradicijskoj kulturi Hrvata Središnje Bosne. Kada govorimo o zapisima i sustavnim istraživanjima, izdvojio bih zapise iz arhiva Zemaljskog muzeja BiH te rukopise etnokoreologinje Jelene Dopuđe. Upravo su ovi zapisi i rukopisi iz Zemaljskog muzeja BiH bili dio sustavnog istraživanja tradicijske kulture BiH, a Busovača je u tim istraživanjima zauzela jedan mali dio. Važno je naglasiti kako se niti jedno od ovih istraživanja nije bavilo istinskim obilaskom terena na području općine Busovača, ovo su više bila ili organizirana snimanja, ili razgovori s pojedincima iz samo jednog sela. Vjerujem da sam svojim terenskim istraživanjem, ali i istraživanjem dostupne literature i zapisa zaista uspio na jednom mjestu prikazati bogatstvo, raskoš, ljepotu i specifičnosti tradicijske kulture Hrvatica i Hrvata Busovače. Bitno je istaknuti kako ovaj istraživački rad nije završio tiskanjem knjige. Naime, u ovih nekoliko godina sam uspio prikupiti podosta novog materijala do kojega nisam uspio doći tijekom prvog istraživanja tako da i to čeka svoje mjesto u nekom dopunjenom izdanju knjige.
Koliko je knjiga posveta i zahvalnost starijim naraštajima, a koliko dar mlađima? Pokazuju li zanimanje?
Mislim da je nemoguće razgraničiti ovo dvoje. Knjiga je u potpunosti izraz zahvalnosti starijim generacijama koje su strpljivo čuvale našu tradicijsku kulturu čekajući da ju netko zapiše i trajno sačuva, ali je istovremeno u potpunosti i dar novim generacijama koje imaju zadatak očuvati u životu ono što je zapisano. Smatram kako bi ovaj moj rad bio uzaludan kada ne bi postojale mlađe generacije koje će, barem kroz scenski prikaz, njegovati našu folklornu baštinu. Srećom, danas postoje mladi ljudi koji kroz bavljenje folklornom umjetnošću čuvaju i prikazuju našu folklornu baštinu.
Kakva su iskustva s obilazaka terena i susreti s kazivačima, što ste od njih doznali i koliko su Vam mogli pomoći? Je li dragocjen njihov doprinos? Koliko je ta baština danas živa u narodu, istraživači vole reći “na terenu”?
Najljepši dio u procesu stvaranja ove knjige je upravo susret i razgovor s kazivačima. Fascinantna je njihova ljubav prema minulim vremenima i prema onome što je činilo njihovu mladost. Nemjerljiv je njihov doprinos u očuvanju naše tradicije bilo da su od zaborava sačuvali samo jedan napjev, jednu melodiju, jedan komad narodne nošnje, ili pak mnogo više. Danas je naša baština živa ponajprije kroz scenski prikaz, odnosno kroz rad određenih sekcija HKD-a Napredak, podružnica Busovača. Tu prije svega mislim na folklorni sastav i na pjevačke izvorne skupine koji vrlo aktivno čuvaju našu tradiciju od zaborava i promoviraju je diljem BiH, ali i izvan njezinih granica. Želio bih ovdje istaknuti da su neke zaboravljene stvari ponovno oživjele među ljudima upravo zahvaljujući navedenim Napretkovim sekcijama. Danas ponovno možete čuti kako ljudi pjevaju izvorne pjesme, pa čak se i mlađe generacije zanimaju za izvorno pjevanje. A svojom zaslugom smatram činjenicu da se na busovačkim svadbama sve češće mogu vidjeti i naša tradicionalna kola. Naime, s generacijama folkloraša koji već godinama izlaze iz našeg Napretkovog folklornog sastava oživjeli su i ti neki zaboravljeni plesovi poput trojanca i zavrzlame i danas ih se vrlo često može vidjeti, prije svega, na svadbama, ali i na drugim veseljima.
Što danas znači tradicijska kultura? Koliko ona govori o identitetu tog dijela hrvatskoga naroda? I kako je sačuvati danas u doba globalizacije, migracija?
Moramo biti svjesni da je tradicijska kultura u svom izvornom obliku, nažalost, nešto što svakim danom polako izumire. Ona se čuva kroz KUD-ove i folklorne sastave, ali se i tu gubi neki njezin izvorni oblik jer se u KUD-ovima i folklornim sastavima ta tradicijska kultura prilagođava sceni. Nekako je mnogo lakše očuvati narodnu nošnju kao materijalnu baštinu nego plesove, pjesme i običaje koji, kao nematerijalna baština, lagano nestaju. KUD-ovi i folklorni sastavi su ti koji imaju zadatak očuvati tradicijsku kulturu od zaborava i smatram da mi u Busovači, kroz HKD Napredak, to jako dobro radimo, ali njezin izvorni oblik na terenu polagano nestaje. Samo se ozbiljnim, sustavnim i temeljitim organiziranjem na području tradicijske kulture ona može sačuvati od globalizacije i migracija. Identitet hrvatskog naroda u Busovači, ali i u bilo kojem drugom kraju, vrlo je usko vezan uz našu tradicijsku kulturu. Ljudi, na sreću, još uvijek žive dio svoje tradicijske kulture i još uvijek ona čini nešto po čemu smo jedinstveni. Sasvim je normalno da su neke pjesme, plesovi, nestale iz svakodnevnog života, ali ono što nas definira kao narod, a to su vjera i tradicija te sprega između ovo dvoje kroz različite običaje i dalje vrlo aktivno živi među hrvatskim pukom Busovače. Ako bih baš morao izdvojiti neki stih, onda bi to bio stih jednog busovačkog bećarca koji kaže Srce moje od kamena jače, ono pjeva kad’ treba da plače. Mislim da je u ova dva stiha u desetercu sažet ponos, prkos, ljubav, vjera, nada, ustrajnost i duh Busovki i Busovljaka.
Zanimljivo je da ste profesor engl. jezika: otkuda folklor u Vašem životu i djelovanju i to, možemo reći, tako intenzivno, istraživač ste, zapisivač, voditelj folklorne skupine? Otkuda zanimanje, nadahnuće za to?
Uvijek u šali kažem da sam prvo naučio plesati trokorak (osnovni plesni korak u folkloru) pa sam tek onda naučio pisati. Nekako je ta ljubav prema folkloru duboko usađena u moj DNA. Predstavljam treću generaciju folkloraša u mojoj obitelji s majčine strane. Naime, djed je bio član prvog organiziranog folklornog sastava u Busovači i taj je sastav iz sela Ravan nastupio u Travniku 1951. godine. Baka je više od 40 godina bila članica i počimalja u izvornoj pjevačkoj skupini, tetka je bila voditeljica u KUD-u „Ivančica“ koji je djelovao u Busovači do 90ih godina. Tako da sam ja nekako svojim rođenjem i odrastanjem u tom okruženju bio predodređen baviti se folklorom.
Koje su osobitosti hrvatske folklorne baštine Busovače u odnosu na neka susjedna mjesta, primjerice Travnik, Vitez, Nova Bila… Ističete povezanost Busovače s Fojnicom?
U svojoj knjizi ističem specifičnost Busovače kao mikrosredine u kojoj se isprepliću gradska i seoska tradicija BiH. Busovača je na nekoj vrsti „granice“ između ta dva tipa tradicije i u njoj su se ti tipovi jako lijepo spojili. Od Viteza i Nove Bile do Travnika je dominantna seoska tradicija koja podrazumijeva tipičnu seosku nošnju od teških, ručno rađenih materijala, ples uz šargiju i bosansku bugariju te vokalnu tradiciju dvoglasnog pjevanja bilo da se radi o starijem ili novijem pjevanju. S druge strane, od Fojnice, Kiseljaka i Kreševa pa sve do Sarajeva je dominantna gradska tradicija koja podrazumijeva više različitih inačica narodne nošnje od industrijskih materijala, ples uz tamburicu i tamburaške sastave te jednoglasno pjevanje uz instrumentalnu pratnju. Upravo se između ta dva područja smjestila Busovača u kojoj se sve ovo ispreplelo na najljepši mogući način. U nekim selima se zadržao seoski tip narodne nošnje, dok su neka druga sela poprimila gradski utjecaj. S plesnog aspekta zadržao se stil plesa na punom stopalu i dosta titraja tijela, ali instrumentalna pratnja je na tamburaškim instrumentima. Vokalna tradicija se zadržala u dvoglasju baš kao u seoskoj tradiciji, ali se pjesma u kolu, uz pratnju tamburaškog sastava izvodila jednoglasno. To su samo neke osobine u kojima se vidi ljepota, bogatstvo i jedinstvenost busovačke folklorne baštine koja predstavlja savršen spoj seoske i gradske tradicije. Fojnicu sam često isticao kao sredinu čija je tradicijska kultura, ponajprije po pitanju narodne nošnje, najsličnija busovačkoj što i nije toliko čudno jer je Busovača, kao župa, do 1872. godine bila dio fojničke župe.
Koliko Vam je u svemu pomoglo Hrvatsko kulturno društvo Napredak?
Pomoć HKD-a Napredak je golema jer bez te pomoći knjiga zaista ne bi ugledala svjetlo dana. Oni su bili nakladnici knjige, ali i potpora u svakom segmentu izrade i stvaranja knjige. Jako je važno u ovakvim iscrpnim projektima imati potporu i logistiku jednog društva kao što je HKD Napredak.
Vi ste i voditelj folklorne skupine HKD Napredak Busovača? Recite nam nešto o tome? Nadate li se da će Vaša knjiga doprinijeti njezinu oživljavanju?
Voditelj folklornog sastava HKD-a Napredak, podružnica Busovača, sam već desetak godina i mogu vam reći da je to poseban osjećaj. Povezanost s mojim folklorašima je osjećaj koji se vrlo teško može opisati. Zamislite samo kada na jednom mjestu imate preko 30 veselih osoba koje zajedno povezuje ljubav prema tradiciji, kulturi, identitetu, pjesmi i plesu. Svaka naša proba je jedno veselje, a svaki naš nastup i gostovanje izaziva osjećaj ponosa na naš rodni kraj, našu tradiciju i identitet. Još i prije izdavanja knjige sam uspio u misiji da bavljenje folklorom i te kako populariziram. Naš folklorni sastav već duže od sedam godina ima preko 150 članova (podijeljenih u četiri starosne skupine), tako da sam uspio oživjeti folklornu scenu u Busovači i prije izdavanja knjige. Međutim, knjiga Busovačo, lijepa si k’o ruža nam je samo dala još jači vjetar u leđa i znanstvene temelje za ono čime se mi kao folkloraši bavimo.
Busovača je Vaš grad, zavičaj, no svoje znanje i iskustvo stavili ste na raspolaganje Kreševu i Kiseljaku. Koliko se razlikuju tradicije Vaših mikrosredina? Što im je zajedničko?
Činjenica je da je vrlo malo (ili čak ni malo) ljudi koji se sustavno i znanstveno bave folklornom tradicijom u Središnjoj Bosni. U Kiseljaku i Kreševu su prepoznali vrijednost toga i angažirali su me kako bih radio s njihovim folklornim sastavima. Tradicijska kultura Busovače, s jedne strane, te Kreševa i Kiseljaka, s druge strane, dosta su slične pogotovo kada se pogleda narodna nošnja. Dok se u Busovači zadržala i seoska i gradska narodna nošnja, u Kiseljaku i Kreševu je nestalo primjera seoske tradicije i oni su gotovo u potpunosti prihvatili gradsku narodnu nošnju. Slično je i s plesovima i vokalnom tradicijom. Plesovi se u Kreševu i Kiseljaku izvode uz tamburaški sastav, ali su melodijski malo drukčiji i više podsjećaju na gradsku tradiciju. Vokalna tradicija ovih sredina je također zadržala dvoglasno pjevanje premda u dosta manjoj mjeri nego je to u Busovači i teško je naći bilo kakav primjer starih napjeva koji su se u Busovači ipak u određenoj mjeri zadržali. Kao zaključak možemo reći da sličnosti zaista postoje, ali da se ipak može uočiti i dosta razlika, što je i normalno jer Busovača pripada lašvanskoj dolini, a Kiseljak i Kreševo lepeničkoj dolini.
Imate li suradnju s folklornom scenom u Hrvatskoj, s društvima… Zagreb ima Međunarodnu smotru folklora, a Busovača Međunarodnu smotru folklora Srce Središnje Bosne, predsjednik ste njezina organizacijskoga odbora.
Imam odličnu suradnju s društvima i folklornom scenom u Hrvatskoj. Na našoj MSF Srce Središnje Bosne uvijek bude barem jedno društvo iz Hrvatske, a mi kao Napretkov folklorni sastav svake godine najmanje jednom idemo na neko gostovanje u Hrvatsku. Mogu istaknuti suradnju s KUD-om „Kolo“ iz Vukovara te Posudionicom i radionicom narodnih nošnji iz Zagreba s kojom sam radio i fotografiranje narodne nošnje iz privatne kolekcije za njihov katalog. Iznimno sam ponosan i na neki oblik suradnje s Ansamblom narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO. Naime, ja sam bio začetnik ideje i projekta da se organizira koncert LADA u Središnjoj Bosni. Na kraju je odluka pala da koncert bude u Kiseljaku te sam ja bio glavna poveznica između organizatora i Ansambla. Suradnja s LADOM je bilo jedno prekrasno iskustvo. Budući da su članovi plesnog ansambla bili smješteni u Busovači organizirao sam javnu probu s mojim folklornim sastavom te su na njoj bili prisutni skoro svi članovi Ansambla. Kontakti i poznanstva koja sam tada ostvario s LADOM i danas su vrlo aktivna i na njih sam, prije svega kao folkloraš, vrlo ponosan.
Čime se još Busovača, koja nije napuštana ni u teškim ratnim vremenima, može pohvaliti u svezi s njegovanjem hrvatskoga identiteta?
Njegovanje i očuvanje hrvatskog identiteta u Busovači se veže uz rad i djelovanje HKD-a Napredak, podružnica Busovača. Ovo je jedna od najaktivnijih podružnica HKD-a Napredak i nositelj je većine kulturnih događanja na području općine. Pri busovačkom Napretku, osim spomenute folklorne sekcije, djeluju još i izvorne pjevačke skupine, tamburaška sekcija i mažoretkinje, tako da je rad ove podružnice itekako prisutan u svim porama kulturnog života Busovače. Pri busovačkom Napretku djeluje i jedino digitalno kino u Središnjoj Bosni pa je tako Busovača po nečemu prepoznatljiva i jedinstvena u Središnjoj Bosni.
Kakav je život u Busovači, i šire – u Središnjoj Bosni? Pogotovo za mlade naraštaje. Ima li života, perspektive? Nadamo se da Vaš zavičaj nije zahvatila epidemija odlazaka?
Život u Busovači se ne razlikuje mnogo od života u ostalim sredinama Središnje Bosne. Mislim da se mladima nudi dosta različitih aktivnosti i sadržaja te da oni koji su zainteresirani, aktivni i kreativni mogu bez problema ispuniti svoje slobodno vrijeme. Smatram, također, da se upravo u Središnjoj Bosni vidi koliko su mladi ljudi spremni uložiti svoje slobodno vrijeme i svoj trud kako bi im život bio što ispunjeniji. S te strane, držim da života i perspektive ima, ali vjerujem da je najveći problem u pronalasku sigurnog i adekvatnog zaposlenja. To je ono što mladima predstavlja najveći problem i zbog čega se mnogi od njih odlučuju napustiti svoju rodnu grudu i traže bolji život na zapadu. Nažalost, epidemija napuštanja doma je i te kako prisutna kako u Busovači, tako i u Središnjoj Bosni i to najbolje vidim kao prosvjetni djelatnik koji već petnaest godina radi s mladima i svjedok sam sve manjeg broja djece u školama. Međutim, nisam osoba koja pesimistično gleda na život i vjerujem da će i tom trendu odlaska i napuštanja rodne grude doći kraj te da će se mladi ljudi uhvatiti u koštac s izazovima života u Središnjoj Bosni.
Centralna.ba
Intervju sa Denisom Mihićem uoči održavanja prve IT konferencije Vision Days…
Kako ste došli na ideju za održavanje IT konferencije u Mostaru?
Preko 20 godina rada u struci, preko 15 godina predavačkog iskustva na konferencijama vezanim za oblast IT sigurnosti, kao i suradnja sa vrhunskim regionalnim IT stručnjacima, pokrenulo je u meni želju da na neki način dio te priče dovedem u Mostar.
Nažalost, u posljednje vrijeme svjedoci smo porasta broja cyber napada u domaćim kompanijama u odnosu na prethodne godine. Nekada smo mislili da se to događa negdje daleko, da se napad na informacijski sustav nama ne može desiti. Međutim, svaki izlazak na internet nosi određenu dozu rizika. Da bismo izbjegli takve situacije, neophodno je educirati sve zainteresirane strane i ponuditi im dobre primjere iz prakse, takozvane “case study slučajeve”.
Zato su tu sa nama u Mostaru, 23.u 24.05. ove godine, vrhunski stučnjaci iz svijeta IT sigurnosti, koji će putem praktičnih primjera podijeliti svoje bogato iskustvo i znanje sa sudionicima Vision Days IT konferencije.
Ovo je prva „case study“ konferencija u Mostaru. Što ona podrazumijeva?
Nakon deset godina djelovanja kompanije DNS IT Consulting and Services ukazala se potreba da se pristupi novom obliku ulaganja, odnosno, želimo započeti jednu novu eru u svome poslovanju, a to je kontinuirano ulaganje u razvoj ljudskih potencijala. Ova konferencija će biti drugačija jer je okrenuta običnom čovjeku, djelatniku, koji se u svome radu susreće sa mnoštvom izazova u smislu cyber sigurnosti, ali i mendžmentu kompanija, kako bi shvatili važnost ulaganja u iste. Predavanja će biti koncipirana isključivo na case study slučajevima, odnosno, studijama slučaja, praktičnim primjerima sa kojima su se naši predavači susretali za vrijeme svog dugogodišnjeg iskustva te načinima na koji su ih rješavali. Pošto na IT konferencijama obično sudjeluje veliki broj učesnika, to je odlična prilika kompanijama za networking. Zbog svega toga, odlučili smo se na ovaj koncept konferencije. Inspiracija za organizaciju je također i u želji da Mostar dobije jedan ovakav događaj, koji će, nadamo se u budućnosti prerasti u prepoznatljiv brend, što je Grad i prepoznao, te je stoga i jedan od pokrovitelja.
Danas su cyber prijetnje jedan od glavnih razloga prekida poslovanja, a svatko od nas može biti najslabija ili najjača karika u obrani kompanije od cyber napada. Kako možemo biti spremni za nevidljivog neprijatelja?
Ono što sigurno znamo jeste da 100% zaštita ne postoji. Edukacija je jedna od ključnih stvari za podizanje svjesti o cyber kriminalu i svemu što se danas događa u „virtualnom“ svijetu. Ulaganje u infrastrukturu je neophodno jer tehnologija jako brzo napreduje a samim tim i cyber napadi postaju sofisticiraniji.
Kakva su predviđanja za budućnost, očekuje li nas porast cyber napada?
Na jednom od svojih predavanja u proteklom periodu sam pokazivao i statističke podatke koliki je porast cyber napada. Godišnji udio organizacija pogođenih napadima ransomwarea diljem svijeta od 2018. do 2023. se kreće od 55% (2018) pa sve do 72,7% za proteklu godinu.
Što onda možemo kazati, koliki je značaj održavanja ove konferencije u kompanije i institucije u Mostaru, ali i sam grad Mostar? U čemu se on ogleda?
Značaj je zaista ogroman, posebice ako uzmemo u obzir da u Hercegovini imate veliki broj tvrtki koji su veoma ozbiljni proizvođači i izvoznici u Europi, a ovakav događaj se nikada nije održavao na ovom području. Prije svega, želim istaknuti da je ovo jedinstvena prilika da upoznate predavače sa ogromnim predavačkim i inženjerskim iskustvom na jednom mjestu.
U konačnici, u Mostar smo uspjeli dovesti velika predavačka imena, kao i više od 200 sudionika iz cijele BiH. Slogan konferencije je VISION DAYS „Dani koji se pamte“, jer smo sigurni da će svi sudionici sa konferencije izaći sa sasvim drugačijim pogledima na IT sigurnost.
Kome je namijenjena, odnosno tko može biti sudionik?
Konferencija je namijenjena prvenstveno IT stručnjacima kao i menadžmentu kompanija, a sudionik može biti svako ko kupi konferencijsku kotizaciju u kojoj su uključena 2 dana predavanja, kave pauze i osvježenja, ručak oba dana u Hotelu Mepas, kao i pokloni sponzora. Upravo je završila prodaja Early Bird kotizacija gdje smo izuzetno zadovoljni odzivom. Sada je u tijeku prodaja Regular kotizacija, a vise detalja svakako mozete dobiti na oficijenoj web stranici konferenciji https://www.visiondays.ba
Konferencija će okupiti renomirane regionalne predavače. Koji su to predavači i teme o kojima će govoriti?
Velika predavačka imena ovo proljeće dovodimo u Mostar, a vjerujemo da je ovo tek početak jedne nove IT konferencije, koja će postati tradicija u našem gradu. Predavači koje smo uspjeli dovesti u Mostar dolaze iz cijelog regiona, od Slovenije, Hrvatske, Srbije, Makedonije i naravno Bosne i Hercegovine. Teško mi je sad izdvojiti bilo koga jer su sve to velika imena i stručnjaci u svojim oblastima. Fokus ove prve VISION DAYS konferencije će svakako biti tema IT sigurnosti kroz dva paralelna tracka IT Security i DevOps gdje će biti održano 20 predavanja u 2 dana konferencije.
Karijeru ste započeli relativno davno. Kako je došlo do toga i koji je to put bio?
Karijeru sam započeo u međunarodnim organizacijama od misije UN-a, do OESS misije u BiH pa sve do bankarskog sektora. Uglavnom uvijek se radilo o velikim korporacijama i imalo se dosta toga za vidjeti i naučiti. Ustvari cijeli moj život od ranog djetinjstva pa do danas je informatika. Često volim reći da je put bio od Commodore 64 računara pa sve do današnjeg cloud computinga. Želio sam pokrenuti neku svoju priču, krenuo sam sa edukacijama jer sam i zvanični Microsoft trener, pa do sistemske integracije servisa u srednjim i velikim kompanijama u regionu.
Prije deset godina sam osnovao svoju tvrtku DNS IT Consulting & Services koja se bavi sistemskim integracijama, IT sigurnošću kao i IT edukacijama. Najbolja reklama je i dan danas preporuka zadovoljnog klijenta. Rasli smo i razvijali se postupno i sada smo prepoznatljivi na tržištu gdje čuvamo naš slogan tvrtke: Sigurnost, Pouzdanost, Dostupnost.
Kao predavač bili ste sudionik mnogih konferencija. Koju možete izdvojiti kao najznačajniju za vašu karijeru?
Da, predavač sam već godinama na svim konferencijama u regionu, a i šire. Kao najznačajniju za moju karijeru svakako bih izdvojio Microsoft Network, konferenciju koja se tako tada zvala, gdje sam prvi put debitirao kao predavač na tako velikom događaju. Od tada sam redovan predavač, gdje dijelim binu sa renomiranim IT stručnjacima koji su danas prije svega moji prijatelji, pa onda kolege.
Sada ste i s druge strane, organizacijske. Je li teško pripremiti, ostvariti zamišljeno? Što će biti najveći izazov u organizaciji?
Za mene osobno najveći izazov u organizaciji ovako velikog događaja predstavljaju zadaci koji nisu vezani za IT struku, ali uz ostale ljude u timu vjerujem da će biti sve onako kako smo zamislili. Naš cilj je da svi sudionici ove Konferencije, posebno naši gosti u Mostaru, budu zadovoljni cjelokupnom organizacijom i onim što ćemo im ponuditi. Volim skromno reći da ćemo mi kao organizatori biti zadovoljni onoliko koliko budu zadovoljni naši posjetitelji. U današnje vrijeme se te povratne informacije jako lako i brzo dobiju, od evaluacije sudionika do postova na društvenim mrežama. Nama će utisci posjetitelja nakon konferencije biti putokaz za dalje. Na taj način ćemo dobiti smjernice što ljude zanima i koga bi iduće godine voljeli slušati.
Za kraj, možete li nam reći na koji način do kotizacija za konferenciju?
Želim se zahvaliti vama i svim medijima koji su nas podržali i objavili vijesti vezane za Vision Days IT konferenciju. Svi koji su zainteresirani, mogu se registrirati i preuzeti kotizacije vrlo lako putem oficijelne web stranice konferencije visiondays.ba ili direktno na linku https://visiondays.ba/uplata-kotizacije/
Važno je napomenuti da se kompanijama koje kupe 5 i više kotizacija, odobrava popust u iznosu od 5%.
Vidimo se u Mostaru, 23.i 24.05. ove godine uz slogan konferencije VISION DAYS „Dani koji se pamte“.
Intervju
EKREM SARAJLIĆ (SDP BiH Vitez); “ Velika koalicija stranaka u Vitezu sasvim je izgledna – ljudi ne da odlaze, ljudi bježe iz SBK – nitko neće s SDA!“
1. Uspostava vlasti na državnom nivou je okončana, a na entitetskom nivou provodi se kraju. Čini se kako je zahtjevan projekt opstanka velike koalicije ipak uspio, a kako stvari stoje čini ti će novu vlast u partnerstvu sa strankama iz hrvatskog odnosno srpskog naroda. Kako komentirate tu, moglo bi se reći jednu sasvim novu pojavu na političkim horizontima u BiH, ujedinjena koalicija stranaka je detronizirala SDA i ukinula njenu dominaciju na svim razinama političkog predstavljanja (Predsjedništvo, razina BiH i FBiH)?
Sigurno da je ovo jedan novi momentum u političkim odnosima u Bosni i Hercegovini, oni su donekle i ustavno primorani, ali po prvi put od rata se dešava da će SDA otići u opoziciju ako gledamo entitetsku vlast u Federaciji BiH, HDZ BiH je van vlasti bio u dva navrata, dok SDA niti jednom. Privodi se kraju proces koji je bio mukotrpan i sigurno najteži za lidera SDP BiH Nermina Nikšića koji je dao najveći doprinos za opstanak koalicije okupljene oko SDP BiH. SDA još uvijek ne želi priznati da su van parlamentarne većine, te da niko ne želi sa njima u vlast, zanimljivo je da su preuzeli HDZ-ovu taktiku borbe za vlast na način legitimnog predstavljanja kroz Dom naroda FBiH i blokadama oslikanog u potpredsjedniku FBiH Refiku Lendi. Mislim da koncept povjerenja, uvažavanja i programskog djelovanja koji je “trojka” prenjela iz Kantona Sarajevo može biti uspješan projekat i na drugim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini. Vjerujem da ćemo fokus sa etnonacionalnih pitanja prebaciti na suštinska pitanja poput ekonomskih pitanja i druge stvarne probleme građana inače ćemo ostati bez građana i Bošnjaka i Hrvata i Srba u Bosni i Hercegovini.
2. Za nešto više od godinu dana biti će održani lokalni izbori u BiH, koliko je realno očekivati da se scenarij o “velikoj koaliciji” stranaka osmorke prepiše i na lokalnim razinama jer poznato je kako se SDA barem u SBK pokazao kao nepobjediv politički faktor? Može li se očekivati novi pristup i na lokalnim razinama?
SBK je kanton sa posebnim režimom i baš taj status omogućava i HDZ-u i SDA-u apsolutnu dominaciju. Činjenica je da je SDA u našem kantonu na zadnjim izborima doživjela dodatni rast što je pomalo neobjašnjiv politički fenomen imajući u vidu da koalicija SDA-HDZ BiH su od Srednjobosanskog kantona stvorili “zadnjebosanski kanton” iz kojeg ljudi bježe glavom bez obzira, jer je životni standard puno niži od onog u Kantonu Sarajevo, Tuzlanskom kantonu ili Zeničko-dobojskom. Mora se napraviti novi pristup u SBK, ali i u Vitezu kada je u pitanju opoziciono djelovanje, te je potrebno određeno okrupnjavanje opozicije u Vitezu čemu sam bio zagovornik i prije Lokalnih izbora 2020.godine, a što se nije desilo, te su izbori pokazali da je neophodno. Ubjeđen sam da ako detroniziramo politike straha, etnonacionalnu homogenizaciju i odnose unutar vlasti na lokalnom nivou, te pokažemo da možemo biti istinska promjena, vjerujem da će ljudi prihvatiti taj princip kao što se to desilo na prethodnim Općim izborima u BiH.
3. Očito je kako je SDP BiH lider političkog koncepta velike koalicije na višim razinama. Da li u Vitezu razmišljate o tom pristupu te da li teku razgovori između predstavnika stranaka koje su formirale vlast na razini države i entiteta i da li će te kao predsjednik SDP BiH u Vitezu pokrenuti takve konzultacije?
Vrijeme će pokazati koliko smo napravili u sazrijevanju ideje o okrupnjavanju opozicije u Vitezu, ali sigurno da SDP u Vitezu kao jedina parlamentarna stranka opozicije u Općinskom vijeću Vitez mora preuzeti odgovornost da pokrenemo taj proces i svjesni smo toga. Ne bih želio otkrivati detalje koncepta koji bi mogao zaživjeti, ali sigurno da se razgovara o tim temama i pitanjima i to nije tajna, ima još vremena da taj proces dovedemo do željenog rezultata. Lično se zalažem za kreiranje prije svega dobrih međuljudskih i iskrenih odnosa između političkih predstavnika unutar opozicije i mislim da imamo te odnose na zavidnom nivou, te da možemo iskreno i otvoreno razgovarati o svim temama i problemima koje muče naše građane, te zajednički uticati na njihovo rješavanje. Uvijek sam bio optimista i sad sam, jer drugačije ne bih mogao biti društveno-politički aktivan. Vjerujem da će Lokalni izbori 2024.godine donjeti društveno-političke promjene za kojima građani vape. A programska koalicija bi mogla donjeti sasvim novi politički okvir u našoj lokalnoj zajednici što će dovesti do poboljšanja životnog standarda u Vitezu, te rješavanja nagomilanih problema poput komunalne naknade, rasvjete, vode, kanalizacije, loše putne infrastrukture. Vitez zaslužuje da u njemu demokratija dobije stvarne obrise postojanja i pluralizam mišljenja.
Centralna.ba
Nakon što je Vitez ovih dana poprilično okupirao medijski prostor različitim događanjima vezanima za političku scenu ovoga grada za intervju smo zamolili Ivana Vidovića (HDZ1990), bez ikakve sumnje najaktivnijeg “oporbenjaka” ovog grada koji je zahvaljujući svojoj spremnosti da kritizira i javno komunicira pojedinac koji je osvojio najviše glasova na proteklim Općim Izborima 2022. bar kada je u pitanju oporbena scena ovoga grada.
1. Možete li nam ukratko opisati kako ste se odlučili i kada politički aktivirati
U političkom životu Općine Vitez prisutan sam duži niz godina. Kao dio političkog podmlatka aktivirao sam se 2006/7. Nezadovoljan političkim ambijentom i procesima koji su obilježili 2011/12 godinu, ali i iz privatnih razloga povukao sam se iz aktivnog djelovanja. Na posljednjim izborima prihvatio sam biti dio novog projekta s razmišljanjem kako treba pokušati mijenjati stvari, a ne govoriti svi su oni isti jer nisu svi isti.
2. Interesantno je kako ste na proteklim izborima praktično od političkog autsajdera u Vitezu došli do osobe koja ima najveći broj glasova kada je u pitanju bila opozicija u Vitezu
Ja sam rođeni Vitežanin, a uz Ramljake prezime Vidović je najbrojnije u Vitezu. Znaju me ljudi, znaju moju obitelj, roditelje, djedove, bake.
Mi smo radnička obitelj i sve što imamo stekli smo vlastitim radom i zalaganjem. Nikoga nismo prevarili niti smo što ukrali. Komuniciram otvoreno s ljudima, znam što su problemi Viteza i ljudi koji ovdje žive. Bez obzira na nacionalnu ili vjersku pripadnost ili neki drugi vid različitosti ne postoji osoba u Vitezu koju ne mogu u “oči pogledati”. Volim ljude i svima prilazim otvoreno bez fige u džepu. Mislim i da ljudi, u ovom slučaju birači poštuju takav pristup i to su nagradili.
3. Možete li nam prokomentirati trenutna zbivanja na političkoj sceni i Vitezu kao i činjenicu da se mediji bave određenim političkim pojavama i zbivanjima koja nisu u skladu s onim što su pojedini dužnosnici promovirali na izborima
Vitez kao politička zajednica ne razlikuje se mnogo od drugih sredina. Linija dvije vodeće stranke iz dva naroda ima ekskluzivitet i u Vitezu. Jedni rade kod “svojih” što hoće, a drugi kod “svojih” i na žalost nitko ih u tome ne korigira. Ako se i pojavi netko tko odudara od tog šablona najčešće izgleda kao “posljednji Mohikanac”.
Posljednji glasovi koji dolaze iz ovog oporbenog bloka ukazuju na to da će se ipak određene stvari događati. Rekao bih da se scena usložnjava, a i treba da se usložnjava jer postojeći koncept ljudima nije ponudio mnogo toga dobroga. Štoviše, zloupotrijebljen je od nacionalnih oligarhija kako bi jedne plašili drugima, dok bi oni stjecali bogatstvo širom “lijepe naše i lijepe njihove”. Poštujući sve naše specifičnosti Vitezu treba politika koja će pitati ljude kako žive.
Kada je u pitanju politički proces on je sigurno kod svih aktera okrenut prema lokalnim izborima 2024. i Vitez kao središte političke i gospodarske moći već sad je vidljivo bit će i poprište političke utakmice u kojoj će birači, nadam se, imati napokon izbor između onih koji promoviraju istinski Vitez i njegove vrijednosti te imaju hrabrosti javno diskutirati o svim problemima i onih koji svojom šutnjom i moralno upitnim odlukama i radnjama Vitez su pretvorili u taoca nekoliko političkih osoba.
Vrijednost ovoga procesa je taj što se neće zaustaviti, a u konačnici vjerujem kako ćemo napokon i saznati ono što danas nagađamo o netransparentnom trošenju javnog novca. Osobno, sigurno ne planiram prešutjeti sve one pojave koje su iz bilo kojih razloga neispravne
4. Lokalni izbori su blizu što možemo očekivati kada je u pitanju politička utakmica u Vitezu
Na lokalnim izborima ćemo ponuditi politiku koja će “pitati ljude kako žive”. U tom segmentu već zajedno s mnogim društvenim akterima razgovaramo da ponudimo i programska načela pa da testiramo svakog kandidata uklapa li se u našu viziju Viteza.
Oprostite, možda će netko reći pa ti pripadaš stranci s nacionalnim predznakom. Točno, moj narod treba ono što treba i onaj drugi. Kad budemo odgovorni na toj razini vjerujem da ćemo biti i bolji i uspješniji kao zajednica. Nadmetanja na koja smo naučili nisu nam puno dobrog donijeli.
Ne odričem se nacionalnog ali u mjeri koja je bitna, sve povrh toga je valjanje u tridesetogodišnjem blatu. Poručujem i susjedima koji su u tom pogledu drugačiji od mene, da iskorače, da se ohrabre, da podrže nove ljude.
Takva politika će imati snage ispraviti nepravde i hrabrosti pitati gospodo što je s onom cestom, rasvjetom, zašto nema vode, zašto je grad prljav, zašto pogodujete i lažete?
5. Vrlo jasno i direktno komentirate pojave u politici, javnost vas prepoznaje kao nekog tko ima hrabrosti komunicirati na taj način od kud ta volja i hrabrost
Nekada mi savjetuju da ne komuniciram na tako otvoren način ali ja ne znam drugačije. Ne smatram to nikakvom hrabrošću nego političkom odgovornošću. Svatko treba da pita, da postavlja pitanja i traži odgovore. Naša građanska svijest je spala na komentare na društvene mreže umjesto da tu energiju kanaliziramo u institucionalno djelovanje. Pozivam Vitežane da u tom pogledu djeluju. Nemam oraha u džepu, niti se koga stidim. Svi mi znamo što su naši problemi ako ih možemo komentirati neformalno onda možemo i sa načelnikom, ministrom, vijećnikom, predsjednikom mjesne zajednice. Nevjerojatna je snaga naroda, birača ali to ljudi trebaju shvatiti i prihvatiti. To je koncept koji ćemo ponuditi. Ljudi mogu sve.
Na tom tragu je i pojava novih ljudi na političkoj sceni koje upoznajete ovih dana, kako smo u pozadini određenih političkih procesa kompletirali veliki broj ljudi koji upravo ovako promišljaju i još uvijek tragamo za onima koji imaju hrabrosti i volje da urade pozitivne promjene u našoj općini bez obzira na sve prepreke koje nam se svakodnevno postavljaju. Poruka za one koji se nadaju kako ćemo odustati i zašutjeti, na njihovu žalost to se neće dogoditi bit ćemo još glasniji i jasniji, to se zove DEMOKRACIJA. Pojedinci su poprilično zaboravili da je upravo to ono za što su se i naši branitelji borili.
6. Imamo li za kraj neku najavu onoga što bi se moglo događati na političkoj sceni u Vitezu
Posve jasno je da više ništa neće biti isto. Imamo kapaciteta formirati cjelovite liste s cijelog područja Općine Vitez. Nećemo pasti na klasično prebacivanje odgovornosti po principu kako bi mi trebali biti odgovorni prema narodu i povlačiti se. Toga više nema, mi smo politički rivali i ponudit ćemo političku utakmicu. Odgovornost je uvijek na onom većem i snažnijem. Komunicirat ćemo otvoreno i nuditi politike koje će značiti promjenu. Nismo strašljivi, nismo kupljeni, nismo ucijenjeni. Imamo odgovornost ponuditi ljudima drukčije politike. U svakodnevnom razgovoru vidimo kako je puno nezadovoljnih. To nezadovoljstvo je i nama bio poticaj. Bit ćemo glas tih ljudi i po njihovoj mjeri ćemo se ponašati.
AUTOR: D.I.
Intervju
BLAŽENKO ČEČURA (HDZ 1990): Preživio sam pakao “Osmice” ali teško preživljavam nepravdu i šutnju hrvatske politike, Cvitanovića doživljavam časnim i nacionalno odgovornim političarom
Razgovarali smo s Blaženkom Čečurom, osobom koja je preživjela tragediju na Osmici u Vitezu te ga zamolili za kratak osvrt. Što je to što obiteljima stradalih najviše smeta i da li još uvijek imaju nade da će odgovorni biti privedeni licu pravde.
“Vladajuće političke strukture posljednjih godina se koriste raznim metodama i praksama kako bih zadržali vlast i pozicije na kojima su skoro 30 godina. Ovo govorim kao čovjek koji je preživio pakao viteške “Osmice”, koja je obilježila moje rano djetinjstvo, osjetivši svu golgotu rata. Smatram da mogu i da imam pravo javno govoriti o prvom i najvećem stradanju djece koje se dogodilo i za koje još nitko nije odgovarao. Naši ljudi koji nas predstavljaju spomenik koriste isključivo kao prozor i političku pozornicu. Neću reči da nemaju emociju ali ništa ili vrlo malo je napravljeno za kažnjavanje odgovornih. Preživio sam pakao “Osmice” ali teško preživljavam nepravdu i šutnju hrvatske politike. Ne samo ja, nego sve obitelji koje su pogođene ovim teškim stradanjem. Osmica je najveća mrlja u našoj ratnoj povijesti, a posebno zbog toga što nitko nije odgovarao za isto. Čak se i vrlo rijetko spominje, osim kada su obljetnice i sjećanja. Moja obitelj i ja smo izgubili brata, a ja sam izbjegao smrt s bolnim posljedicama ranjavanja, ali sve to je ostavilo teške rane osobito duhovne i psihičke, kako meni i mojoj obitelji tako i za moj narod, istiće Čečura.
Gledajući 30 godina lutanja i ne reagiranja hrvatske politike prema ovom zločinu barem kod nas nije umanjilo željom da se pritisnu institucije i kazne odgovorni. Mi se još uvijek nadamo kako će odgovorni biti privedeni licu pravde.
Mi nismo izgubili nadu, ali smo umorni od svega, krajnje iscrpljeni, svake godine slušajući jednu te istu priču. Međutim, moram napomenuti kako je sam dolazak i ona topla ljudska gesta kojom se odnosio prema ljudima pogođenih ovom tragedijom i sudbinom od gospodina Cvitanovića koji je izbjegao parade, ne želeći se slikati kod nas radilo osjećaj da postoje drugačiji vrijedni podrške. Sama gesta kojom nije želio koristiti Osmicu u političke svrhe, meni je bio dovoljan. To je bio motiv da se i sam uključim i dadnem svoj doprinos zajednici i narodu, ne dopuštajući nikom da zloupotrebljava tragediju na Osmici. Naš opstanak kao naroda i bolje sutra za djecu i obitelj ne leži u bježanju od istine ili tražeći “obećane zemlje” već da uzmemo sudbinu u svoje ruke i da pokažemo svakome ko ruši ili želi drugačiju politiku od one koja je ispravna da im nećemo dopustiti. Nedopustivo je da žrtva hrvatskog branitelja i čovjeka u Lašvanskoj dolini bude toliko ponižena. Sramotno je da niti jedno ozbiljnije stratište hrvatskog naroda u BiH nije kažnjeno. Tu držim odgovornim cijelu hrvatsku politiku koja se pokazala ili nesposobnom ili ih to ne zanima. Vjerujem kako će doći vrijeme da se i te stvari promijene, istiće Čečura.
Centralna.ba
Vatikanski mediji su u povodu 10. obljetnice izbora za Papu, koja se slavi 13. ožujka 2023., objavili razgovor sa svetim ocem Franjom.
„Prvo što mi dolazi na um jest da mi se čini kao da je to bilo jučer…“. To je prva misao koju je papa Franjo rekao u razgovoru o desetoj obljetnici početka njegova pontifikata. Deset godina proživljenih u „napetosti“ – kaže Papa – u vremenu koje je važnije od prostora i u kojemu su se izmjenjivali susreti, putovanja, lica mnogih ljudi.
Na pitanje što želi podijeliti sa svijetom u prigodi tog važnog trenutka za njegov život i njegovu službu, Papa odgovara: Vrijeme pritišće… žuri. I kada želiš uhvatiti danas, to je već jučer. Ako pak želiš uhvatiti sutra, još ga nema. I ti se nalaziš u toj napetosti jednoga danas koje je jučer, a nije sutra. Živjeti tako novost je. Mislim da je proteklih deset godina bilo tako: napetost, život u napetosti.
Od tisuća audijencija, stotina posjeta biskupijama i župama te od četrdeset apostolskih putovanja u svaki kutak svijeta, Papa u svom srcu čuva točno određenu uspomenu. Naziva ju „najljepšim trenutkom“. Riječ je o susretu na Trgu svetoga Petra sa starijim osobama, odnosno o audijenciji s bakama i djedovima iz cijeloga svijeta, održanoj 28. rujna 2014. godine.
Starije su osobe mudrost i mnogo mi pomažu. I ja sam star, zar ne?
Bilo je i ružnih trenutaka, a svi su vezani za strahote rata. Najprije posjet vojnim grobljima u Redipugli i Anziju, komemoracija iskrcavanja u Normandiji, zatim molitveno bdjenje za sprječavanje rata u Siriji, a sada okrutnost koja se živi u Ukrajini već više od godinu dana.
I mislim na majke koje dobiju pismo u kojemu piše: „Gospođo, čast mi je reći Vam da ste majka heroja. Ovo je medalja“. Pismo, medalja, ali sina nema.
On, biskup koji je došao s kraja svijeta, nije očekivao da će biti Papa koji vodi opću Crkvu u vrijeme trećega svjetskog rata.
„Nisam to očekivao… Mislio sam da je Sirija poseban slučaj, jedinstven, ali onda je tu bio Jemen, tragedija Rohingya u Mjanmaru. Ali, iza ratova stoji industrija oružja, to je đavolski.
Pritom je Papa ponovno spomenuo stručnjaka koji mu je rekao da kad se godinu dana ne bi izrađivalo oružje, nestalo bi gladi u svijetu.
Boli me kada vidim mrtve, mladiće – bilo Ruse bilo Ukrajince, ne zanima me – koji se ne vraćaju. Teško je to podnijeti.
Jorge Mario Bergoglio stoga nema dvojbi oko toga što zatražiti od svijeta kao dar za tu važnu obljetnicu: „Mir, potreban nam je mir.“
Posljednje je misli Papa usmjerio snovima od kojih se – kako uvijek govori – nikada ne smije odustati jer su usko povezani sa sjećanjem za budućnost.
Tri su Papina sna; za Crkvu, za svijet i za one koji upravljaju svijetom, san za čovječanstvo: Bratstvo, suze, osmijeh… Ljudsko bratstvo, svi smo braća, valja ponovno uspostaviti bratstvo. Osim toga, naučiti ne bojati se plakati i smiješiti; kada čovjek zna plakati i smiješiti se, to je osoba koja čvrsto stoji na zemlji, a njezin je pogled upravljen prema horizontu budućnosti. Ako zaboravimo plakati, nešto nije u redu. Ako zaboravimo smiješiti se, to je još gore.
Papa Franjo je na kraju zahvalio i uputio svoj blagoslov svima koji putem valova Vatikanskoga radija slušaju njegov glas na svim geografskim širinama i koji mu u ovim trenutcima šalju poruke s čestitkama, objavio je Vatican News, a prenosi međugorje.info.
Intervju
ZDENKO KOLAK(HDZ1990): Nakon raspuštanja općinskih i županijskih organizacija očekujemo još bolji i jači HDZ1990
U kratkom intervjuu sad već bivši predsjednik županijske organizacije HDZ1990 Zeničko Dobojskog Kantona Zdenko Kolak komentirao je nastup svoje stranke na prošlim izborima kao i predstojeće unutar stranačke izbore.
Kao prvo moram istaknuti kako je HDZ1990 u Zeničko Dobojskom Kanotnu ponovno vodila jednu nacionalno odgovornu politiku u kojoj je na zajedničkoj listi s HDZ-om BiH i svim strankama HNS ponovno ostvarila dobar rezultat i tako zadržala vrlo važnu političku poziciju Hrvata ovoga Kantona koja se manifestirala i kroz izbor delegata u Dom naroda.
Trenutno smo u fazi unutarstranačkog izbornog procesa gdje su raspuštene sve općinske organizacije kao i županijska. Proces unutarstranačkih izbora za našu Županiju kao i za Županiju Središnja Bosna i Posavsku Županiju vodi zastupnik u Parlamentu FBiH, povjerenik i zamjenik predsjednika Stipe Tokić i očekujemo kako ćemo u tom procesu ponovno izabrati osobe koji će voditi stranku u sljedeće 4 godine.
Sam unutarstranački proces koji se vodi u svim našim organizacijama nakon njihovog raspuštanja sigurno će proizvesti još bolji i organiziraniji HDZ1990, stranku koja i na ovaj način pokazuje kako je otvorila prostor mladim ljudima.
Centralna.ba
Intervju
ANTO BILIĆ(HDZ1990): HNS je skupina političkih stranaka koje ne postoje, tražit ću izlazak iz HNS-a
Za komentar cjelokupnog postizbornog procesa pitali smo i predsjednika HDZ1990 Antu Bilića.
“Nismo opterećeni sudjelovanjem u vlasti jer to ni u proteklom periodu nismo bili, djelujemo samostalno kao koalicija HDZ 1990-HSP BIH i HB sa dva zastupnika u Županijskoj skupštini Središnje Bosne i jednim zastupnikom u Parlamentu F BiH.
Treba napomenuti kako je HDZ1990 je u proteklom mandatnom periodu bio prekretnica za uspostavu vlasti u županiji Srdišnja Bosna”.
Bilić je prokomentirao i odnose u samom HNS-u
“Ako gledamo ono na što se HDZ BiH kroz takozvani HNS stalno poziva, legitimni predstavnici su one stranke koje imaju većinu u Domu naroda P F BiH, odnosno u klubovima naroda u Domu naroda P F BiH.
Za mene osobno i uvažavajući i to i takvo gledište legitimni predstavik bošnjaka je SDA sviđalo se to kome ili ne.
To je naravno kao i sve do sada HDZ BiH izigrao, ali postavljam pitanje tko će odgovarati za ovaj presedan kada se isto preglasavanje desi Hrvatima u tom istom domu u budućnosti.
Moje mišljenje o HNS je opće poznato i više je suludo i neozbiljno tu tvorevinu HDZ BiH i Dragana Čovića nazivati bilo kojim imenom nego najvećom štetočinom Hrvatskog naroda.
To je nažalost skupina političkih stranaka koje ne postoje čiji predsjednici su izabrani prije nekih dvadeset i više godina i imaju još uvijek u svom džepu pečat stranke koji je jedini potreban da bi ste služili HDZ BiH i Draganu Čoviću koji će vama i tim i takvim ipak zadovoljiti osobne interese, čak će neki biti imenovani i kao ministri ili pomoćnici ministara u BiH.
Zauzvrat, ti i takvi podobnici provode politiku širenja mržnje prema drugima i optužujući druge za neuspjeh i nestajanje naroda a pod plaštom HNS a provode politiku parazitskog hrvatstva, moralne i kulturne zapuštenosti, zaglupljivanja naroda da svi moraju biti HDZ BiH Jednako HNS.
To je u biti politika zaljubljena u samu sebe koja je lišena svake samokritike , politika koja je nastala s ciljem da mala grupa ljudi izrabljuje cijeli narod.
Ja nikada neču biti dio te i takve politike i od predsjedništva HDZ 1990 ću i ovaj put jasno tražiti izlazak iz HNS koji neuvažava ni svoje deklaracije koje donosi jer se i one već sutradan kose s njihovom nezdravom politikom.
Mi iz Središnje Bosne to i tako lažno hrvatsvo nećemo poštovati niti uvažavati i vjerujem da će i predsjedništvo HDZ 1990 konačno donijeti pravu odluku kada je u pitanju HNS.
Važno je naglasiti i kako nitko, baš nitko iz tog HNS-a ne pozove HDZ 1990 na razgovore oko barem minimalne suradnje u interesu naroda je stvar koja je prelila čašu i mi kao stranka barem kada je u pitanju Sredipnja Bosna ćemo naći načina kako tome politički kvalitetno odgovoriti” stoji u izjavi predsjednika HDZ1990 Ante Bilića.
Centralna.ba
Umjetnički voditelj folklornog sastava HKD-a “Napredak” podružnica Busovača, Ivan Križanović je gostovao u emisiji “Sitan kamen do kamena” radio postaje Mir Međugorje.
U prvom dijelu intervjua je govorio o osobitostima tradicijske kulture Hrvata Busovače, o ljubavi prema očuvaju tradicije i identiteta te bogatstvu onoga što su nam u naslijeđe ostavili naši stari. Poslušajte prvi dio intervjua, a nastavak će biti uskoro.
Intervju
MEKIĆ ZA VITESKI.BA: Nije Domiću nikakav spin, tražimo ministra iz reda srpskog naroda; nema više koalicije ni u kantonu ni u općinama
U nedavnom intervjuu ua naš portal centralna.ba predsjednik Stranke demokratske akcije u Središnjoj Bosni Asim Mekić je izjavio: “Pošto smo stranka s većinom mandata ministar iz reda srpskog naroda treba da bude predložen od strane SDA”. Ova izjava rezultirala je velikim interesom medija i javnosti, a prošloga tjedna je ministar u Vladi te tajnik ŽO HDZ BiH ŽSB Bojan Domić kazao kako vjeruje da pozicija ministra iz reda srpskog naroda neće biti kamen spoticanja, te je u svojoj izjavi, komentirajući navedeno mjesto u Vladi ŽSB rekao: “To su već spinovi određenih krugova koji nemaju čak veze ni sa SDA. Netko pokušava napraviti problem između HDZ-a i SDA. Niz ciklusa to nije bio problem, ministra iz reda srpskog naroda predlagao je HDZ uz suglasnost SDA. Vjerojatno ista formulacija ide i dalje”.
Asima Mekića je u svojoj kratkoj izjavi za portal viteški.ba ponovio i rekli bi još više zaoštrio stavove svoje stranke u odnosu na dosadašnjeg koalicijskog partnera. Izjavu prenosimo u nastavku:
1. Molimo Vas da za čitatelje portala viteški.ba pojasnite Vašu poziciju kada je u pitanju popunjavanje Vlade ŽSB, konkretno imenovanje ministra iz reda srpskog naroda te kako tumačite navod da se radi “o spinovima koji nemaju veze sa SDA” iako ste Vi kao predsjednik SDA u Središnjoj Bosni sami dali izjavu. Kada je u pitanju imenovanje Vlade ŽSB ono je propisano Ustavom i zakonima ŽSB, tako da Vladu čini premijer i 8 ministara – 4 iz reda bošnjačkog, 4 iz reda hrvatskog i 1 iz reda srpskog naroda.
U sadašnjoj, još uvijek aktualnoj Vladi SBŽ, ministre iz reda bošnjačkog naroda predlagala je SDA, i HDZ se tu nije uplitao u prijedloge, a ministre iz reda hrvatskog naroda je predlagao HDZ također bez miješanja SDA. Tično je da je ministar iz reda srpskog naroda bio predložen od strane HDZ-a, ali nije mogao dobiti „prolaz“ bez suglasnosti SDA. Ovo ili slično je bilo i u proteklim mandatima. Ovaj put SDA traži da predloži ministra i to bez saglasnosti HDZ-a, to jest kao što predlaže i Bošnjake, a sve imajući u vidu izborni rezultat. SDA ima 11 zastupnika u Skupštini ŽSB i bez nas se Vlada ŽSB ne može formirati. Isto tako, DF sa svoja 2 zastupnika će nam dati podršku, tako da je to 13. Još preciznije rečeno, pošto je DF „multinacionalna“ stranka, imaju zastupnicu u Skupštini ŽSB iz reda hrvatskog naroda, od nas traže da predlože ministra iz reda srpskog naroda, što se nama čini logičnim i opravdanim, i to ćemo i podržati.
2. Također, molimo Vas da u praktičnom smislu pojasnite što znači Vaš navod iz ranijeg intervjua: “Slijede i općinski izbori i sigurno u svim općinama gdje SDA bude imala kapacitet ova stranka će naći novog koalicijskog partnera iz reda hrvatskog naroda, a to neće biti HDZ BiH”?
Istina je da sam rekao, i tu nema nikakvog spinovanja, da ćemo na sljedećim, općinskim izborima tražiti i podržati novog koalicijskog partnera iz reda hrvatskog naroda. Sve pozicije koje sada pripadaju HDZ-u ostale bi i dalje na raspolaganju hrvatskom narodu, ali iz neke druge političke stranke. Da budem još precizniji: tamo gdje HDZ ima „apsolutnu vlast“ u Kreševu, Kiseljaku i Vitezu, sve drže u svojim rukama. Svi direktori javnih poduzeća, ustanova i institucija su iz reda hrvatskog naroda, a u svim općinama gdje su načelnici Bošnjaci, i gdje SDA ima većinu, to nije tako. To je podijeljeno ravnomjerno, imajući u vidu popis stanovništva i izborni rezultat. Ovo nije spin niti je ovo neka prijetnja. Ovo je samo odgovor HDZ-u na njihove poteze. Jednostavno, ukoliko ne budemo partneri na federalnom i županijskom nivou, onda nećemo biti ni na općinskom, što bi moglo imati negativne posljedice, i što niti u jednom slučaju ne želimo. Nije do nas. Vjerujte da ovo traže u svim općinskim organizacijama gdje SDA ima kapacitet da provede naprijed navedeno.
3. Kao dvije županije s posebnim statusom HNŽ i SBŽ vrlo pažljivo se pristupalo prilikom formiranja vlasti u ta dva prostora, što je praktično značilo kako su isti partneri činili vlast u te dvije županije. U svom intervjuu ste i najavili kako će to i ovaj put biti logika koju će koristiti SDA. Što u praktičnom smislu to može značiti ukoliko se u HNŽ-u vlast formira bez SDA? Hoćemo li ovdje imati vladu u “tehničkom mandatu”, zapravo cijeli mandat?
Treće pitanje se odnosilo na uvezanost ŽSB i HNŽ kao županije sa posebnim režimom, jer se vlade imenuju dvotrećinskom, a ne natpolovičnom većinom, a nekada su se i zvale županije sa posebnim režimom. Tu i vidim nekakvu povezanost jer je suština Federacije upravo u ova dva prostora, a u svim drugim županijama jedan od konstitutivnih naroda je dominantan. Prema tome, ukoliko bude problema u ovom smislu moguće je da postojeća Vlada u našoj županiji ostane na duži period, što ne bi bilo dobro. Još jednom da kažem: na nivou Federacije BiH SDA ima većinu u Klubu Bošnjaka. Imamo podršku jednog izaslanika iz reda DF-a, što je ukupno 13 izaslanika. Takozvana osmorka ima ukupno 10 što znači da ne mogu ni predložiti predsjednika/potpredsjednika Federacije BiH, a koji treba da predlože premijera za imenovanje Vlade Federacije BiH. Apsurdno je od SDA tražiti podršku za nešto što u startu nije moguće i za što nemaju pravo ni zakonsko uporište stoji u izjavi predsjednik KO SDA Asima Mekića za portal viteski.ba
Centralna.ba
Travnik: Bogat program na Danima otvorenih vrata Sveučilišta “Vitez”
Od 16. do 26. travnja 2024. godine u tijeku su Dani otvorenih vrata Sveučilišta “Vitez” u Travniku. Svaki dan od 11...
Crveni križ općine Travnik: Održano natjecanje iz programa pružanja prve pomoći za osnovne i srednje škole
U organizaciji Crvenog križa općine Travnik danas je u prostorijama OŠ “Travnik” održano natjecanje iz programa pružanja prve pomoći za osnovne...
Nastavlja se “Travnik Talks” uz glazbenika i skladatelja Nikšu Bratoša
U srijedu, 24. travnja 2024. godine u 17:30 Travnik će biti domaćin trećem izdanju “Travnik Talks” – serije inspirativnih razgovora s...
XI. izborna jedinica: HDZ-u tri mandata, Radoje za sad najbolji!
Državno izborno povjerenstvo u 21:45 objavilo je rezultate za XI. Izbornu jedinicu, a za sada HDZ osvaja sva tri mandata....
Zrinjski i Borac u finalu Kupa BiH
Nogometaši Zrinjskog plasirali su se u finale Kupa BiH nakon što su uzvratnom susretu polufinala na svom terenu svladali Slogu...
Pridruži se Viber platformi Brza Pošta 1323
Brza Pošta 1323 sada pruža još bolje iskustvo svojim korisnicima putem Viber platforme! Od sada, naša usluga je dostupna i...
HDZ pomeo konkurenciju,oporba u šoku!
Državno izborno povjerenstvo (DIP) u 21 sat objavio je prve rezultate današnjih parlamentarnih izbora.Prema njima, HDZ je pomeo konkurenciju.Nakon 25...
Dok druge općine zatvaraju škole i vrtiće načelnik općine Prozor/Rama uredio potpuno novu zgradu za vrtić
Mališani iz vrtića “Ciciban” jučer su s odgojiteljicama (tetama) i ostalim osobljem proveli posljednji dan u staroj zgradi vrtića. Posljednji...
