U srijedu 27.03.2022. je planirano otvaranje mosta Pelješac, velebne građevine koja spaja dva teritorija susjedne države Republike Hrvatske. O tom mostu se mnogo govorilo, godinama unatrag se obećavala njegova izgradnja, financijski doista zahtjevan poduhvat decenijama je ostajao samo na priči.

Međutim, kada se uozbiljila ideja o njegovoj izgradnji, a osobito kada je Europska Komisija dala zeleno svjetlo kao za projekt od osobitog nacionalnog značaja, te se obvezala pomoći njegovo financiranje, tada su i nasrtaji političkog Sarajeva bivali sve žešći i učestaliji, kako bi se zaustavila i onemogućila njegova gradnja.

U toj kampanji protiv gradnje mosta u BiH su prednjačili Željko Komšić i predstavnici ostalih stranaka građanske provenijencije, koji su, gle čuda, prijetili kako će svojim kontaktima u Europi zaustaviti takve namjere. Prijetili su pokretanjem postupka pred međunarodnim sudskim instancama o tome kako se namjerama Hrvatske o gradnji mosta onemogućava BiH strani pristup međunarodnim vodama, kako će se BiH onemogućiti ulazak brodova u Neumski zaljev, kako se gradnjom mosta povrjeđuje suverenitet BiH u međunarodnim odnosima i sl…

Unatoč bilateralnim susretima i razgovorima između dvije države, nastojanjima da se uvaže zahtjevi BiH strane i da se u tom smislu otklone eventualni problemi o kojima predstavnici institucija BiH govore (prvenstveno politički predstavnici Bošnjaka) te novim projektnim rješenjima koja bi omogućila prolaz brodovima ispod mosta, ni tada, kao ni danas u pregovorima o Izbornom zakonu nisu željeli pokazati spremnost ka postizanju kompromisnog rješenja. Sada nas iskustvo uči kako to nije ni bio cilj.

Velika galama, prijetnje iz Sarajeva, optužbe i difamacije prema hrvatskoj strani oko izgradnje mosta Pelješac uvijek su bili najžešći i najintenzivniji kada se na dnevnom redu u BiH otvori rasprava oko reforme Izbornog zakona u BiH. Po principu ruske maskirke, otvori problem negdje drugo kako se ne bi razgovaralo o problemima od suštinskog značaja. Doista, s ove vremenske distance moguće je naći simboličku povezanost između mosta Pelješac i reforme Izbornog zakona u BiH.

Unatoč brojnim reakcijama iz političkog Sarajeva kao i niza optužbi na račun Hrvatske u procesu okončanja sve potrebne procedure oko početka izgradnje mosta Pelješac, Europska Komisija nije našla za shodno prihvatiti niti jedan argument koji je dolazio iz Sarajeva, štoviše, odobrila je projekt i osigurala sredstva za zatvaranje cjelokupne financijske konstrukcije.

Tolika galama i optužbe nisu urodile plodom jer su europske institucije shvatile da ideja nije naći kompromis oko navedenog problema nego onemogućiti Republiku Hrvatsku u ostvarivanju suverenog prava u povezivanju vlastitog teritorija.

U srijedu 27.07.2022. je planirano otvorenje okončanog projekta izgradnje mosta Pelješac. Galama, optužbe i difamacije na tu temu su prestale, ali ovih dana svjedočimo poplavi destrukcije, komentara i teške antikampanje kao i prijetnji ratom zbog najave mogućnosti Visokog predstavnika da nametne izmjene Izbornog zakona o kojima se dugo razgovara. Izgleda da i u ovom slučaju destrukcija koja dolazi iz Sarajeva neće dati nikakvog rezultata. Most Pelješac je izgrađen, a kako stvari stoje i Izborni zakon koji će omogućiti demokratskije i pravednije izbore te onemogućiti destruktivne politike u još jednoj izbornoj prevari Hrvata u BiH, biti će nametnut. U tome je poveznica i simbolika mosta Pelješac i Izbornog zakona BiH.

Ovdje se most Pelješac, a uskoro i Izborni zakon može doživjeti kao kolosalna pobjeda nad destruktivnim politikama sarajevske političke klike. Dobrosusjedski odnosi, međunacionalni kao i prijateljski, međudržavni odnosi, ne mogu se graditi na način kako to zamišljaju neke politike u Sarajevu. Tako neće ići…

AUTOR: Ivan Križanović