Crna kronika
Ispovijest državljanina BiH koji je ratovao u Siriji: Uživao sam. Kad nisam na liniji, vozim motor, kupam se u bazenu
“Ja sam jedini terorist u povijesti zatvora u Zenici koji je imao vikend pogodnosti. Jedini”, počinje svoju priču za Radio Slobodna Europa (RSE) 34-godišnji državljanin BiH koji je trogodišnju kaznu zatvora zbog ratovanja u Siriji, izrečenu na Sudu Bosne i Hercegovine, odslužio u siječnju 2020. godine.
U Siriju je otišao 31. siječnja 2013. godine. Kad se osvrne na taj period, kaže, nije imao “jasnu sliku” te zemlje i onoga što se tamo tada događalo.
“Isključivi razlog zbog kojeg sam otišao i koji me poslalo tamo su snimke koje sam gledao o zlostavljanjima muslimana. Mene nitko nije poslao, niti mi je neko dao pare da odem tamo. Bilo je stvari koje su bile kako sam očekivao, bilo je onih koje nisu bile takve kako sam očekivao”, govori za RSE pod uvjetom da njegovo ime ne bude objavljeno.
U Siriju je, kaže, otišao da ratuje na strani “opozicije”, pojašnjava da je riječ o “slobodnoj sirijskoj armiji”.
“Tad ISIL nikako nije postojao u Siriji, ali to se ne spominje nigdje u mojoj optužnici i u mojoj presudi. I kažu – otišao je s namjerom da se priključi ISIL-u. Kojem ISIL-u?”, govori osuđeni 34-godišnjak.
Družio se s Bošnjacima koji su već bili u Siriji, živio je u Azazu kratko, a potom nešto duže u Alepu. Na pitanje je li se borio odgovara da je bio u Siriji, “u ratu sam bio”. Kaže i da je naučio koristiti oružje u Siriji.
“Moja jedinica zvala se ‘Domaći i strani’ (Ketibetul muhadziri vel ensar), zapovjednik je bio Čečen. Kad sam napustio Arape, prešao sam tu gdje su Bosanci i tu je bio glavni Čečen. I tu je došlo do problema, jedna grupa je prešla u ISIL. Mi smo ostali tu. Nisam bio nikad za to za pređem, nisu me uvjerili da je ono što oni rade ispravno. Da su me silom htjeli natjerati, natjerali bi me. Jedan dio Bosanaca koji je prešao u ISIL, prešao je iz straha. Tada su oni bili najjači na terenu i taj broj koji je prešao nije prešao jer su mislili da su oni ispravni nego iz straha da će poginuti na drugoj strani”, prisjeća se.
Znak da napusti Siriju za njega je bila pojava sukoba između pobunjeničkih frakcija. Kaže da je u jednom trenutku nastao opći kaos, te da nije “više bio rat protiv režima”.
“To se dogodilo zbog borbe za vlast, tko će biti glavni. ISIL je htio pokriti čitav teritorij, neke frakcije se nisu slagale s tim. Meni je bilo lijepo dok nisu ti problemi počeli. Kad sam bio na liniji, bio sam na liniji. Kad nisam, uživao sam. Išao sam na bazen, vozio sam motor”, ispričao je za RSE.
Povratak u BiH
Nakon što je shvatio da, kako kaže, stvari nisu bile onakve kako je očekivao, iz Sirije je otišao u Tursku, gdje je boravio kraće vrijeme. Nakon toga se odlučuje vratiti u BiH.
“Najviše zbog roditelja, bio sam ih poželio, a i zato što u BiH još nije bio zakon o tome da je odlazak u Siriju kazneno djelo”, govori za RSE.
Četiri mjeseca nakon što je došao u Bosnu i Hercegovine uhićen je po nalogu Tužiteljstva BiH, u policijskoj akciji “Damask 1”.
Privođenje tijekom akcije Damask
“Znao sam zašto me traže. Zbog Sirije. Došli specijalci, opkolili čitav grad. Kao da hapse ne znam koga. Bio sam ljut tad što su došli, ali oni su bili fer i korektni. Pitali su me imam li oružje, nikad nisam imao oružje. Odveli su me u SIPA-u. Tri dana su me ispitivali. Bili su dobri, ne mogu ništa reći. Ja sam pušten nakon 72 sata, nisam bio u pritvoru”, prisjeća se.
Tužiteljstvo BiH optužilo ga je da je organizirao, financirao i pridružio se tzv. Islamskoj državi u Siriji.
Suđenje je trajalo skoro dvije godine. Otežavajuća okolnost bile su ranije presude, prije odlaska u Siriju, jedna uvjetna i jedna na tri mjeseca. Kaže, jedna je zbog tučnjave, druga zbog napada na nacionalnoj osnovi, kada je u centru bh. gradića u kojem živi muškarcu strgnuo križ s lančića.
“Došli smo do kraja suđenja, ništa nisu imali protiv mene. I na kraju je Tužiteljstvo imalo dodatni dokaz, zaštićenog svjedoka. I dovelo je tog svjedoka. Postavili su mu pitanje jesam li se ja borio s ISIL-om protiv režima. To je djelomično točno, jer ja sam se borio protiv režima, ali nisam bio u ISIL-u. Ja sam ISIL-u bio neprijatelj, jer nisam htio biti s njima”, kaže.
Sud BiH proglasio ga je krivim i kaznio na tri godine zatvora. Odobreno mu je i spajanje kazne od tri mjeseca zbog napada na nacionalnoj osnovi. Kaže da na izricanje presude nije otišao jer je znao da će ga osuditi.
“Nisam znao na koliko dugo. Poslije sam samo dobio obavijest da se javim u zatvor u Zenici. Nitko nije došao po mene. Sve sam sam. Ja sam odležao svoje. Ja sam svoj dug platio. Nije trebalo ni ići nikako. Dabogda rat nikako nije ni bio. Mene su osudili za ISIL, da sam organizator, financijer i član. A ja nisam za to kriv. Pogriješio sam što sam otišao. To je moja greška. Sad ne bih otišao. Sad da je takva situacija, ne bih.”
Deradikalizacija i reintegracija osuđenika
Po dolasku u Kazneno-popravni zavod u Zenici, najstariji i najveći zavod ovog tipa u BiH, smješten je u izolirani paviljon.
“Bio sam u IV paviljonu, u izolaciji, zatvor u zavoru. Kažnjenički paviljon. Smatrali su da sam visokorizična osoba. Ali ja sam jedini koji je izašao iz IV paviljona, a osuđen sam za terorizam”, kaže sugovornik RSE i objašnjava da je u zatvoru zbog dobrog vladanja nakon izlaska iz IV paviljona imao i dozvolu da izlazi za vikend.
U razgovoru s RSE kaže da tijekom izdržavanja kazne nije bio dio nikakvog programa za deradikalizaciju, osim redovnih programa resocijalizacije i radne terapije.
“Nikad nitko nije došao da priča o tome. Bio je neki zatvorski psiholog, ali nije to vezano za ovo. Ne postoji program deradikalizacije. Samo te strpaju u paviljon i to je deradikalizacija. Dolazile su neke strane organizacije da vide utječem na neke ljude u zatvoru, radikaliziram li ih. Nikad nisam nikome govorio da treba klanjati niti sam nagovarao, ni u zatvoru ni vani”, ističe.
Odgovor iz Ministarstva pravde BiH
Iz Ministarstva pravde BiH u pisanom odgovoru za RSE navode da je ova ustanova provela nekoliko projekata reintegracije i postpenalne pomoći, naglasivši da “Bosna i Hercegovina ima zatvorski sustav sa suvremenim propisima i preuzetim međunarodnim i europskim standardima iz oblasti zatvorskog sustava”.
“Zakonski propisi glede visokorizičnih osoba, u koji spadaju osobe osuđene za kaznena djela ‘terorizam’ i ‘protuzakonito formiranje i pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama’, usklađeni su s preporukama Vijeća Europe, određenim konvencijama i međunarodnim sporazumima koji tretiraju područje lišenja slobode osoba i njihovih ljudskih prava, te s odlukama Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, kao i s domaćom sudskom praksom”, navodi se u odgovoru Ministarstva na pitanje o programima reintegracije osoba osuđenih zbog ratovanja u Siriji.
Sugovornik RSE koji je osuđen zbog ratovanja u Siriji kaže da bi pristao da je “netko došao razgovarati”.
“Imali smo radnu terapiju, jedino to. To sam radio. Kad su me pustili iz izolacije, brzo sam se zaposlio. Prvo kao šnajder, a poslije sam vodio neke knjige za zatvorsku firmu jer sam završio ekonomsku školu.”
Jedan od projekata u kazneno-popravnim zavodima u BiH u vezi s deradikalizacijom jest projekt „Strukturirano upravljanje kaznom za osuđena lica s nasilnim i ekstremističkim ponašanjem u Bosni i Hercegovini“ koji provodi Vijeće Europe u BiH.
“Konkretno, cilj projekta je ograničavanje negativnog utjecaja koje radikalizirani zatvorenici mogu imati na druge zatvorenike. Projektne aktivnosti su osmišljene s ciljem unaprjeđenja sposobnosti zatvorskog osoblja za rano prepoznavanje svih znakova radikalizacije među zatvorenicima i efikasno postupanje sa zatvorenicima”, odgovor je Vijeća Europe na pitanje RSE o konkretnim učincima ovakvih projekata.
U Bosni i Hercegovini u tijeku je i projekt “Podrška reintegraciji nasilnih i ekstremnih zatvorenika u BiH” koji se provodi pod pokroviteljstvom Vijeća Europe i Vlade Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske na temelju prethodne Odluke Upravnog odbora čiji su članovi između ostalih i predstavnici Ministarstva pravde BiH, Federalnog ministarstva pravde, Ministarstva pravde Republike Srpske iz područja izvršenja kaznenih sankcija.
Projekt se odnosi i na osobe koje su počinile kaznena djela „Terorizam“ i „Protuzakonito formiranje i pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama, a sve u cilju sprječavanja povratka zatvorenika nasilnom ekstremizmu pri otpuštanju u zajednicu.
Koliko je bh. državljana ratovalo u Siriji?
Točan broj nije poznat. Zna se da je na teritoriji koju kontrolira kurdska administracija oko stotinu bh. državljana u zatvorima ili kampovima za žene i djecu, međutim broj državljana koji su u pokrajini Idlib, koju i dalje kontroliraju pobunjenici, nije poznat.
U BiH je 2019. godine iz Sirije deportirano ukupno 26 bh. državljana, od čega osam muškaraca koji su procesuirani na Sudu BiH zbog sudjelovanja u ratnim sukobima u Siriji. Trojica su osuđena, petorici se i dalje sudi.
Život nakon kazne
Kao jedan od složenijih dijelova reintegracije osuđenika, iz Ministarstva pravde BiH navode postpenalnu pomoć, projekt koji je, u jednoj fazi, u BiH financirala Vlada Kraljevine Nizozemske. Fokusirao se na glavne segmente resocijalizacije (financije, rad i zapošljavanje, pomoć u stambenom zbrinjavanju, obrazovanje i psiho-socijalna pomoć).
Postpenalni život 34-godišnjaka, bivšeg militanta koji je razgovarao s RSE, počeo je u siječnju 2020. i dosad, kaže, nije uspio naći posao.
„Tko da me zaposli sad u svemu ovome. Teško. Pokušavam da ne razmišljam o stvarima koje trenutno ne mogu ostvariti. Neću da razmišljam. Nešto zaradim, honorarno“, kaže.
Prije odlaska u Siriju živio je u selu Maoča, u blizini Brčkog, na sjeveru Bosne i Hercegovine. To je mjesto u kojem, uglavnom, žive pripadnici selefijske zajednice u BiH.
Kad govori o tome što bi želio, kaže „najradije bih otišao negdje da sam živim. Da čuvam ovce“.
Na pitanje bi li se družio s ljudima s kojima je bio u Siriji, od kojih su neki i dalje tamo, odlučno odgovara:
„Ne bih. Jednostavno, ne bih. Nisu me poslušali kad sam im govorio da i oni idu iz Sirije.“
Dnevnik.ba
Crna kronika
U Kruščici kod Viteza pokidana zastava hrvatskog naroda
U selu Kruščica pored Viteza danas su nepoznate osobe, s jarbola koji se nalazi pored mjesnog groblja i Crkve sv. Mateja, skinule i pokidale zastavu hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, doznaje RTV Herceg-Bosne. Na zastavi je, kao što se vidi iz priložene fotografije, stajao natpis “Kruščica”.
Dopredsjednik mjesne zajednice Kruščica Igor Botić – Bole za RTV Herceg-Bosne kazao je da su također polomljeni nosači na koje je zastava bila postavljena, a posebno važno u ovoj priči je i to što je u Krušćici jutros u 6 sati nestalo struje.-U selu od 6 sati do 7:20 jutros nije bilo struje tako da nadzorne kamere nisu mogle raditi, a zastava je skinuta baš u tom razdoblju. O kidanju zastave hrvatskog naroda obaviješten sam tek u 11:30, kazao je Botić za web stranicu RTV Herceg-Bosne.
Botić nam je također kazao da je o ovaj događaj prijavio policiji.“Pripadnici PS Vitez izišli su na lice mjesta zajedno s inspektorima iz Travnika te su obavili očevid”, kazao je Botić te dodao da je u policiji davao iskaz oko dva sata.
Hrvati u Kruščici tijekom rata pretrpjeli torturu i mučenja
Inače, u Kruščici po popisu iz 2013. godine živi 628 Hrvata i 1.575 Bošnjaka.
Mjesto je bilo poprištem ratnih zbivanja u bošnjačko-hrvatskom ratu. Dana 13. travnja 1993. pripadnici Armije BiH pokušali su ubiti bojnika Darku Kraljevića, zapovjednika postrojbe HVO-a Vitezovi, i njegovu pratnju. Tada su to bili prvi manji okršaji u ovom dijelu Bosne.Selo je cijeli rat držala Armija RBiH, kao i izvorište Kruščicu i viteški gradski vodovod. Za svoje potrebe reaktivirali su sabirni logor u Kruščici u koji su zatvarali zarobljene hrvatske civile, koji su ondje pretrpjeli torturu. Trpjeli su maltretiranja, ponižavanja, premlaćivanja, odvođenje na kopanje rovova.
Crna kronika
Umrla je Hana Vlašić (22), višestruka prvakinja Hrvatske u taekwondou
UMRLA je Hana Vlašić, 22-godišnja hrvatska taekwondoistica. “Iznenada, u 22. godini života napustila nas je naša vrhunska sportašica Hana Vlašić. Iza nje ostala je bogata sportska karijera. Od samih početaka isticala se talentom i predanošću sportu”, navodi Crotaekwondo.
“Hana je osim velikog broja državnih zlatnih odličja osvojila naslove europske kadetske prvakinje u formama (Rodos, Grčka, 2017.), europske juniorske prvakinje u formama (Antalya, Turska, 2019.) te 5. mjesto na Svjetskom prvenstvu u formama u uzrastu kadetkinja (Lima, Peru, 2016.)
Bila je uzor i primjer istinske sportašice, predane i bez kompromisa u ostvarenju svojih sportskih ciljeva. Njezin trag u hrvatskoj taekwondo povijesti ostat će zauvijek”, dodaje medij specijaliziran za praćenje ovog sporta.
BiH
MUP SBK brzom reakcijom uhvatio osobu koja je otuđila Očenaše i uništila kip na Gospinom vrelu
Policijski službenici PS Travnik uspješno su rasvijetlili krivično djelo „Oštećenje tuđe stvari“ i „Teška krađa“ koja su izvršena dana 05.11.2024.godine na štetu Župe Svetog Mihovila – Ovčarevo, općina Travnik. Prema prijavi, od strane NN izvršioca ili više njih oštećen je kip Gospe, dok je Krunica otuđena.
Operativnim radom na terenu službenici policije su došli do saznanja da je osumnjičeni za izvršenje predmetnih krivičnih djela E.D. iz Donjeg Vakufa.
U saradnji sa nadležnim Kantonalnim tužilaštvom protiv osumnjičenog se poduzimaju zakonom propisane mjere i radnje.
BiH
Nepoznate osobe oštetile spomenik na svetištu “Gospino vrelo” kod Travnika
Nepoznate osobe su izvršile vandalski čin na svetištu “Gospino vrelo” kod Travnika, te su pritom oštetile i otuđile spomenik, koji je posvećen duhovnim vrijednostima ovog lokaliteta. Svjedoci su prijavili da su primijetili štetu prilikom posjete svetištu, no za sada nema informacija o počiniteljima, a uviđaj su obavili pripadnici Krim službe PS Travnik.
Prema prvim informacijama, oštećenje uključuje napukline na strukturi Spomenika, kao i vidljive tragove vandalizma na okolnim dijelovima svetišta i razbacane vjerske relikvije. Vandalizam je prouzročio značajnu materijalnu štetu, što izaziva zabrinutost među vjernicima i lokalnim stanovništvom koje se redovito okuplja na ovom mjestu zbog njegove duhovne važnosti.
Policijske snage su izvršile uviđaj na mjestu događaja i pokrenule istragu s ciljem identificiranja i privođenja počinitelja.
Ovaj incident je ozbiljno narušio mir i sigurnost na svetom lokalitetu “Gospino vrelo,” te izazvao negativne reakcije unutar zajednice. Policijska istraga je u tijeku, a nadležni pozivaju građane da prijave bilo kakve informacije koje bi mogle pomoći u pronalasku odgovornih osoba.
BiH
Ukrali krov sa štale
ZENICA – S pomoćnih objekata, štale i šupe, vlasnika iz Topčić polja ukradeni su crijep i krovna konstrukcija, priopćeno je iz MUP-a Zeničko-dobojskog kantona (ZDK).
BiH
VITEZ: Teža prometna u Vitezu, jedno auto na krovu, promet otežan
Večeras oko 17:30 na magistralnom putu M5 Vitez – Busovača u PC 96 dogodila se teža prometna nesreća u kojoj su sudjelovala dva vozila, a jedno je završilo na krovu…
Promet ma ovoj dionici odvija se otežano, a zbog prometne nesreće stvorile su se velike gužve u oba pravca.
Uviđaj obavljaju pripadnici PS Vitez.
BiH
U policijskoj akciji ‘Most’ u Vitezu pronađen i oduzet kilogram speeda
Kontinuiranim aktivnostima policijskih službenika Uprave policije Ministarstva unutarnjih poslova Srednjobosanske županije (MUP SBŽ), koje su usmjerene na borbu protiv kaznenih djela iz oblasti zloupotrebe opojnih droga, u suradnji s nadležnim Županijskim tužiteljstvom, uspješno je realizirana operativno-taktička akcija kodnog naziva “Most”.
Policijski službenici sektora kriminalističke policije i jedinice za specijalističku podršku su na osnovu naredbe Općinskog suda Travnik izvršili pretrese na dvije lokacije u mjestu Kruščica, općina Vitez.
U pretresu obiteljske kuće i pratećih objekata koje koristi A.H., rođen 1993. godine, i dvorišta u vlasništvu S.H., pronađeno je i oduzeto oko 1,5 kilograma zeljaste materije za koju se sumnja da je opojna droga kanabis, oko kilogram bijele praškaste materije za koju se sumnja da je opojna droga speed, kao i više manjih paketića navedene materije, pogodnih za uličnu prodaju, priopćeno je iz MUP-a SBŽ-a.
Također, prilikom pretresa kuće i pomoćnih objekata koje koristi H.B., rođen 1995. godine, pronađene su i oduzete određene količine materija za koje se sumnja da su opojne droge speed i kanabis, tri digitalne vage pogodne za vaganje navedenih materija i dvije radio stanice.
U suradnji s nadležnim županijskim tužiteljstvom osumnjičeni su lišeni slobode i protiv njih se poduzimaju zakonom propisane mjere i radnje u vezi s kaznenim djelima “neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga” i “posjedovanje i omogućavanje uživanja opojnih droga”, naveli su iz županijskog MUP-a.
BiH
U šumi kod Rame pronađeno beživotno tijelo bez glave
U nedjelju 3.11.2024. godine, oko 11,45 sati, u PS Prozor-Rama prijavio je Ž.Z. da je u šumi, između Perića i Duga, u mjestu „Ponir“, pronašao ljudski skelet bez glave, s dijelovima odjeće, pored kojega se nalazila lovačka puška i nož. Upoznati Odjel krim. policije PU Konjic i dežurni tužitelj. Izvršen očevid, te poduzete sve potrebne mjere.
Crna kronika
Majka ostavila dijete na klupi dok ode kupiti karte, a onda je vidjela horor koji je uslijedio
Ljudi su sjedili na klupi kad se nadstrešnica srušila, smrvivši u trenutku nevine ljude. Taj zvuk bio je poput detonacije, kao da se zemlja otvorila.
Jednostavno se ne može opisati, nisam znao gdje sam”, priča medijima muškarac koji je od nadstrešnice koja je pala sa Željezničke stanice Novi Sad i usmrtila 14 ljudi bio udaljen 20 metara.
“Svi smo stali, zbunjeni i u šoku. Ukočio sam se u mjestu, nisam se mogao pomaknuti. Nakon nekoliko sekundi, kad smo shvatili što se dogodilo, potrčali smo prema ruševinama, nadajući se da ćemo pronaći nekoga tko je preživio. Ali to su bile tone betona, a mi, obični građani, nismo mogli ništa učiniti. Pred našim očima, u samo jednom trenutku, nastradalo je toliko ljudi”,naveo je muškarac.
Dodao je i kako je jedna žena ostavila svoje dijete na klupi ispred stanice i otišla kupiti kartu, a onda je kroz staklo željezničke stanice vidjela kako se nadstrešnica obrušava na tu klupu.
“Pokušavala je doći do djeteta, vrištala je i zapomagala. Srce mi se slomilo. Ona sebi nikad neće moći oprostiti, ne znam ni kako će nastaviti dalje. Ni ona, a ni sve obitelji nedužno nastradalih. U tom trenutku sve je stalo. Ljudi su trčali, ali nitko nije znao što napraviti. Vrištali smo, plakali, zapomagali, pokušavali pomoći onima koji su ostali zarobljeni”, ispričao je svjedok.
On je rekao kako je moglo poginuti i mnogo više ljudi.
“Tu blizu je autobuska postaja, gdje stoje gradski, ali i školski autobusi puni djece. Moglo je biti više žrtava. Da sam prišao samo malo bliže, možda bih i ja bio jedna od njih”, kazao je za “Nova.rs”.