Rođena u Sarajevu 1984. godine. Zvanje diplomirani ekonomista stiče na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu na  smjeru Međunarodna ekonomija, nakon čega počinje raditi u Federalnoj direkciji za izgradnju, upravljanje i održavanje autocesta u decembru 2008. godine. Za vrijeme studiranja je radila i kao demonstrator na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu kao i u HVB Central Profit banci. Kroz karijeru u JP Autocestama FBiH prolazi sve hijerarhijske nivoe, od volontiranja do izvršnog direktora.
U maju 2023. Nadzorni odbor Autocesta FBiH uz saglasnost Vlade FBiH Mirnesu Agić imenuje za v.d. izvršnu direktoricu Sektora za opće, pravne i kadrovske poslove, na čijem je čelu i danas.

Trenutno radite na odgovornoj poziciji. Koliko je ženi na Balkanu teško biti na rukovodećoj poziciji?

Ne bih rekla da je ženi na Balkanu teško biti na rukovodećoj poziciji koliko je teško doći do te pozicije. Ne radi se samo o našem okruženju, u svijetu je poznata činjenica da su muškarci u većini slučajeva na visokim pozicijama dok su ženama pristupačnija mjesta na nivoima srednjeg menadžmenta. Jedan od glavnih razloga zbog kojih je manje vjerovatno da će žene biti unapređene na pozicije direktora svodi se na nesvjesnu pristrasnost i manifestuje se na brojne načine. Jedan od primjera je činjenica da se žene često zapošljavaju i unapređuju na osnovu prošlih dostignuća, dok se muškarci mogu zaposliti i unaprijediti na osnovu budućih potencijala. Prvi korak ka rješavanju ovog problema bi bila obuka o nesvjesnim predrasudama za zaposlenike koji sprovode preglede radnih učinka. Ta obuka bi mogla pomoći da se poboljša nedostatak žena koje napreduju do menadžera i na kraju dalje u korporativnom procesu.

Smatrate li da žene nisu dovoljno iskorištene da bi bile vođe u nekoj oblasti?

Svakako, tome u prilog idu činjenice i istraživanja koja se svakodnevno provode.

Na koje ste poslovne uspijehe do sada ponosni?

Posebno poslovno dostignuće na koje sam ponosna je bila implementacija prepaid biling sistema,
projekat koji sam vodila zajedno sa timom kolega kada smo kreirali potpuno novi i efikasniji sistem elektronske naplate cestarine sa uvođenjem mobilne aplikacije za online dopunu ACC kredita i praćenje korisničkog računa. Dodatno sam ponosna na predstavljanje Bosne i Hercegovine u Sekretarijatu Transportne zajednice gdje sam aktivno učestvovala od 2019. godine do imenovanja na poziciji v.d. Izvršnog direktora. Razmjena iskustava i načini korištenja dostupnih nam sredstava iz polja transporta i komunikacija su od velikog značaja, a Transportna zajednica je mjesto gdje se region na temu transporta okuplja.

Koji je Vaš najveći izazov u karijeri trenutno? Koje su to vještine koje su vas dovele do pozicije izvršne direktroice sektora za opće, kadrovske i pravne poslove?

Trenutno je najveći izazov pozicija koju obnašam. Prije imenovanja sam rukovodila Odjelom za elektronsku
naplatu cestarine i bila odgovorna za isti, ovo je dosta veći nivo tako da je i izazov samim tim puno veći. Organizacijske vještine i sposobnost timskog rada je najbolji recept za uspijeh. Pojedinac teško da može ostvariti velike rezultate, ali sa dobrim timom
ne postoje prepreke. Najbitnije je imati jasno definisane ciljeve i realizacije istih u etapama. Na taj način se dolazi do najboljih realizacija. Poštivanje roka za postizanje zadatog cilja je ključ uspjeha. Ono što sam radila kao šef, a namjeravam raditi i kao izvršna direktorica je biti pokretač ostatku ekipe. Kad tim ljudi kojim rukovodite vidi da ste vi pokretač procesa onda vas slijede i tek tad imate rezultate rada sa kojim su svi zadovoljni.

Koji su Vam prvi koraci nakon imenovanja na poziciju izvršne direktorice Sektora za opće, pravne i kadrovske poslove?

Prvo što smo uradili na nivou Sektora je pokretanje procesa usklađivanja internih akata Preduzeća sa zakonima i kreiranje radne grupe koja je zadužena za prijedlog izmjena Zakona o cestama FBiH i Zakona o autocesti na Koridoru Vc. Planiramo pripremiti
inicijativu nadležnom Ministarstvu prometa i komunikacija FBiH za izmjenu navedenih akata kojim ćemo transponovati EU direktive iz polja transporta i komunikacija u naše zakonodavstvo.

S kojim bi rezultatima rada u mandatu bili zadovoljni?

Ako govorimo o rezultatima rada Sektora kojim rukovodim bila bih zadovoljna ukoliko bismo uspjeli uskladiti zakone iz našeg domena sa EU pravilima. Efikasnom reorganizacijom rada unutar Sektora na način da bi svi zaposleni bili pravilno raspodjeljeni kako bi mogli dati svoj maksimum u radu kaoi privođenje eksproprijacije nekretnina kraju. Što se tiče rezultata rada nove Uprave, mislim da ovo govorim i u ime kolega članova iste, jedino zadovoljstvo bi nam donijeli završetci radova i novi pušteni kilometri autoceste u promet.

Volite posao koji radite, šta Vas usrećuje i čini zadovoljnom?

Ljudi koji me poznaju kažu da sam radoholičarka i da kada se uhvatim u koštac sa nekim poslom ili problemom ne popuštam dok ne završim. Rezultati rada su mi posebna satisfakcija, tim više kada okolina vidi i prepozna postignuto, ali ništa ne može predstavljati veći uspjeh od sposobnosti da se kreira radna atmosfera i kolege učine dijelom kolektiva koji zajedno stvara uspješne rezultate.

Press JP Autoceste FBiH

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić objavio je danas da su preliminarni rezultati javnog poziva za selekciju domaćinstava za podjelu EU pomoći s ciljem prevazilaženja energetske krize spremni, te da će građani već od srijede moći provjeriti status prijave na linku napravljenom isključivo za ovu namjenu.

Ministar Delić iznio je preliminarne podatke prema kojim je najveći broj aplikacija koje ispunjavaju uvjete u kategoriji umirovljenika gdje je 115.945 prihvaćenih prijava, zatim u kategoriji domaćinstava koja primaju dječiji doplatak sa 29.945 uspješnih prijava. U kategoriji domaćinstava u kojima žive osobe na stalnoj novčanoj pomoći  ukupno je 5.558 uspješnih prijava, dok je u kategoriji domaćinstava koja čine samohrani roditelj ukupno 1.040 prihvaćenih prijava. Gledajući po kantonima, najveći broj domaćinstava koja su ostvarila pravo na ovu pomoć je u Tuzlanskom kantonu, ukupno 32.600, zatim u Zeničko-dobojskom 32.038, te Kantonu Sarajevo 29.643 i Srednjobosanskom kantonu 22.808.

– Prema trenutnim podacima, pravo na novčanu pomoć ostvarilo je 152.488 domaćinstava, po sve četiri kategorije. Za ove prijave, uparivanjem sa relevantnim spiskovima, potvrđeno je da ispunjavaju sve uvjete propisane javnim pozivom. Naglašavam da je čitav proces rađen automatski, po zadanim kriterijima, čime je minimaliziran bilo kakav spoljni uticaj i prostor za ljudsku grešku – kazao je ministar Delić.

U skladu s naporima da se ovaj proces učini što transparentnijim, naglašavaju iz Ministarstva, od srijede, 6.12.2023. godine, svi građani će biti u mogućnosti provjeriti status svoje prijave online. Status prijave, po privremenoj listi kvalificiranih domaćinstava, moći će se provjeriti na web stranici https://eupomoc.fmrsp.gov.ba/, najkasnije do 12.12.2023. godine i to jednostavnim unosom matičnog broja podnosioca prijave ili jednog od članova domaćinstva. Po unosu matičnog broja prikazat će se status prijave, uz potvrdu ostvarenog prava ili detaljno obrazloženje uvjeta koji nisu ispunjeni.

Ukupna broj prijava na Javni poziv je 216.360 domaćinstava, odnosno 429.066 osoba.

Ministar Delić je naglasio da je provođenjem ovog javnog poziva napravljen i prvi registar domaćinstava u Federaciji BiH koji čini više od 215.000 domaćinstava i oko 400.000 pojedinaca, te da je ovaj registar značajna osnova za izradu socijalne karte FBiH koju Ministarstvo planira uraditi tokom ovog mandatnog perioda, priopćeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Sektor informacijskih tehnologija u BiH, koji je prethodnih godina doživio nevjerojatan procvat i masovna zapošljavanja uz rast plaća kakve su do sada imali samo bankari, sada se suočava s ozbiljnim padom posla, otpuštanjima i rezovima zarada.

Kako su za portal Capital ispričala tri neovisna izvora, programeri i šefovi nekoliko IT kompanija, nakon nadrealnog rasta kompanija i “bildanja” plaća programera koje dosežu do 7000 KM, a za neke specijalnosti i do 10.000 KM mjesečno u BiH, na red je došao bolni pad čije će se posljedice tek osjetiti. – Kriza “outsourcing” industrije, koja je početkom ove godine zahvatila svjetsko, a onda i naše tržište, pokazuje se u punom obujmu.Padovi su ogromni i bit će strašniji nego što je bio rast. Projekata više nema, a tisuće priučenih programera koji su dobili poprilično visoke plaće za juniorske pozicije ostaju bez posla na svakom koraku. Čak su i neke IT tvrtke propale u svijetu, ali i kod nas – objašnjava vlasnik jedne od banjolučkih IT kompanija, koji nije želio da mu budu objavljeni ime i naziv tvrtke.

Kaže da su se vlasnici biznisa u razdoblju pandemije na silu širili kroz masovna zapošljavanja i stvaranje privida velikih i sposobnih izvođača radova samo da bi dograbili što veće i skuplje projekte. Tako smo dobili tisuće ljudi koje ne krase posebne vještine zanata, ali dobro zarađuju, stvarajući privid rasta. Plaće programera u prosjeku su bile između 5000 i 7000, a sad očekuje da će pasti na oko 3000 KM. Inače, u BiH je više od 1100 registriranih poslovnih subjekata koji uključuje razvoj softvera, IT konzalting i slično, a lani su imali prihod od 1,2 milijardi KM i dobit od 217 milijuna KM.

Godinu prije ostvarili su 690 milijuna KM, a dobit je bila 117 milijuna KM. Čak 40 njih ostvarilo je više od 5 milijuna KM prihoda.

Nakon što su se oglasili danas iz Ambasade SAD te uputili kritike na račun secesionističkih politika Milorada Dodika, oglasila se i njegova kćerka Gorica.

– Američka turistička agencija iz SA se opet oglašava, izgleda im posao zatajio pa ni glavna maskota više ne donosi profit svojim video promocijama. Nego kad smo kod Amera, danas je Glovo otkazao saradnju sa restoranom Agape, uz obrazloženje da su u vlasničkoj strukturi većinom Ameri pa moraju.

Zovu ih iz ove gorepomenute agencije i prijete. Tako da od sada hranu možete naručiti putem drugog dostavljača. Malo reklame šta fali – navela je.Podsjećamo, Gorica Dodik, kao i njen brat Igor te otac Milorad su pod američkim sankcijama. Pod sankcijama su i sve firme povezane s njima, pa tako i Agape te je zbog toga zabranjena saradnja.

Vlada Federacije BiH donijela je danas na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije dvije odluke o izboru korisnika sredstava utvrđenih Budžetom FBiH za 2023. godinu ovom ministarstvu iz Tekućih transfera i drugih tekućih rashoda za uvezivanje radnog staža za ukupno 76 radnika IP Krivaja d.o.o. Zavidovići u stečaju, PS Vitezit d.o.o. Vitez u stečaju, Željezare Zenica d.o.o. Zenica u stečaju, zatim Aluminija d.d. Mostar i Krivaje Mobel d.o.o. Zavidovići u stečaju u ukupnom iznosu 1.041.405,62 KM.

Jednom odlukom se odobrava dodjela 734.131,30 KM utvrđenih u Budžetu FBiH za 2023. godinu Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije Tekući transferi i drugi tekući rashodi – Subvencije javnim preduzećima za uvezivanje radnog staža, prema odobrenim zahtjevima za izmirenje dugovanja privrednih društava za neuplaćene doprinose za PIO za 44 radnika koji su stekli uvjete za odlazak u penziju, a kojim nije uplaćen radni staž. Od ovog iznosa 299.990,68 KM je za uvezivanje radnog staža za 21 radnika IP Krivaja, a 139.282,51 KM za uvezivanje radnog staža za osam radnika Vitezita, te 294.858,11 KM za uvezivanje radnog staža za 15 radnika Željezare.

Drugom odlukom se odobrava dodjela ukupno 307.274,32 KM utvrđenih u Budžetu FBiH za 2023. godinu Federalnom ministarstvu energije rudarstva i industrije Tekući transferi i drugi tekući rashodi – Subvencije privatnim preduzećima i poduzetnicima – za uvezivanje radnog staža, prema odobrenim zahtjevima za izmirenje dugovanja za neuplaćene doprinose po osnovu PIO, za po 16 radnika Aluminija d.d. Mostar i Krivaja Mobel d.o.o. Zavidovići koji su stekli uslove za odlazak u penziju, a istima nije uplaćen radni staž. Za uvezivanje staža radnicima Aluminija odobreno je 258.634,03 KM, dok je za uvezivanje radnog staža radnicima Krivaje Mobel odobrena dodjela 48.640,29 KM.

Nakon zaključenja ugovora sa Federalnim ministarstvom energije, rudarstva i industrije, a u skladu sa dostavljenim spiskovima zaposlenika koji su stekli uslove i ostvarili pravo za odlazak u penziju, korisnicima će se sredstva uplatiti na račun Federalnog zavoda PIO.

Za realizaciju ove odluke zaduženi su Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Federalno ministarstvo financija, Federalni zavod PIO i Porezna uprava FBiH, svatko u okviru svoje nadležnosti.

Na prijedlog ovog ministarstva danas su donesene i dvije odluke o izmjenama i dopunama programa utroška sredstava – subvencije javnim i privatnim preduzećima i poduzetnicima za uvezivanje radnog staža. Predlagač je pojasnio da je u oba transfera, i za javna i za privatna preduzeća i poduzetnike, ostao znatan iznos sredstava, te da će uskoro biti raspisan još jedan javni poziv za uvezivanje radnog staža, priopćeno je iz Vlade.

Bosna i Hercegovina je u prvih 10 mjeseci ove godine najviše izvozila u Njemačku, u koju je plasirala proizvoda u vrijednosti 2,3 milijarde KM, te Hrvatsku 2,2 milijarde KM.

Podaci Vanjskotrgovinske komore BiH koji su ustupljeni “Nezavisnim novinama” pokazuju da smo nakon ove dvije države najviše robe plasirali u Srbiju, za 1,7 milijardi KM, Austriju 1,5 milijardi KM, te Sloveniju 1,2 milijarde KM.

“Najznačajnija uvozna tržišta za 10 mjeseci ove godine su Hrvatska 4,4 milijarde KM, Srbija 3,3 milijarde KM, Njemačka 2,1 milijardu KM, Slovenija 1,9 milijardi KM i Italija 1,8 milijardi KM”, piše u ovim podacima.

Tako je za 10 mjeseci ove godine ukupna vrijednost izvezene robe iznosila 14,5 milijardi KM i manja je za šest posto, odnosno 939,1 milijuna KM u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

“Ukupan uvoz za deset mjeseci 2023. godine u Bosnu i Hercegovinu iznosio je 23,6 milijardi KM i manji je za dva posto, odnosno 553,4 milijuna KM u odnosu na isto razdoblje 2022. godine”, stoji u podacima.

Najviše se izvozila električna energija, za iznos od 927.307.941 milijuna KM, pa izolirana žica za 573.615.613 KM, te željezne ili čelične konstrukcije za 515.043.493 KM.

S druge strane, najviše su se uvozili naftna ulja i ulja dobivena od bitumenskih minerala za 2,057 milijardi KM, osobna i druga motorna vozila za 935.829.010 KM, te lijekovi za 567.797.274 KM.

Dodali su da je u 2022. godini iz BiH izvezeno robe u ukupnoj vrijednosti od 18,4 milijarde KM, što je više za 26% u odnosu na 2021. godinu.

“Istovremeno je uvezeno robe u ukupnoj vrijednosti od 29,1 milijardu KM, što je povećanje za 33% u odnosu na prethodnu godinu”, kazali su iz STK BiH.

Ekonomista Igor Gavran rekao je za “Nezavisne novine” da su nam oba ova tržišta, a posebno hrvatsko, blizu i jako dobro poznata, pa je mnogo lakše tamo pronaći tržište i izvoziti, i zato i ostvarujemo solidan izvoz u odnosu na neka druga tržišta.

“Drugi bitan čimbenik je postojanjetvrtki iz ovih država u BiH (posebno njemačkih), koje izvoze iz BiH na svoje matično tržište, često u okviru iste grupacije”, kazao je Gavran.

Prema njegovim riječima, dalje povećanje izvoza je svakako moguće i nema nekih formalnih prepreka, već je prije svega do naše (ne)konkurentnosti i (nepovoljnih) uvjeta poslovanja u BiH.

“Aktualni dodatni problem je loša ekonomska situacija u EU, uključujući i Njemačku i Hrvatsku, možda posebno Njemačku i dio njezinog tržišta gdje mi plasiramo najviše robe, što umanjuje potražnju i za našim proizvodima. Mislim da je puno lakše boriti se za veći udio na domaćem tržištu i potiskivanje uvoza tamo gdje i dalje imamo previše uvozne robe, uključujući i onu iz ovih država, a i ostala tržišta gdje izvozimo malo ili nimalo su prilika koju trebamo iskoristiti”, naglasio je Gavran.

Premijer Republike Srpske Radovan Višković naveo je da je budžet Republike Srpske za 2024. godinu usaglašen u iznosu od 5,735 milijardi KM, prenosi N1.

Veći je za 212 miliona u odnosu na rebalans za 2023. godinu, a u odnosu na budžet za ovu godinu veći za 352 miliona, rekao je Višković.

To je dogovoreno i podržano od strane koalicijskih partnera SNSD-a, ali i samog predsjednika RS Milorada Dodika, naglašeno je nakon sastanka u Palati RS.

Sve je usaglašeno, budžet će biti usvojen, nema ni jedna prepreka da se to desi. Ovaj budžet se može smatrati usvojenim, samo je potrebno da prođe formalnosti, zaključio je Milorad Dodik.

Dodao da je iza Republike Srpske “izazovna i teška godina”, te da će se morati tražiti dodatna sredstva.

Evropske i druge kompanije smanjuju potražnju roba naše industrije. Činjenica je da smo ove godine izvršili sve svoje obaveze. Mnogi su pokušali da kažu da je ovo propast, da je RS neki jeres, da nema šanse da ovo uspije, ja im kažem da ima, rekao je Dodik.

Naglašava da će se morati na eksternoj razini morati zatražiti sredstva za investicijsko ulaganje, a ističe da je u 2023.godini isplaćeno više od 1 milijardu i 100 miliona KM.

Mi smo ove godine obezbijedili da smo manje zaduženi, a i inače smo bili nisko zaduženi, a nastaviće oni neki da i dalje lupaju, rekao je Dodik.

Mirovine će rasti za 9%, a po Dodiku, ispunjeni su zahtjevi umirovljenika i boraca, a galama opozicije je neopravdana.

Nije opozicija boračka, ili penziona organizacija, oni su se politički penzionisali, stava je lider SNSD-a.

Kako navodi predsjednik NSRS  usaglašeni budžet će biti na dnevnom redu do sredine prosinca.

Ova je godina bila najizazovnija gdje su nam predviđali, krah, bankrot, sada su se stišali ti glasovi. Budžet će biti usvojen u prvoj polovini decembra, sjednica će biti između 12.i 15.decembra, naglasio je Nenad Stevandić predsjednik NSRS i lider US.

Ovaj budžet je dokaz da će RS i u 2024.godini ići putem razvoja,, istakao je Petar Đokić, lider SP.

Za budžet će biti neophodna disciplina provođenja. Postoji izvijesnost oko rada i podrške svih institucija koje zavise od budžeta, rekao je Nedjeljko Čubrilović, predsjednik DEMOS-a.

Premijer Višković istakao je da će budžet biti stimulativan i razvojni, ali, istovremeno, i okrenut daljem unapređenju položaja socijalno osjetljivih kategorija.

Za mirovine, zdravstvo i boračke kategorije budžet je povećan, a neke od stavki koje je naveo premijer Višković su:

• 390,8 miliona miliona za zdravstvo: grant FZO 246 miliona, bolnice, sufinanciranje 11 miliona, UKC RS 60 miliona…
• povećanje plaća radnicima u realnom sektoru 15,6 miliona,
• socijalno zbrinjavanje 6 miliona,
• Željeznice grant 20 miliona,
• Aerodromi 2 miliona,
• Pošte 1 milion KM,
• Vode 11,3 miliona

(Izvor: N1)

Na Sarajevskoj berzi na današnjem trgovanju ostvaren je ukupan promet 6.064,30 KM, a u sklopu jedne transakcije ukupno je prometovano 407 vrijednosnih papira.

Vrijednost BIFX-a nije se mijenjala i iznosi 745,16 poena.

Wizz Air prošlog ljeta nije letio liniju za London. No, tu liniju je obnovio na jesen i letjet će je do kraja ljetnog reda letenja, dva puta tjedno, četvrtkom i nedjeljom.

Linija za London trenutno je jedina linija ove kompanije iz Sarajeva.

No, kompanija je ukinula letove za Abu Dhabi ove zime, ali će ih obnoviti 31. ožujka i operirat će se svakodnevno, do kraja ljetnog reda letenja.

Ovo znači da će Wizz Air od 31. ožujka imati 9 tjednih letova za Sarajevo iz Londona i Abu Dhabija, javio je Zamaaero.