Visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell istakao je da EU najoštrije osuđuje “šokantno nasilje u Zvečanu” pozivajući kosovske vlasti i demonstrante da smanje tenzije.
Svijet
HRVAT OTKRIO KOLIKI SU MJESEČNI TROŠKOVI OBITELJI U NJEMAČKOJ: ‘Neki će reći da je malo, neki da je previše (VIDEO)
Hrvat iz Njemačke, Ivan Lovrić, u videu u detalje otkriva svaku stavku troška svoje četveročlane obitelji u Njemačkoj. Objasnio je što je najskuplje, što se plaća mjesečno, a što godišnje
Mnogi su Hrvati desetljećima odlazili prema Njemačkoj u potrazi za boljim životom. Taj se put nastavlja i u ovo vrijeme. No, to ne znači da ondje nema životnih troškova, samo je pitanje koliki su. Zbog toga je Ivan Lovrić, Hrvat koji već neko vrijeme sa svojom obitelji živi i radi u Njemačkoj, na svome YouTube kanalu objavio video u kojem objašnjava koliki su mjesečni troškovi četveročlane obitelji u Njemačkoj ove godine.
Njegov je kanal prepun videa s korisnim informacijama, pa tako i onim o životnim troškovima u prethodne dvije godine, što će zasigurno dobro doći za usporedbu cijena.
“Najveći trošak koji možete imati u Njemačkoj, ako nemate svoju nekretninu je definitivno cijena najma stana ili kuće”, govori Lovrić te dodaje da u njegovu slučaju to iznosi 1150 eura, u koje ulaze režije poput parkinga, grijanja ili tople vode. Za razliku od brojnih njemačkih mjesta, njemu smeće nije uračunato u cijenu najma stana, pa i to mora platiti oko 21 eura mjesečno. Struja se također plaća odvojeno, a njegova mjesečna rata iznosi 65 eura.
“Iduća stvar je GEZ, to možete usporediti s našom pretplatom za televiziju i radio. U Njemačkoj su ga obvezni platiti svi. Postoje neki stanodavci, ali oni su jako rijetki, koji preuzimaju vaše troškove GEZ-a i ubrajaju ih u stanarinu. Mi moramo plaćati 17,50 eura. Taj GEZ je trebao ove godine poskupjeti, ali su se srećom ljudi izborili za to da cijena ostane ista. GEZ se najčešće automatski odbija s računa svaka tri mjeseca”, pojasnio je Lovrić funkcioniranje jednog od nameta kojeg bi mnogi u Hrvatskoj rado ukinuli, piše Net.hr
Porez i osiguranje i za psa
Tri mobitela s “dobrom” pretplatom stoje oko 60 eura mjesečno, no taj se trošak može smanjiti kupnjom bonova. Internet njegova obitelj plaća 35 eura, ali osnovne pakete je moguće dobiti već za 15 do 20 eura na mjesec.
“Što se tiče osiguranja u Njemačkoj, postoji nekoliko osiguranja koje je svaka osoba obvezna imati. Najvažnije je osiguranje od odgovornosti. Mi godišnje izdvajamo 65 eura. Tu je još i putno osiguranje koje je jako jeftino i najčešće za jednu obitelj košta 25 eura godišnje. Tu je još jedno osiguranje koje možete ignorirati, ali ja ga imam i ono košta nekih 45 eura. Kad se sve zbroji na mjesečnoj razini, možemo reći da mi izdvajamo oko 52 eura. Zdravstveno osiguranje tu ne ulazi u cijenu zato što je svaka osoba koja radi u Njemačkoj za stalno automatski osigurana preko svog poslodavca. Što se tiče poreza i osiguranja za psa, mi nemamo psa, ali sam htio jednostavno navesti za sve ljude koji imaju kućnog ljubimca. Ako imate psa, morate uzeti i osiguranje od odgovornosti za njega, ako on učini nekakvu štetu nekome da ste osigurani, a za njega morate platiti i godišnji porez”, naveo je Lovrić.
Zbog situacije s koronavirusom, Lovrić je izbjegao trošak plaćanja hrane u školi za svoje dvoje djece. Starijoj kćeri daje 50 eura džeparca, a mora platiti i 35 eura za njen mjesečni pokaz. Na njihove sportske aktivnosti izdvaja 70 eura godišnje, odnosno nekakvih šest eura mjesečno.
“Velika je dilema oko hrane jer neki pišu kako troše jako puno, drugi kako troše jako malo. Mi trošimo između 500 i 700 eura za hranu i kad govorim o tome, govorim i o nekim kozmetičkim preparatima, deterdžentima i prašku za perilicu. Da odete jednom tjedno u trgovinu i potrošite 100 eura i da svaki dan, od ponedjeljka do petka potrošite još dodatnih 10 eura, onda ćete doći na nekakvih 500 eura. Ja sam izračunao i više, ali to je individualna cijena. Nekad potrošimo manje, nekad potrošimo više, ali ja ću dati okvirnu cijenu od nekakvih šestotinjak eura”, naveo je Ian troškove, koji vjerojatno sve zanimaju.
Bitna stavka su i automobili
Jedna od bitnijih stavki su i automobili. Ivanova obitelj ima dva i ove su godine jako puno trošili na njih. “Oboje putujemo dosta daleko na posao, tako da mi samo na gorivo potrošimo 200 do 250 eura. Što se tiče osiguranja, za naša dva auta plaćamo 1300 eura godišnje. Imamo relativno nov i relativno star auto, oba su mali potrošači i benzinci i nemaju previše kilovata. Što vaš auto ima manju vrijednost to ćete platiti i manje osiguranje. Tu sam zaboravio navesti i porez na automobile. Za jedan plaćamo 34 eura, a za drugi 66 eura. Ako imate dizela, onda ćete samo za jedan auto platti 250 do 300 eura poreza godišnje. Zadnja stvar su servisi. Ove godine sam ih imao dosta, morao sam raditi veliki servis i na drugom autu isto jedan malo veći servis, tako da smo ove godine potrošili 1500 eura na servise. Ovo se ne može uzeti kao realna cifra. Realno je, da s oba auta radimo jedan servis godišnje, došli bi smo na nekakvih četiristotinjak eura, zaokružit ću na 500. Na nekakvoj mjesečnoj razini za automobile plaćamo između 400 i 500 eura”, pojašnjava Ivan.
Pod individualne troškove spadaju stavio je kredite, cigarete, odjeću i druge stvari. Kredita nema, ne puši tako da je izdvojio samo oko 100 eura troškova na odjeću. Ali i to je stavio “u navodnike”, jer nije nužno trošiti toliko svakog mjeseca. “Mi nismo došli samo raditi u Njemačku, nego i normalno živjeti i kvalitetno provoditi svoje slobodno vrijeme. Ako želite kvalitetno živjeti, onda morate nešto potrošiti, recimo ponekad na kvalitetan ručak, da odete u kino ili u nekakav izlazak, neku slobodnu aktivnost. Dogodi se da ćete potrošiti manje ili više. Za vrijeme pandemije smo trošili puno manje nego inače, ali bez obzira na to, napisat ću nekakvih 150 eura mjesečno koje se u prosjeku mogu potrošiti na to”, pojašnjava Ivan.
Istaknuo je kako neki njegove troškove mogu smatrati preniskima ili previsokima, ali da se sve može smanjiti s uštedama ili povećati s raznim troškovima koji nisu uvijek najpotrebniji. Koliki su ukupni mjesečni troškovi njegove četveročlane obitelji pogledajte u videu.
Zanimljivi su i brojni pohvalni komentari na objavljeni video. Prenosimo neke od njih:
“Sve je točno! 2800 je normalna cijena koju i mi potrošimo muž, žena jedno, dvoje djece . Živjeti solidno, ne luksuz, ali solidno. Ja sam tu 30 godina. Dečko, ti si inteligentan i sve si rekao istinu.”
“Odličan i koristan video! Bravo!”
“U odnosu plaće i troškova vjerojatno bolje nego u Hrvatskoj. Pozdrav Lovra.”
“Eto moja neto plaća 1650 kad izdvojim iz bruta… Stan uzeo van grada u kući, malo više putujem, ali sam zadovoljniji, grijem se na drva. I trošim mjesečno u prosjeku 1300 eura… Mogao bih i manje trošiti, ali eto neki normalni život da mi ništa ne fali u životu… E sada ako Bog da doći će i cura k meni živjeti… Malo se bude povećalo. Ali kada se zaposli, bit će lakše… Uglavnom… U Hrvatskoj radio za 6100 kuna, živio u vlastitoj kući i putovao dnevno 50 kilometri u jutro i popodne kući. Prosjek nekih 5000 kuna mjesečno troškovi.. Zimi i 6000 kuna. Eto to nekako tako nekad više manje, ali u prosjeku tu”.
Nastavi čitati
TURSKI predsjednik Recep Tayyip Erdogan položio je u Ankari prisegu za novi petogodišnji mandat na čelu Turske.
Erdogan, izabran u drugom krugu 28. svibnja s 52 posto glasova, prisegnuo je u 15 sati po mjesnom vremenu.
Hrvatsku predstavljao Grlić Radman, tamo je bio i Stoltenberg
Prisezi je nazočilo dvadesetak šefova država i vlada i 45 stranih ministara, navode turski mediji, a na ceremoniji inauguracije turskog predsjednika Hrvatsku je predstavljao ministar za vanjske i europske poslove Gordan Grlić Radman.
Inauguraciji je nazočio i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.
Nakon svečane prisege Erdogan je posjetio mauzolej osnivača moderne Turske Mustafe Kemala Ataturka.
Turska blokira ulazak Švedske u NATO i Stoltenberg se nada da će ju uvjeriti da promijeni stajalište do summita NATO-a u Vilniusu u srpnju.”Jasna poruka našim švedskim prijateljima! Poštujte svoje obveze… i poduzmite konkretne mjere u borbi protiv terorizma. Ostalo će slijediti”, poručio je u četvrtak navečer putem Twittera turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu.
Unatoč tome što je promijenila ustav i donijela novi zakon o borbi protiv terorizma, Ankara i dalje predbacuje Švedskoj da skriva kurdske izbjeglice koje smatra “teroristima”.
Stockholm je odobrio prosvjed u nedjelju pod nazivom “Ne NATO-u, ne Erdoganovim zakonima u Švedskoj” koji organiziraju skupine koje podržavaju kurdske oružane grupe u Siriji.
O sastavu vlade saznat će se kasnije
Drugo goruće pitanje, sastav nove turske vlade koji će biti objavljen navečer, nakon proslave, trebao bi pokazati kako Erdogan namjerava riješiti gospodarsku krizu.
Danima se već govori da bi tu tešku zadaću mogao preuzeti priznati stručnjak Mehmet Simsek.Bivši ministar financija (2009.-2015.), potom zamjenik premijera zadužen za gospodarstvo (do 2018.), 56-godišnji Simsek, bivši ekonomist američke banke Merrill Lynch, trebao bi biti zadužen da provede malo ortodoksnih mjera ne bi li vratio povjerenje investitora.
Osim inflacije veće od 40 posto, potaknute redovitim snižavanjem kamatnih stopa, turska valuta u slobodnom je padu unatoč milijardama dolara uloženih u njezino održavanje na životu.
Armenija i Azerbajdžan
Prisega će biti proslavljena svečanom večerom za uzvanike u golemoj predsjedničkoj palači u Ankari.
Među njima su armenski premijer Nikol Pašinjan, azerbajdžanski predsjednik Ilham Lijev, mađarski premijer Viktor Orban, koji također blokira ulazak Švedske u NATO, i katarski premijer Mohammed bin Abdulrahman bin Jassim Al Thani, koji su među prvima čestitali Erdoganu na reizboru nakon 20 godina na vlasti.
Armenija i Turska nikada nisu službeno uspostavile diplomatske odnose i njihova zajednička granica zatvorena je od 1990-ih, no početkom 2022. počele su se približavati unatoč potpori Ankare Bakuu u vezi s Nagorno-Karabahom, oko kojeg se Armenija i Azerbajdžan spore.
Dvanaest hrvatskih državljana, osmero odraslih i četvero njihove djece napustilo je u petak navečer zambijski glavni grad Lusaku te se nalaze na letu za Dubai. Njihov povratak u Hrvatsku očekuje se tijekom subote, kazao je glasnogovornik hrvatske vlade.
U Zambiji su, što u pritvoru što na slobodi, ali bez mogućnosti napuštanja zemlje, proveli točno šest mjeseci. Prvog dana prosinca poletjeli su za Beč odakle su letjeli za Zambiju. Jučer, prvog dana lipnja, oslobođeni su.
Parovi su se ukrcali u avion za Lusaku gdje su u međuvremenu već trebali sletjeti. Oko 18 sati još nisu bili ukrcani. Tada se, naime, za RTL javio veleposlanik Hrvatske u Egiptu Tomislav Bošnjak.
Putovanje je još u procesu, parovi se nisu ukrcali u zrakoplov, poduzimamo sve što treba da se putovanje pokrene s mrtve točke i da krenu prema Hrvatskoj. Očekujemo da bi u dan do dva trebalo biti gotovo. Čekamo na potvrde za neke od stvari koje su nam potrebne da bi putovanje moglo početi, rekao je tada.
Nekoliko sati kasnije potvrdio je da su poletjeli.
Nadamo se da će naših 12 državljana, osmero odraslih i četvero maloljetnika, biti u Hrvatskoj u sljedećih dan ili dva. Ispratili smo ih i put je krenuo, nadamo se da će sve biti kao što smo isplanirati i da će se odvijati u najboljem redu. Isplanirali smo sve, i da dođe do nepredviđenih situacija, one se mogu riješiti.
Ovo su bili nemili događaji koji su pogodili naše državljane i svakako ćemo se pobrinuti da one nejasnoće, koje su postojale do sada sa zakonima i pravilima, u bilateralnim susretima i riješimo kako se one ne bi ponavljale. To je bio test za sve nas, rekao je veleposlanik Hrvatske Bošnjak. (Index.hr, N1)
Kapetan hrvatske reprezentacije Luka Modrić potpisat će ugovor s Real Madridom na dodatnih godinu dana jer su “obje strane jako zadovoljne”, rekao je u četvrtak dužnosnik Real Madrida za Hinu odbacivši medijske napise o Modrićevom odlasku u Saudijsku Arabiju.
Modriću, koji će u rujnu napuniti 38 godina, ugovor s Real Madridom ističe 30. lipnja.
“Poznato je da Luka i naš klub vode razgovore oko produženja njegovog ugovora. Luka će nastaviti igrati za nas još jednu sezonu jer su obje strane jako zadovoljne”, dodao je dužnosnik.
Modrić, koji od 2012. nosi bijeli dres “kraljevskog kuba”, tako bi ostao u Real Madridu do 30. lipnja 2024. godine.
Informacija da najednom želi otići u Saudijsku Arabiju zbog navedenog iznosa novca, i možda nezadovoljstva što mu ugovor u Madridu još uvijek nije produžen, iznenadila je ljude u klubu.
“To mi je čudno”, bila je prva reakcija dužnosnika nakon objave te vijesti.
Luka Modrić je prošli mjesec javno izjavio da se nada produženju ugovora s Real Madridom s kojim je dosad osvojio 23 trofeja. Ove sezone je odigrao 51 utakmicu za aktualnog prvaka Europe koji je prošli mjesec ispao u polufinalu Lige prvaka od Manchester Citija.
Real Madrid u nedjelju u 18.30 sati igra posljednju ovosezonsku utakmicu pred svojom publikom protiv Athletic Bilbaa. Modrić je u četvrtak normalno trenirao sa suigračima, vidi se na fotografijama koje je klub objavio s treninga zatvorenog za javnost.
Real Madrid je završio sezonu na drugom mjestu u prvenstvu iza Barcelone dok je ta utakmica bitna Athleticu koji hvata sedmu poziciju, posljednju koja vodi dogodine u Europu.
Nakon nedjeljne utakmice Real Madrid će se u potpunosti posvetiti slaganju momčadi koju bi i iduće sezone trebao voditi trener Carlo Ancelotti.
Real Madrid i Modrić su prošle godine bili produžili suradnju 8. lipnja potpisivanjem jednogodišnjeg ugovora koji ističe za 30 dana, prenosi Drukčiji.
Organizatori Roland Garrosa su odlučili hoće li kazniti Đokovića zbog poruke “Kosovo je srce Srbije” koju je napisao na kameri poslije duela s Aleksandrom Kovačevićem.
Đoković je jučer u prvom kolu Roland Garrosa savladao američkog tenisača Aleksandra Kovačevića rezultatom 3:0 (6:3, 6:2, 7:6), a odmah nakon meča je na kameri koja ga je snimala napisao “Kosovo je srce Srbije” i “Stop nasilju“.
Ova poruka je odjeknula, posebno na prostorima bivše Jugoslavije, a mnogi su se pitali hoće li Đoković zbog političke poruke biti kažnjen.
Danas se oglasila Teniska federacija Francuske (FFT), koja je i organizator turnira.
Nigdje u zvaničnim pravilima Grand Slama ne piše što igrač smije, a što ne smije reći. FFT neće preduzimati nikakve mjere, glasi u priopćenju FFT-a.
Đoković naredni meč na Roland Garossu igra u srijedu protiv Martona Fucsovicsa.
Dan državnosti u Hrvatskoj se obilježava 30. svibnja. Ove se godine slavi 33. godišnjica konstituiranja prvog demokratskog i višestranačkog Sabora. 30. svibnja 1990. nakon desetljeća komunističke vlasti stvoreni su temelji modernog Sabora i potvrđena je njegova povijesna uloga u očuvanju hrvatske državnosti.
Sabornica je 30. svibnja bila pretijesna za sve zastupnike i goste, u radnom dijelu sjednice prvo je izabrana Komisija za izbor i imenovanja, na čelu s Ivanom Milasom, na čiji je prijedlog izabrano vodstvo prvog višestranačkog parlamenta. Za predsjednika je izabran Žarko Domljan, a za potpredsjednike Ivica Percan, Stjepan Sulimanac i Vladimir Šeks.
Stipe Mesić izabran je za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora, a dr. Franjo Tuđman za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske. On se obratio prisutnima i istaknuo kako je tijekom duge povijesti ”Hrvatski državni sabor bio čuvarom suvereniteta (s izuzetkom razdoblja od 1918. do 1941.)hrvatskog naroda u odnosu na druge nacionalne i državne zajednice”.
Bio je to doista velik događaj: Vlast u Hrvatskoj preuzimali su ljudi koji za dotadašnje vladavine komunističkog jednoumlja pretežno nisu bili podobni. Znatan broj njih doživio je u tom vremenu razne oblike šikaniranja, a neki su bili i politički zatvorenici”, zapisao je povjesničar Ivo Perić.
Prvi saziv Sabora imao je 351 zastupnika i tri vijeća: općina, udruženog rada i Društveno-političko vijeće. Većinu, 207 od 351 mandata, imao je HDZ, Savez komunista Hrvatske – Stranka demokratskih promjena imao ih je 107, Koalicija narodnog sporazuma 21, Srpska demokratska stranka pet, dok je 13 mandata pripalo nezavisnim i zastupnicima nacionalnih manjina.
Sabor konstituiran 30. svibnja 1990. radio je nešto duže od dvije godine i u tom je razdoblju, odrađujući dio mandata u posebnim, ratnim okolnostima, donio povijesne odluke o hrvatskoj suverenosti i samostalnosti, te o raskidu državnopravnih sveza s bivšom SFRJ, kao i Božićni Ustav. (Dnevnik.hr)
Borell je na Twitteru naveo da su “nasilna djela počinjena nad trupama Kfora, civilima i pripadnicima policije” apsolutno neprihvatljiva.
– EU najoštrije osuđuje šokantno nasilje u Zvečanu. Nasilna djela počinjena nad trupama Kfora, medijima, civilima i policiji su apsolutno neprihvatljiva. EU poziva kosovske vlasti i demonstrante da odmah i bezuvjetno smanje tenziju – naglasio je Borell.
Dodaje da EU očekuje da se strane ponašaju odgovorno i da kroz dijalog odmah pronađu političko rešenje.
Više desetaka vojnika mirovnih snaga NATO-a, koji su čuvali tri gradske vijećnice na sjeveru Kosova, ozlijeđeno je u ponedjeljak u sukobima sa srpskim prosvjednicima, dok je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić za izazivanje sukoba optužio kosovskog premijera Albina Kurtija.
KFOR, mirovna misija na Kosovu pod vodstvom NATO-a, osudila je nasilje.
– Suprotstavljajući se najaktivnijim prosvjednicima, više vojnika talijanskog i mađarskog kontingenta KFOR-a bilo je predmetom ničim izazvanih napada i zadobilo je traumatske rane s prijelomima i opeklinama uslijed eksplozije zapaljivih naprava, stoji u priopćenju KFOR-a, prenosi agencija Reuters.
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani optužila je srbijanskog kolegu Vučića za destabilizaciju Kosova.
– Srpske ilegalne strukture pretvorene u kriminalne bande napale su kosovsku policiju, časnike KFOR-a i novinare. Oni koji izvršavaju Vučićeve naredbe da destabiliziraju sjever Kosova, moraju se suočiti s pravdom, tvitala je Osmani.
Vučić je u obraćanju novinarima u Beogradu optužio kosovskog premijera Kurtija da je odgovoran za incidente i sukobe na sjeveru Kosova “u kojima su ozlijeđeni deseci osoba, među kojima 41 pripadnik mirovnih snaga na Kosovu (KFOR)”.
Snage KFOR-a razbile su danas popodne skup prosvjednika okupljenih ispred zgrade općine Zvečan, a korišteni su suzavac i šok-bombe, na što su prosvjednici uzvratili kamenjem, bocama i drugim predmetima.
Kosovska policija je ranije danas suzavcem pokušala rastjerati Srbe koji su prosvjedovali ne bi li spriječili albanske gradonačelnike, izabrane na nedavni spornim lokalnim izborima, da preuzmu dužnost u mjestima s većinskim srpskim stanovništvom na sjeveru.
Vučić je rekao da su incidenti počeli kad je jedan pripadnik posebnih postrojbi kosovske policije ROSU, “a ne pripadnik KFOR-a”, ispalio više hitaca u pravcu Srba, a jednog od njih pogodila su dva metka. Uslijedio je “odgovor Srba kamenjem i na druge načine, dodao je Vučić. On je rekao da “Srbija neće dopustiti progon i pogrom svog naroda na Kosovu” i zamolio zemlje Kvinte da “urazume svoje čedo”, aludirajući na partnerski odnos Zapada prema Kosovu.
Vučić je u izvanrednom obraćanju rekao da je u sukobima teže ranjeno troje Srba, a ozlijeđen je 41 pripadnik KFOR-a, među njima najviše pripadnika mađarskog i talijanskog kontingenta.
– Nadam se da nijedan nije životno ugrožen, rekao je Vučić, ustvrdivši da je za incidente “isključivo kriv Albin Kurti” i da je danima unazad upozoravao na njegove namjere, ali da nitko nije htio čuti i razumjeti ta upozorenja.
U posljednja tri dana i slijep i politički nepismen mogao je razumjeti što je to što je bilo pripremano za danas na Kosovu i Metohiji, a sve u organizaciji Albina Kurtija i s njegovom željom da dođe do velikog sukoba između Srba i NATO-a, rekao je Vučić.
Pozvao je Srbe na Kosovu da ne ulaze u sukobe s NATO. Ne zato što sam ja ili bilo tko uplašen, već zato što je to ono što Kurti najviše želi – sukob Srba s KFOR-om, rekao je Vučić.
Dodao je da su snage Vojske Srbije raspoređene “u skladu sa situacijom” i “na mjestima gdje mislimo da je to neophodno”. Tijekom noći posjetit ćemo naše vojnike, rekao je Vučić, a za utorak ujutro u Beogradu najavio je sastanak s predstavnicima zemalja Kvinte – SAD-a, Velike Britanije, Njemačke, Francuske i Italije.
Vučić je pozvao Srbe da kad budu prosvjedovali “jer se ne mire sa okupacijom svojih općina i svoje zemlje” to čine “na miran i dostojanstven način”.
Kosovska policija je ranije u Zvečanu suzavcem spriječila građane srpske nacionalnosti da uđu u općinske zgrade i blokiraju rad administracije novog gradonačelnika albanske nacionalnosti.
Policija i pripadnici KFOR-a zatim su blokirali općinsku zgradu i ceste u jednom od četiri mjesta s većinski srpskim stanovništvom u kojima su proteklih dana porasle tenzije jer ne žele da vlast prijeđe u albanske ruke.
– Imamo dva zahtjeva. Da nelegalni, nelegitimni šerifi kako sami sebe nazivaju ovi novoizabrani gradonačelnici odu svojim kućama pa nek šefuju tamo svojoj rodbini, suprugama, djeci. I da se sve specijalne jedinice koje se nalaze u zgradi općine, oko zgrade općine da se povuku na jug jer ovo nije policijska stanica, rekao je Goran Rakić, predstavnik Srba.
Više od 50 građana javilo se u bolnice
Portal Kosovo online javlja da je najmanje dvoje Srba ranjeno, od kojih jedan mladić teže iz vatrenog oružja, nakon što su pripadnici KFOR-a upotrijebili šok bombe, a pripadnici kosovske policije zapucali iz vatrenog oružja.
Portal beogradskih Večernjih novosti, pozivajući se liječnike u Kliničko-bolničkom centru u Kosovskoj Mitrovici, tvrdi da se toj zdravstvenoj ustanovi javilo “više od 50 građana” s ozljedama od šok bombi, gumenih metaka i bojevog streljiva. Jedan muškarac je podvrgnut operaciji i u teškom je stanju jer ima prostrijelnu ranu, dok je druga osoba s teškim ozljedama “u fazi dijagnostike”.
Agencija Tanjug izvijestila je da je njezin novinar ozlijeđen kad mu je šok bomba pala pod noge, da ima bolove u nozi i blago krvarenje.
Prema izvješću Radija Slobodna Europa (RSE), njihov snimatelj potvrdio je da je vidio i ozlijeđene vojnike KFOR-a.
Tajani: Na Kosovu ranjeno 11 talijanskih vojnika KFOR-a
Ministar vanjskih poslova Italije Antonio Tajani priopćio je na Twitteru da je među ranjenima 11 talijanskih vojnika KFOR-a, istaknuvši solidarnost s ozlijeđenim vojnicima. Tajani je naveo da su među 11 ranjenih talijanskih vojnika “trojica u teškom stanju, ali izvan životne opasnosti”.
– Vojska Italije nastavlja se zalagati za mir, poručio je Tajani.
Srbi ne prihvaćaju rezultate izbora
Prijevremene lokalne izbore koji su održani prije nešto više od mjesec dana, Srbi su većinom bojkotirali i sada ne prihvaćaju rezultate i pobjedu gradonačelnika iz kosovskih političkih stranaka. Naime, izašlo je samo 3,4 posto birača i već je tada bilo jasno da će Albanci teško moći obnašati vlast nakon što su u četiri sjeverne kosovske općine dobili ukupno nekoliko stotina glasova.
– Treba se ponašati u skladu s ustavom. Ovo je kosovska zemlja. Situacija se uzalud zaoštrava. Srbi su imali svoje institucije i sudove. Zasto su ih napustili? Neka misle svojom glavom. Ako zele ostati ovdje, dobrodosli su. Ova zemlja pripada svima, kazao je Agim Deva, stanovnik južne Mitrovice.
Kada je krajem prošlog tjedna nova administracija ušla u općinske zgrade uz pomoć policije, izbili su sukobi u kojima je ozlijeđeno više od deset građana srpske nacionalnosti i pet kosovskih policajaca. Aleksandar Vučić stavio je vojsku u stanje najviše pripravnosti i naredio njihovo premještanje bliže granici s Kosovom. Srbijanska premijerka Ana Brnabić zahvalila je Srbima na Kosovu na, kako kaže, dostojanstvenoj borbi za svoja ognjišta i državu Srbiju. Za partnere iz EU i KFOR-a nema lijepih riječi.
– Oni danas ne štite ljude, oni ne štite demokraciju, oni ne štite institucije. Oni su tamo danas da štite uzurpatore od demokracije i običnih ljudi, običnih građana, nastavio je Deva.
Politika
Vučić optužio KFOR i međunarodnu zajednicu: ‘Posljednji put – urazumite svoje čedo! Inače će biti kasno…‘
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se javnosti zbog nove eskalacije na Kosovu, piše N1.
– Iako smo mjesecima govorili da Kuti ima samo jednu želju, da izazove sukobe na Kosovu, da se prolijeva krv, malo tko je vjerovao. U posljednja tri dana i ćorav je mogao vidjeti što se događa i koja je Kurtijeva želja. On pilatovski pere ruke, pravi se da to nema veze s njim, rekao je Vučić.
Vučić tvrdi da KFOR nije zaštitio Srbe i “nije spriječio nasilno preuzimanje općina”.
– Našim Srbima nije smetao KFOR nego Kurtijevi specijalci i lažni gradonačelnik. Dat ćemo sve od sebe da sačuvamo mir. Posljednji put ponavljam i molim međunarodnu zajednicu da urazumi Kurtija, da ga ne urazumljuju besmislenim priopćenjima već da poduzmu mjere. Ako to ne učine, plašim se da će za sve nas biti kasno, kazao je Vučić.
– Građani cijele Srbije trebaju znati da svake sekunde vodimo računa o interesima Srbije i dat ćemo sve od sebe da sačuvamo mir, ali nećemo dozvoliti progon naših građana s Kosova, poručio je srbijanski predsjednik.
– Molim zemlje Quinte (op. SAD, Njemačka, Italija, Francuska i Velika Britanija) da urazume svoje čedo jer to čedo može izazvati takvo čudo kakvo nitko nije izazvao. Srbi i Srbija samo hoće mir, zaključio je Vučić izvanredno obraćanje.
Podsjetimo, u ponedjeljak popodne u općini Zvečan na sjeveru Kosova eskalirala je situacija i došlo je do sukoba između snaga KFOR-a i prosvjednika koji se protive dolasku albanskih gradonačelnika izabranih na izborima koje su Srbi bojkotirali. Deseci ljudi, među njima i pripadnici KFOR-a, su ozlijeđeni.
Drugi krug predsjedničkih izbora u Turskoj je završen, a aktuelni predsjednik Recep Tayyip Erdogan je osvojio najviše glasova, kao i u prvom krugu. To znači da će on još jednom biti predsjednik Turske.
Konačni precizni rezultati izbora će biti poznati nešto kasnije, no prema svim anketama koje su dostupne u turskoj javnosti, Erdogan ubjedljivo vodi te utrka nije bila tijesna.
Nakon 75 posto izbrojanih glasova, prema Turskom izbornom tijelu, Erdogan je dobio 53,41 posto glasova, a Kilicdaroglu 46,59 posto glasova. Provladina agencija procjenjuje čak i manju razliku prema kojoj Erdogan ima 52,2 posto. Rezultati opozicije govore da Erdogan ima 51,9 posto glasova.
Erdogan je održao i govor u kojem se zahvalio glasačima, a protivniku poslao poruku “Zbogom, Kemale”. Tom prilikom je i proglasio pobjedu.
“Završili smo drugi krug predsjedničkih izbora s naklonošću naše nacije”, rekao je.
Erdoganove pristalice uveliko slave na ulicama turskih gradova.
On je na čelu Turske od 2014. godine gdje će ostati još pet godina mandata nakon što je pobijedio izbornog protivnika Kemala Kilicdaroglua.
Prije nego što je postao predsjednik je više od 10 godina bio premijer Turske, kao i gradonačelnik Istanbula četiri godine.
Uspon turskog lidera na vlast pokrenut je spornim političkim posljedicama zemljotresa u Izmitu 1999. godine. Kada je razorni zemljotres prošle godine pogodio Tursku, mnogi su mislili da će to zaokružiti Erdoganovu vladavinu, baš kako ju je i pokrenulo, međutim, Erdogan je prkosno opstao.
Prvi krug predsjedničkih i parlamentarnih izbora u Turskoj 14. maja učinio ga je favoritom u utrci za koju su anketari predviđali da bi mogla da ga skine s pozicije.
Ove sedmice, trećeplasirani predsjednički kandidat Sinan Ogan, javno je podržao Erdogana što je dodatno povećao Erdoganove šanse protiv Kilicdaroglua u drugom krugu izbora.
Erdogan je odbacio 74-godišnjeg Kilicdaroglua kao političkog amatera.
Dva rivala su oblikovala svoje kampanje kao niz kontrasta. Dok je Erdogan imao za cilj da pokaže svoju političku snagu i u više navrata hvalio brzorastuću odbrambenu industriju Turske, Kilicdaroglu se predstavljao kao tipičan tehnokrata: mekan, umjeren i pomirljiv.
Šest desničarskih i ljevičarskih opozicionih grupa ujedinilo se iza Kilicdaroglua u pokušaju bez presedana da svrgne sadašnjeg predsjednika, ali to nije uspjelo.
Sportprije 58 minuta
Đoković bez izgubljenog seta do četvrtfinala Roland Garrosa
NOVAK ĐOKOVIĆ je s 3:0 u setovima (6:3, 6:2, 6:2) pobijedio Juana Pabla Varillasa u osmini finala Roland Garrosa. Srpski...
Sportprije 59 minuta
Verstappen nedodirljiv u Barceloni, sjajna utrka za Mercedes
MAX VERSTAPPEN uvjerljivo je pobijedio na Velikoj nagradi Španjolske u Barceloni i došao do 40. pobjede u karijeri. Bila je...
BiHprije 1 sat
Novi nesreća na M17: Vozač premino za vrijeme vožnje, automobil sletio s ceste
U mjestu Kosova kod Maglaja danas je, oko 16 sati došlo do prometne nezgode. Kako je za portal Radiosarajevo.ba potvrđeno, u...
Sportprije 2 sata
Hrvat Duje Ajduković osvajač je teniskog tunira “Juicy Kiseljak open 2023”.
Ajduković je stigao do sedme titule u karijeri a treće ove godine. Talentirani 22-godišnjak u finalu je nadigrao Brazilca Pedra...
Auto-Moto svijetprije 2 sata
Ponovo klizište na autoputu u smjeru od Bradine do Tarčina
Zbog obilnih padavina došlo je do aktiviranja klizišta na dionici autoputa A-1 smjer Bradina-Tarčin, navode iz BIHAMK-a. U toku je...
BiHprije 3 sata
U istočnoj Bosni najavljena gradnja “najsuvremenijeg aquaparka u Europi”
Najsuvremeniji akva park u Europi uskoro bi trebao biti izgrađen u Višegradu. Menadžment Andrićgrada, na čelu s predstavnikom državnog kapitala...
Sportprije 4 sata
Real Madrid potvrdio odlazak klupske legende
Osvajač Zlatne lopte Francuz Karim Benzema napustit će Real Madrid na kraju sezone, nakon 14 sezona provedenih u španjolskom klubu, objavio je...
Sportprije 4 sata
UŽIVO: Finale teniskog turnira “Kiseljak open 2023”