Slovenija pokušava dvojni rad liječnika u javnim bolnicama i privatnim poliklinikama regulirati zakonom. Liječnici zaposleni u javnim ustanovama više neće smjeti raditi i u privatnim klinikama, osim iznimno, ali će se zato poticati veći angažman u javnim bolnicama u kojima rade.

Dok se Vlada nada da će tako iskoristiti zdravstveni “hladni pogon”, iz komore i sindikata upozoravaju, izgubit ćemo i to malo stručnjaka u javnom zdravstvu jer privatnici nude i tri puta veće plaće.

– Prijedlog zakona usmjeren je na bolju preglednost i transparentnost našeg zdravstvenog sustava. Cilj je povećanje efikasnosti i pravednosti za pacijente, rekla je slovenska ministrica zdravstva Valentina Prevolnik Rupel.

Ginekolog Leon Meglič je u državnom Kliničkom centru dao otkaz i potpuno se angažirao u privatnoj poliklinici.

– Sa suprugom sam izgradio ovaj Centar gdje radimo ambulantne operacije, investicija je bila golema, sad ne mogu to napustiti, a ne mogu raditi tu i tamo, odlučio sam ondje dati otkaz, kazao je Leon.

Slično namjeravaju učiniti brojni liječnici. To bi dodatno osiromašilo javno zdravstvo koje se već danas suočava sa štrajkovima i manjkom od 1300 liječnika, upozoravaju u liječničkoj komori.

– Kolege koji trenutačno rade u sistemu javnog zdravstva i zbog svoje specijalosti nude usluge na tržištu, napustit će javni sektor i raditi u privatnom. Tako će privatne poliklinike imati više zaposlenih stručnjaka, a javno će zdravstvo dodatno osiromašiti i produžit će se liste čekanja, pojasnila je Bojana Beović, predsjednica Liječničke komore Slovenije.

Vlada Roberta Goloba želi prijedlogom Zakona spriječiti praksu da se bolesnici iz državnih bolnica preusmjeravaju u privatne poliklinike koje dodatno plaćaju. Novi je zakon trenutačno u parlamentarnoj proceduri, a ako ga većina prihvati, reforma počinje.

Dokida li se pravo na rad? Slovenci podijeljeni

Predviđa se povezivanje bolnica i odjela, nagrađivanje medicinskih djelatnika za dodatni rad, ali i mjerenje učinkovitosti zaposlenih. Cilj je potpuno iskoristiti potencijale slovenskog zdravstva.

– Za svaki dodatni posao ili angažman izvan bolnice potrebna je suglasnost. Iznimno mogu dodatno raditi u sklopu ekipa za zaštitu i spašavanje, policije, vojske, istaknula je Jasna Humar iz Direkcije za zdravstvenu sigurnost Ministarstva zdravstva.

Građani su podijeljeni – jedni smatraju da je zakon trebalo donijeti i prije, drugi da je riječ o ograničavanju prava na rad.

“Ne možete liječnike prisiliti da rade u jednom ili drugom sektoru, to je protuustavno. Ako žele – neka rade.

Sve ovisi o tretmanu ili operaciji koju trebate, ali liste čekanja mogu biti i do godinu, dvije u javnom sektoru. Ali zato ste kod privatnika na prvi pregled naručeni brzo”, govore Slovenci.

Kao i u Hrvatskoj, liste čekanja su dugačke pa mnogi spas pronalaze u – privatnim klinikama. One su i liječnicima primamljive, zbog plaće.

– Ja sam radio puno, 110 posto sigurno, i za taj puni rad kako radim tu ako kompariram jednu i drugu plaću omjer je jedan prema tri u korist privatnog sektora, kazao je Meglič.

Unatoč otporu, slovenska Vlada u svojoj reformi ne odustaje i planira je provesti u idućim mjesecima.

Teška nesreća dogodila se kada je 28-godišnjak iz Bosne i Hercegovine izletio s kolnika i prevrnuo se.

Da stvar bude gora, utvrđeno je da je vozio bez važeće vozačke dozvole.

Naime, ovaj mladić, koji ima prijavljeno prebivalište u Villachu, kretao se cestom B94, a odmah nakon kružnog toka u Niederdorfu je zbog prebrze vožnje izgubio nadzor nad vozilom, izletio s ceste i prevrnuo se. Auto se zaustavio tek kada je završio na krovu.

Vozač i njegova 19-godišnja suputnica ostali su zarobljeni u automobilu do dolaska vatrogasaca koji su morali rasjeći automobil.

Nakon pružene prve pomoći na licu mjesta, oboje su u teškom stanju spasilačkim helikopterom prevezeni u bolnicu u Klagenfurtu.

Policija je odmah osigurala mjesto nesreće, ali vozaču nisu vađeni uzorci krvi jer je u teškom stanju. Na terenu su bile tri vatrogasne ekipe.

Kolege sa PRO TV su donijele i prilog o ovome događaju.

Pogledajte!

Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine (HNS BiH) na svom 12. zasjedanju održanom u subotu u Mostaru usvojio je Deklaraciju u kojoj se, među ostalim, naglašava potreba za ravnopravnošću Hrvata s ostala dva konstitutivna naroda.

Predsjednik HNS-a BiH Dragan Čović istaknuo je kako je primarni prioritet čuvati svoju sigurnost, stabilnost i mir.

– Ima puno onih koji bi na drugačiji način rješavali pitanje odnosa u BiH, toliko je žrtava bilo diljem BiH, a i drugdje, da bi mi danas imali tu daytonsku ili parišku Bosnu i Hercegovinu i mislim da se nitko nema pravo igrati s tim. Kada je u pitanju rastuća inflacija i nezadovoljstvo građana stalnim rastom cijena, ekonomskih preduvjeta ima, ali moramo drugačije donositi odluke, moramo stvarno donositi odluke i uvjeren sam da se i socijalni problemi mogu uravnotežiti, a i fiskalna problematika potpuno izanalizirati. U svakom slučaju, svi oni koji bi galamom nešto ovdje rješavali, bez obzira gdje sjede, ja ću im isto poručiti – mi ćemo učiniti sve da ni unitaristi ni separatisti ne podijele i ne unište BiH. Mislim da za to HNS u sebi ima snagu i mislim da je to jedini put za BiH, otvoriti vrata Europe – kazao je Čović.

Dodao je kako nema smisla donositi nešto što je neprovodivo, komentirajući pitanje preglasavanja vezano za Južnu plinsku interkonekciju.

– Upozoravao sam na fini način da nešto što je neprovodivo nema smisla donositi. Postavlja se pitanje je li to netko namjerno uradio da bi sve to stajalo, a tobože nekoga drugog optuživao za neke ruske i ne znam ni ja kakve interese. Na nama je da vrlo brzo djelujemo, ali da podsjetim partneri iz Federacije bili su usuglasili zakon noć prije sjednice Vlade, da bi sutra javili da ne može jer je pritisak bio jak. Razumijem i pritiskače, ali ovo je naša domovina. Ja ne želim biti odgovoran za bilo što loše u BiH, a pokušaj da to radi tvrtka na način na koji se to radilo ne može biti strateški interes nikoga osim nekog pojedinca. Ponavljam, morat ćemo vrlo brzo raditi jer interes Hrvatske je da što prije uspostavimo taj pravac, a opet, kad bismo svi to željeli trebalo bi nam šest-sedam godina da to realiziramo – kazao je Čović.

Istaknuo je kako misli da je Hrvatski narodni sabor BiH ostvario svoj strateški cilj u interesu hrvatskog naroda u izgradnji zajedništva.

– Na današnjem zasjedanju uspjeli smo otvoriti pitanje onoga što danas jest problem, a to je funkcioniranje u BiH ne samo za hrvatski narod nego općenito. Naravno, naglasili smo strateške interese hrvatskog naroda, mi smo ih prepoznali kroz tri stvari, a to su legitimno predstavljanje Hrvata i potpuna ustavna jednakopravnost, ekonomska i socijalna osjetljivost i sigurnost, te naš europski put, odnosno integracijske ambicije BiH uopće. Te tri stvari postavili smo prije tri godine, ali ni jednu nismo doveli do kraja i o tome smo danas raspravljali. Mislim da je HNS BiH ostvario svoj strateški cilj u interesu hrvatskog naroda u izgradnji zajedništva, a istovremeno ostavio dovoljno autonomnosti svakoj političkoj stranci da može voditi svoju politiku rasterećena od bilo kakve stege onoga što se zove zajedništvo – kazao je Čović.

Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine (HNS BiH) održat će danas svoje 12. zasjedanje u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru s početkom u 11 sati.

Predstavnici pet stranka HNS-a priopćili su dan ranije da neće sudjelovati na današnjem zajedanju.

U zajedničkome priopćenju za javnost čelnici HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović, Hrvatskog nacionalnog pomaka Ivan Vukadin, HDS-a Ivo Tadić i HSS-a Mario Karamatić najavili su kako njihovih 170 izaslanika neće sudjelovati u radu HNS-a.

Isto su najavili i iz Hrvatske republikanske stranke.

Na sjednici Predsjedništva HNS-a BiH koja je održana počekom tjedna rečeno je kako se očekuje da će XII. zasjedanja HNS-a BiH okupiti više od 100 gostiju i više od 550 legitimnih hrvatskih predstavnika sa svih administrativno-političkih razina vlasti u Bosni i Hercegovini.

U Mostaru se održava dvanaesto zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora (HNS) Bosne i Hercegovine, na kojem će biti donesena deklaracija usmjerena na ključna politička, gospodarska, sigurnosna i društvena pitanja koja se tiču Hrvata u BiH. Očekuje se sudjelovanje hrvatskih predstavnika s različitih razina vlasti, no primjetno je izostajanje čak pet stranaka, izvještava Večernji list BiH. Među visokim gostima ističe se potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar hrvatskih branitelja, ujedno i potpredsjednik HDZ-a, Tomo Medved, što dodatno naglašava važnost skupa.

Deklaracija koja će biti usvojena sadržavat će smjernice za buduće djelovanje HNS-a, s posebnim naglaskom na političke i strateške ciljeve. U kontekstu obilježavanja 25 godina postojanja HNS-a, podsjeća se na razdoblje kada su prava Hrvata bila dovedena u pitanje, a ključni odgovor stigao sa zasjedanja u Novom Travniku. HNS ostaje dosljedan načelima suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Bosne i Hercegovine, pri čemu inzistira na jednakopravnosti konstitutivnih naroda, što je temeljni princip Ustava BiH.

U deklaraciji se naglašava nužnost očuvanja ravnopravnosti Hrvata s ostalim konstitutivnim narodima te se odbacuju svi pokušaji političke marginalizacije. HNS čvrsto podupire euroatlantske integracije BiH i ističe predanost reformama koje će ubrzati proces približavanja Europskoj uniji i NATO-u. Ova pitanja posebno su aktualna u godini kada se obilježava 30. godišnjica Daytonskog mirovnog sporazuma.

Jedna od ključnih tema ostaje izmjena Izbornog zakona, što je prioritet za 2025. godinu. HNS se zalaže za reforme koje će osigurati zaštitu prava konstitutivnih naroda, ali i svih građana i manjina. Pritom se ponovo ističe neprihvatljivost preglasavanja Hrvata, a kao najjasniji primjer navodi se višestruki izbor Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH glasovima bošnjačkih birača. HNS naglašava kako je takva praksa u suprotnosti s duhom Daytona i predstavlja oblik političke manipulacije koja ugrožava temeljna prava Hrvata u BiH.

Deklaracija također stavlja fokus na ekonomski razvoj, s posebnim naglaskom na poboljšanje poslovnog okruženja i privlačenje investicija. Energetska sigurnost zauzima važno mjesto, pri čemu se ističe značaj Južne plinske interkonekcije, projekta koji bi trebao osigurati diversifikaciju izvora plina i veću energetsku stabilnost Federacije BiH. Dodatno, planira se pojačano ulaganje u obnovljive izvore energije kako bi se osigurala dugoročna održivost sektora.

HNS prepoznaje važnost obrazovanja i zagovara primjenu novih tehnologija, uključujući umjetnu inteligenciju, u obrazovni sustav. Također se naglašava potreba jačanja znanstvenih institucija i modernizacije školstva kako bi mladi imali kvalitetniji pristup suvremenim obrazovnim metodama. Na području kulture i medija ističe se nužnost očuvanja hrvatskog identiteta u BiH, zaštita hrvatskoga jezika i tradicije te održavanje veza s iseljeništvom, koje ima značajnu ulogu u nacionalnoj i kulturnoj povezanosti s domovinom.

Poseban naglasak stavljen je na prava branitelja, pri čemu se ističe kako je njihova uloga u obrani hrvatskog naroda neupitna te da država mora osigurati dostojanstven status svim bivšim pripadnicima obrambenih snaga.

Iako HNS okuplja najvažnije političke stranke, pet ih je odlučilo ne sudjelovati u radu ovog zasjedanja. Hrvatska republikanska stranka istaknula je kako poštuje instituciju HNS-a, ali ne i njegovo aktualno djelovanje, smatrajući da je odstupio od svoje izvorne misije. Uz nju, stranke HDZ 1990., HNP, HDS i HSS također su odlučile bojkotirati skup, obrazlažući odluku tvrdnjama o monopolizaciji HNS-a od strane HDZ-a BiH, izostanku reformi Izbornog zakona te nerealizaciji ključnih prioriteta hrvatskog naroda u BiH. Također su izrazili nezadovoljstvo načinom upravljanja i donošenja odluka unutar HNS-a.

U zajedničkoj izjavi pozvali su na hitne razgovore o redefiniranju načina rada HNS-a, naglašavajući potrebu otvorene rasprave i odgovornosti prema hrvatskom narodu. Unatoč unutarnjim nesuglasicama i podjelama, HNS se ponovno suočava s ključnim izazovima te pred njim stoji test zajedništva i nadilaženja političkih razlika. (Izvor: RTV HB)

Muzičko društvo Travnik, u suradnji sa Javnom ustanovom “Centar za kulturu općine Travnik”, raspisuje Javni poziv za prijavu za sudjelovanje u programu festivala autorskih pjesama za djecu – “Mali raspjevani grad”.

Pozivaju se djeca uzrasta od 5 do 15 godina da se prijave na audiciju za soliste pjesama koje će biti izvedene u programu festivala.

Prijava treba da sadrži:

• Ime, prezime i datum rođenja kandidata;
• Ime, prezime i kontakt tel. osobe u pratnji;

Pozivaju se autori da uzmu učešće u programu festivala. Za poziv se dostavljaju originalne, neobjavljene i neizvođene pjesme, pisane na službenim jezicima i ravnopravnim pismima u Bosni i Hercegovini.

Da bi prijava bila uvrštena u razmatranje, potrebno je da sadrži:

• demo snimak kompozicije u MP3 formatu,
• notni zapis i tekst kompozicije,
• ime i prezime, adresu, kontakt telefon i kratku biografiju autora muzike i teksta,
• prijedlog autora aranžmana,
• prijedlog izvođača.

Ukoliko prijava ne sadrži prijedlog izvođača i autora aranžmana, njihov izbor će izvršiti organizator.

Prijavu, sa traženim podacima dostaviti putem emaila kulturatr@yahoo.com ili na adresu: Javna ustanova Centar za kulturu općine Travnik, Bosanska bb, 72270 Travnik.

Rok za dostavljanje prijava je 31.3.2025. godine.

Udruga nositelja ratnih odličja HVO Županije Središnja Bosna (ŽSB) danas, 7. veljače 2025. godine, organizirala je sastanak Odbora za izradu monografije Zbornog područja HVO Vitez.

Na sastanku se raspravljalo o ključnim aktivnostima koje su provedene u prethodnom razdoblju te su definirane smjernice za daljnji rad na ovom značajnom projektu, kojemu će potporu dati i Matica hrvatska Vitez. Izrada monografije Zbornog područja HVO Vitez prepoznata je kao važan i odgovoran zadatak čiji je cilj dokumentirati povijest, strukturu i doprinos ovog Zbornog područja tijekom Domovinskog rata. Sudionici sastanka naglasili su potrebu za sustavnim i temeljitim pristupom u prikupljanju podataka, izradi analize i pisanju sadržaja kako bi monografija bila vjerodostojan i trajni zapis o ulozi i značaju Zbornog područja HVO Vitez.Naglašena je i važnost uključivanja što većeg broja sudionika, od pripadnika brigada do logističara i zapovjednika, kako bi ovaj projekt dobio potrebnu širinu i kvalitetu. Monografija će poslužiti kao vrijedan povijesni dokument, ali i kao podsjetnik na vrijednosti koje su branili i doprinos koji su pripadnici Zbornog područja dali obrani Središnje Bosne i šire. Također će biti simbol trajnog sjećanja na sve one koji su položili živote za slobodu i očuvanje svog naroda. U drugom dijelu sjednice razgovaralo se o pripremama za obilježavanje obljetnice Zbornog područja HVO Vitez, koja će se održati 27. veljače 2025. godine.

Zbog nezadovoljstva načinom rada i funkcioniranja Hrvatskog narodnog sabora (HNS), u subotu, 8. veljače, više od 170 legitimno izabranih sabornika neće sudjelovati u radu XII zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora.

Već dugo vremena upozoravamo na:

-Nepoštivanje usvojenih deklaracija

-Nerealiziranje usvojenih rezolucija i strategija

-Pretvaranje HNS-a u okvir za zadržavanje monopola HDZ-a BiH

-Nedonošenje izmjena Izbornog zakona o legitimnom predstavljanju, te nerealiziranje ostalih strateških prioriteta hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini (demografska strategija, zaustavljanje egzodusa hrvatskog naroda…)

-Uzurpacija pozicije predsjednika Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora.

Zbog svega navedenog, nameće se nužna potreba za redefiniranjem načina rada i donošenja odluka u HNS-u.

Svjesni političkih odnosa u BiH (separatizam, unitarizam) i ukupnih geopolitičkih prilika, u interesu hrvatskog naroda u BiH smatramo potrebnim otvoreno i žurno s međusobnim uvažavanjem razgovarati o svemu navedenom i biti odgovorni prema vlastitom narodu.

Predsjednik HDZ-a 1990, Ilija Cvitanović

Predsjednik HNP-a, Ivan Vukadin

Predsjednik HDS-a, Ivo Tadić

Predsjednik HSS-a, Mario Karamatić