Nakon odrona kamenoloma u mostarskom naselju Bijela, velika količina kamena završila je u rijeci.

Ovaj događaj, aktuelizovao je pitanje nepoželjnih uticaja na okoliš, prilikom miniranja u kamenolomu.

Koliko brinemo o zaštiti okoliša, koje su moguće posljedice obrušavanja, te šta nadležni poduzimaju, istražila je ekipa BHRT-a.

Priroda je još jednom pokazala svu svoju moć i snagu. Za samo par sekundi napravio se krater ogromnih razmjera a visoke stijene završile su u vodi i nanijele ogromnu i nepovratnu štetu eko sistemu tog dijela prirode.

Oglas

Stijene koje su u vodi napravile su fizičku barijeru koja onemogućuje ribama da se slobodno kreću na tom području, upozoravaju ekolozi. Budući da je to područje krša, utjecat će to, dodaju, i na samu kvalitetu vode.

“Samim tim je li dolazi do upita jednog velikog šta to mi jedemo koliko je ta riba ispravna da li je ona zdrava vlasti su se jednostavno morale da pozabave ovim pitanjima i da jednostavno preispita svoje odluke”, izjavio je predsjednik Ekološke udruge “Majski cvijet”, Oliver Arapović.

“Danas mještane i građane grada Mostara interesuje da nam jednom pokažu gdje su ta i kad su ta istraživanja vršena i zmenađuje nas kako gradske kantonalne i federalene vlasti šute po pitanju toga zatvaraju oči slobodno mogu reći da bi samo udovoljili nekom da bi neko radio i zarađivao sebi milione”, rekao je predsjednik Eko udruge “Kuti”, Aner Omanović.

Ovakvi kamenolomi, mišljenje je stručnjaka, ne bi se trebali praviti u blizini rijeka i jezera, doslovno u koritu. Glavno pitanje je, naglašavaju: ko je dao dozvolu za prostor koji je zakonom zaštićeno područje. Također smatraju da je studija za okoliš trebala biti plod istraživačkih aktivnosti, i to stručno naučnih, a ne prepisivačkih, jer je, navode ovdje očito riječ o elaboratu opće namjene.

Oglas

“Neko bi mogao krivično odgovarati zato što je mimo zakona, mimo plana dozvolio da se tu eksploatiše šljunak, a drugi je problem način na koji se to eksploatisalo, pa je došlo do te havarije to je jedno nestručno ponašanje bez prisustva geologa i stručnih ljudi to je havarija koja je nastala ljudskim neznannjem i ljudskom nebrigom”, rekao je urbanista i planer, Sead Pintul.

“Očito je da ovdje neko treba snositi odgovornost međutim ovdje treba iznaći ko je odgovoran, a iznalaženje odgovorne osobe mogu samo učiniti eksperti iz ove oblasti”, rekao je doktor geografskih nauka, Muriz Spahić.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma uputilo je dopis Vladi HNK u kojem traže hitnu informaciju o pravnom statusu subjekta koji je izvodio radove i miniranje terena, kao i dokaze o izvršenom inspekcijskom nadzoru i razlozima koji su doveli do incidenta. Iz MUP-a HNK-a kazali su da će se pookončanju kriminalističke istrage znati kako je došlo do odrona, i kolika je materijalna šteta.

Oglas

Europski klimatski monitor priopćio je danas da je mjesec ožujak bio najtopliji u povijesti te je i deseti uzastopni mjesec povijesnih vrućina, pri čemu je temperatura na površini mora također dostigla “šokantan” novi maksimum, prenosi BHRT.

To je posljednja crvena zastava u godini koju su već obilježili klimatski ekstremi i sve veće emisije stakleničkih plinova, što je podstaklo nove pozive za bržim djelovanjem za ograničavanje globalnog zagrijavanja.

Svaki mjesec od lipnja 2023. nadmašio je svoju oznaku “najtoplijeg ikad” – a ožujak 2024. nije bio izuzetak.

Europska služba za klimatske promjene Copernicus (C3S) priopćila je da je ožujak globalno bio 1,68 stupnja Celzijusa topliji od prosječnog ožujka između 1850. i 1900. godine, referentnog perioda za predindustrijsku eru.

Oglas

Rekord za ožujak je oboren samo za 0,1C, ali je širi trend ono što je alarmantnije, rekla je Samantha Burgess, zamjenica direktora C3S.

Ogromni dijelovi planete u ožujku su izdržali iznadprosječne temperature, od dijelova Afrike do Grenlanda, Južne Amerike i Antarktika.

Ne samo da je to bio deseti uzastopni mjesec koji je oborio svoj toplinski rekord, već je i najtopliji 12-mjesečni period u knjigama – 1,58C iznad predindustrijskog prosjeka.

Oglas

Svake godine Svjetski dan voda (22. mart) podiže svijest i inspirira akciju za rješavanje problema krize vode i higijene. Obilježavaju ga Ujedinjene nacije, koordinirano od strane UN-Water i koju vodi jedna ili više članica UN-Water i partnera sa srodnim mandatom.

Tema Svjetskog dana voda 2024. godine je ‘Upravljanje vodom za mir’ i naziv Izvještaja o razvoju svjetskih voda je ‘Upotreba vode za mir i prosperitet’. Svjetska kampanja za Dan voda jednostavno se zove „Voda za mir“, navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane.

“Voda za mir”

Voda može stvoriti mir ili izazvati sukob. Kada nema dovoljno vode ili je ona zagađena, ili kada ljudi nemaju jednak pristup ili nemaju nikako pristup vodi, tenzije mogu porasti između zajednica i zemalja.

Oglas

Više od tri milijarde ljudi širom svijeta ovisi o vodi koja prelazi državne granice. Ipak, od 153 države koje dijele rijeke, jezera i vodonosne slojeve sa svojim susjedima, samo 24 zemlje imaju sporazume o saradnji za svu zajedničku vodu.

Kako se učinci klimatskih promjena povećavaju, postoji hitna potreba unutar i između zemalja, da se ujedine oko zaštite i očuvanja našeg najdragocjenijeg resursa. Kako populacija raste, voda će postati sve važnija u borbi protiv siromaštva i pogoršanja stanja životne sredine.

Javno zdravlje i prosperitet, prehrambeni i energetski sistemi, ekonomska produktivnost i ekološki integritet oslanjaju se na dobro funkcionišući ciklus vode kojim se na pravi način upravlja.

U prošlosti je bilo mnogo više slučajeva saradnje nego sukoba oko vode, ali ima još mnogo toga da se uradi. Moramo djelovati u skladu sa spoznajom da voda nije samo resurs koji treba koristiti i nadmetati se – to je ljudsko pravo, svojstveno svakom aspektu života, kažu iz INZ-a.

Saradnja na prekograničnim vodama je neophodna za mir i prosperitet. Vlade bi trebale sarađivati bilateralno, regionalno ili globalno, na primjer kroz potpisivanje i implementaciju Konvencije Ujedinjenih naroda o vodama i Konvencije o vodotocima.

Oglas

Bitni i upozoravajući podaci

I danas je dvije milijarde i 200 miliona ljudi i dalje bez sigurne vode za piće, uključujući 115 miliona ljudi koji piju površinsku vodu. Otprilike polovina svjetske populacije doživljava ozbiljnu nestašicu vode barem dio godine. Očekuje se da će se ovi brojevi povećati, pogoršani klimatskim promjenama i rastom stanovništva.

Samo 0,5 posto vode na Zemlji je upotrebljiva i dostupna slatka voda – a klimatske promjene opasno utiču na to zalihe. U posljednjih dvadeset godina, kopneno skladištenje vode – uključujući vlagu tla, snijeg i led – opadalo je stopom od 1 cm godišnje, sa velikim posljedicama po sigurnost vode.

U INZ-u napominju da su katastrofe povezane s vodom dominirale na listi katastrofa u posljednjih 50 godina i čine 70 posto svih smrtnih slučajeva povezanih s prirodnim katastrofama.

Prednosti ulaganja u vodu i kanalizaciju nadmašuju troškove, jer može poboljšati zdravlje, produktivnost, životnu sredinu i društvene rezultate. Svaki dolar, euro ili KM uložen u vodu i kanalizaciju donosi povrat od 4,3 puta više, podaci su UN.

Oglas

Općina Prozor-Rama jedina je općina u Bosni i Hercegovini koja sav prikupljeni otpad sortira zahvaljujući Eko-parku koji se sastoji od sortirnice i kompostane, a uskoro bi s radom trebao krenuti i pročistač otpadnih voda čime ta općina zaokružuje priču o pametnom gospodarenju otpadom. Eko-park je obradio sav prikupljeni otpad na području općine Prozor-Rama, tj. 1.809,15 tona – rekao je u razgovoru za Fenu pomoćnik načelnika općine Prozor-Rama Josip Juričić.

Općinska ulaganja u cjelokupan projekt prelaze šest milijuna maraka. Urađen je pristupni put, plato i dva objekta s neophodnom opremom za kompostiranje i sortiranje. Lokacija Eko parka je na potezu magistralnog puta M16.2 Prozor-Jablanica, udaljen od Prozora oko 1 km, a Eko-park trenutno zapošljava 14 radnika.

Sastavni dio Eko parka bit će pročistač otpadnih voda. Dosad smo odradili oko trećinu investicije, uložili oko 1.200.000,00 KM, a ostaje za uraditi još nešto preko 2 milijuna KM. Pošto je ovaj projekt važan za sva mjesta nizvodno od Prozora – a to je Jablanica, Mostar, Čapljina, te mjesta u Hrvatskoj do Jadranskog mora, očekujemo da se u njega uključe europski fondovi. Imamo najave kroz IPA 3 program, čekamo konačan stav jer bi ta sredstva ubrzala izgradnju pročistača otpadnih voda, govori Juričić.

Pored njih, kako kaže, postoji još šest komunalnih poduzeća koja imaju instalirane linije za sortiranje otpada (Mostar, Konjic, Sarajevo, Tuzla, Čapljina i Bihać).

Oglas

Međutim, mi smo možda jedini koji 100% sav prikupljeni otpad sortiramo. Prozor–Rama je prvi po instaliranoj kompostani gdje prerađujemo sav biorazgradivi otpad koji izdvojimo iz miješanog komunalnog otpada, kaže Juričić.

Dodaje kako su u 2023. godini preradili oko 733 tone biorazgradivog otpada. Od 100 posto obrađenog otpada postignuta je iskoristivost 60 posto.

Na daljnju upotrebu (reciklažu) smo poslali: 96,80 tona ambalaže od papira/kartona, 117,6 tona ambalaže od plastike, 65,9 tona ambalaže od stakla te 24 tone ambalaže od metala. Tražimo tržište za 35 tona ambalaže od višeslojnih materijala, 30 tona istrošenih automobilskih guma, naglašava Juričić. Preostalih 40 posto otpada je neiskoristivo, tržišno bezvrijedno poput tekstila i višeslojne ambalaže koji imaju svoju energetsku vrijednost, ali ih još ne uspijevaju prodati.

Dakle, prije ovog ulaganja, sav ovaj otpad je završavao na lokalnoj deponiji. Čekamo da na području države proradi neka energana ili drugi potrošač RDF-a kako bismo postigli naš krajnji cilj, a to je općina s 0% otpada, dodaje pomoćnik općinskog načelnika.

Oglas

Na pitanje kakvi su sve benefiti za okoliš od Eko-parka i koliko se zbrine otpada iz cijele Općine, ističe da je trenutna pokrivenost općine preko 80 posto, ali realizacijom posljednjeg projekta koji je u tijeku, pokrivenost općine će biti 99 posto. Kako kaže, prije 10 godina pokrivenost je bila ispod 30 posto, a svaki zaseok je imao svoju divlje odlagalište/deponiju. Eko parkom upravlja Javno komunalno poduzećem Vodograd koje, uz pomoć i sufinanciranje Federalnog fonda za okoliš, planira nabavku još 100 kontejnera tako da će se pokriti i najudaljenija mjesta koja do sada nisu imala kontejnere.

Načelnik općine Prozor-Rama Jozo Ivančević smatra da je ovim projektom Općina ispunila svoju zakonsku obavezu zbrinjavanje otpada na ekološki prihvatljiv način.

”Očekivanja su da će i ostali, posebno više razine vlasti uraditi svoj dio posla. Država je tu, po našem mišljenju, potpuno zakazala. Nemamo pravo rješenje za onaj dio otpada koji preostane nakon sortiranja i kompostiranja – to se mora riješiti na višim razinama, imati prave spalionice ili uređena sanitarna odlagališta. Nekako se puno toga prebacilo općinama na rješavanje, mi to rješavamo onoliko koliko je to u našoj mogućnosti. Međutim, netko na državnoj ili barem entitetskoj razini treba donijeti strateška rješenja, ali nam se čini da su se oni sakrili, nema ni njih ni rješenja, navodi načelnik. Ističe i da očekuje dobru suradnju s federalnom ministricom za okoliš i turizam Nasihom Pozder te Fondom.

Imali smo posjet i županijskog ministra, velika su očekivanja. Do sada nismo imali puno razumijevanja od vlasti na višim razinama, ali uočavamo promjene na bolje. Važno je da naši građani osjete poboljšanje kroz rad Eko parka, jer time čuvamo okoliš, poboljšavamo uvjete života u našoj općini i približavamo se europskim ekološkim standardima”, kazao je za kraj načelnik općine Prozor-Rama.

Oglas

Izvor: FENA/Bljesak 

Na području Zeničko-dobojskog kantona registriran je prvi slučaj afričke svinjske kuge  na području općine Žepče, piše Klix.ba.

Kako je potvrdno za portal Klix.ba iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove ovo je ujedno prvi slučaj pojave ove bolesti na području kantona. Sve veterinarske službe (veterinarska inspekcija i ovlaštene veterinarske stanice) su aktivno uključene u provođenje propisanih mjera kontrole u cilju suzbijanja, ranog otkrivanja i sprječavanja širenja ove bolesti.

Afrička svinjska kuga (ASK) je virusna bolest od koje oboljevaju isključivo domaće i divlje svinje i nije opasna niti za ljude, niti za druge vrste životinja.

Smrtnost svinja kod ove bolesti može ići i do 100 posto i stoga predstavlja ozbiljan rizik za sektor svinjogojstva, populaciju divljih svinja i okoliš.

Oglas

Divlje i domaće svinje mogu se međusobno zaraziti direktnim kontaktom, posebno putem krvi zaražene svinje. Svinje se mogu zaraziti i konzumiranjem nedovoljno termički obrađenih proizvoda od svinjskog mesa, strvina ili napoja. Do zaraze može doći i indirektno, putem zagađenog alata i opreme (odjeća, obuća, noževi, prijevozna sredstva, i dr.), rečeno je za Klix iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove ZDK.

ASK se manifestira različitim kliničkim znakovima. Obično se javlja gubitak apetita, ležanje i depresija, a svinje brzo i iznenada uginu. Rijetko se pojavljuju drugi klinički znakovi: potištenost, gubitak tjelesne težine, krvarenja na koži (vrhovi uški, rep, noge, grudna i trbušna regija), otežano kretanje i pobačaji krmača. Klinički znakovi se teže uočavaju u divljih svinja.

Od najvažnijih mjera preporučuju se: strogo pridržavanje propisa o označavanju, premještanju i prometu životinja, svi vlasnici svinja moraju osigurati da se domaće svinje drže na način kojim je u potpunosti onemogućen svaki direktan i indirektan kontakt domaćih svinja s divljim životinjama, zabranjeno je pašno držanje svinja i ispuštanje svinja na otvoreni prostor, osim ako se svinje drže u prostoru ograđenom dvostrukom ogradom, veterinaru je potrebno prijaviti svaku svinju koja pokazuju znakove bolesti, uginuća domaćih svinja i nađenih uginulih divljih svinja, obavezno je testiranje uzoraka organa uginulih domaćih i divljih svinja radi isključivanja ASK te vlasnici svinja moraju osigurati neškodljivo zbrinjavanje nusproizvoda nastalih tokom klanja svinja za vlastite potrebe u skladu s posebnim propisima.

Oglas

Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto obratila se danas, u okviru Segmenta na visokoj razini, učesnicima Konferencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama COP28 u Dubaiju, prenose na službenoj stranici.

Predsjedateljica Krišto je na početku obraćanja kazala da se Konferencija o klimatskim promjenama održava u presudnom trenutku u povijesti čovječanstva jer klimatske promjene nisu samo pitanje za određene dijelove svijeta nego predstavljaju globalnu prijetnju koja zahtijeva žurnu, koordiniranu i odlučnu akciju. Istaknula je da Bosna i Hercegovina dijeli predanost prelasku na održivu budućnost, te zbog ozbiljnosti trenutnog stanja i izazova koji su pred svima nama, spremnost sudjelovanju u globalnoj borbi za očuvanje našeg planeta. Naglasila je odlučnost naše zemlje u ostvarivanju promjena koje će nas usmjeriti prema održivom sutra i dodala da su naši napori u borbi protiv klimatskih promjena bezrezervni i prožimaju sve sfere našeg društva.

Posvećeni smo prelasku na obnovljive izvore energije, s ciljem smanjenja emisije stakleničkih plinova i utjecaja na okoliš. Prelazak na obnovljive izvore energije nije samo imperativ već i jedinstvena prilika za izgradnju održivijeg, ekonomski stabilnijeg i ekološki osvještenijeg bh. društva, rekla je predsjedateljica Krišto.

Posebno je istaknula da kroz ulaganje u tehnologiju obnovljivih izvora energije i poticanje inovacija, Bosna i Hercegovina želi biti partner u globalnim naporima za smanjenje emisija stakleničkih plinova i ublažavanje klimatskih promjena. Naglasila je bezrezervnu potporu svim globalnim inicijativama i naporima usmjerenim na održivost i zaštitu okoliša, te da podržavamo i slijedimo smjernice i preporuke koje su proizašle iz inicijativa Ujedinjenih naroda poput ciljeva održivog razvoja UN-a, kao i Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama.

Oglas

Uspostavljamo i provodimo koncept Zelene agende za Zapadni Balkan, kao strategije za usklađivanje okolišnih politika država Zapadnoga Balkana s Europskim zelenim planom i prelazak na održivo gospodarstvo, odnosno implementaciju njenih 5 stupova; dekarbonizaciju, kružno gospodarstvo, smanjenje onečišćenja sastavnica okoliša, održiva ruralna područja i zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava, kroz provedbu mjera predviđenih Akcijskim planom za provedbu Sofijske deklaracije, istaknula je predsjedateljica Krišto.

Dodala je da je potrebna je suradnja, razmjena znanja i tehnologija te podrška međunarodne zajednice kako bi se ostvarili ciljevi Zelene agende. Istaknula je opredijeljenost Bosne i Hercegovine za aktivnijim uključenjem u globalne napore za očuvanje klime kroz suradnju s drugim državama, te podjelu pozitivnih iskustava i resursa za postizanje zajedničkog cilja.

Bosna i Hercegovina se odgovorno se pridružuje Emiratskoj deklaraciji o otpornim prehrambenim sustavima, održivoj poljoprivredi i klimatskim akcijama koja predstavlja važan korak prema globalnom partnerstvu, a koje je ključno za suočavanje s izazovima koje donose klimatske promjene. Kao odgovorna članica međunarodne zajednice, prepoznajemo žurnost potrebe za zajedničkim djelovanjem kako bismo sačuvali našu planetu. Pridruživanjem Emiratskoj deklaraciji, šaljemo snažnu poruku solidarnosti i zajedničke odgovornosti prema očuvanju našeg planeta. Pozivamo i sve druge zemlje da slijede naš primjer i pridruže se ovom globalnom naporu kako bismo zajedno stvorili održivije, otpornije i prosperitetnije društvo za sve, rekla je predsjedateljica.

Predsjedateljica Krišto je, u ime Bosne i Hercegovine, potvrdila predanost, spremnost i želju za aktivnom suradnjom u borbi protiv klimatskih promjena.

Oglas

„Vjerujem da samo zajedno, kao globalna zajednica, možemo ostvariti značajne promjene i sačuvati naš planet za našu budućnost, rekla je na kraju svoga obraćanja predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto.

(vijeceministara.gov.ba)

Ministar financija i trezora BiH Srđan Amidžić i šef kancelarije Svjetske banke u BiH i Crnoj Gori Christopher Sheldon, potpisali su danas dva sporazuma koji se odnose na poboljšanje kvaliteta zraka u FBiH u iznosu od 46,1 miliona KM te poboljšanja održivosti zdravstvenog sustava i usluga u FBiH i RS u iznosu od 93,2 miliona KM, prenosi N1.

Ovo su strateške inicijative dizajnirane između Svjetske banke i domaćih vlasti da pomognemo stanovništvu u rješavanju problema vezanih za zdravstvo i okoliš. Projekti se odnose na unapređenje kvaliteta zraka, to je ključni element zdravlja i dobrobiti. Jučer su data određena zdrvastvena upozorenja u vezi nivoa zagađenja. U okviru toga pružit ćemo podršku organima vlasti da uspostave robusan i održiv sistem upravljanja kvaliteta zraka. Tu je cilj ne samo da se prati i mjeri iznos zagađenja, nego da se uvode efikasne mjere kojima će se smanjiti nivo zagađenja, posebno kada je u pitanju sektor domaćinstva i transporta. Drugi dio odnosi se na unapređenje zdravstvenih ustanova – sanacija i izmirenje obaveza. Cilj je imati održiv zdravstveni sistem koji će pružati kvalitetne zdravstvene uslugge građanima,  rekao je Sheldon.

“Lajk za kamp” priča se nastavlja.

Mali planinari pripremite ranac i idemo u novu avanturu “Čarolija na planini“, poručuju iz PD KUK.

Jednom davno, u zemlji punoj prekrasnih brda i planina, čarobnih šuma i bistrih voda, živjela jedna vila… a nastavak ćemo čuti na kampu.

Draga djeco, vrijeme je za mali odmak od školskih obveza i vikend u prirodi.

Oglas

Planinarsko društvo “Kuk” organizira još jedan kamp za djecu školskog uzrasta koji će se održati

25. i 26.11. 2023.

(subota/nedjelja).

Naša misao vodilja u realizaciji kampova za djecu jeste barem na kratko zamijeniti ekran prirodnim okruženjem, približiti djecu prirodi te ih upoznati s osnovama planinarstva.
Nakon planiranog izleta, smjestiti ćemo se u sobe, te se družiti u našem pl. domu kroz zabavne radionice, a i uživati ćemo u ukusnim obrocima kuhara planinara.

Oglas

Plan aktivnosti:

25.11. (subota)

– 8:30 okupljanje i polazak na izlet

– 13:30 povratak u pl. dom, smještanje u sobe, odmor

Oglas

– 15:00 ručak

– 16:00 edukativne radionice

– 19:00 večera

– 20:00 slobodne aktivnosti

Oglas

– 23:00 povečerje

26.11. (nedjelja)

– 9:00 doručak

– 10:00 rekreativna radionica

Oglas

– 12:00 užina

– 13:00 zatvaranje kampa

– 13:30 slobodne aktivnosti

Potrebna oprema:

Oglas

• vreća za spavanje (nije nužno)
• svjetiljka (po mogućnosti čeona)
• odjeća i obuća prilagođena boravku u prirodi (po mogućnosti za planinarenje)
• ruksak
• osnovne higijenske potrepštine i sl.

Ponosni smo što vas ovaj put možemo dočekati u našem domu, koji smo u proteklom periodu adaptirali te ćemo tim povodom imati i malu svečanost.

Molimo vas da prijave izvršite blagovremeno do 21.11.2023. na broj 063 927 319, Ivana.

Broj mjesta je ograničen zbog smještajnog kapaciteta. Kotizacija po prijavi je 10 KM. Djeca do 11 godina trebaju biti u pratnji roditelja/staratelja, a i starija djeca mogu uz roditelja/staratelja ili njihovu suglasnost.

Kampovi za djecu su prilika i djeci i roditeljima za upoznavanje zavičaja i sklapanje novih prijateljstava.

Veselimo se druženju i sjeti se da “visine bistre um”, poručili su iz PD KUK.

Oglas

Vidimo se!????

Na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, na Svjetski dan turizma, usvojena je Strategija razvoja turizma u FBiH za period 2022. – 2027. Tim povodom resorna ministrica Nasiha Pozder kaže:

„Strategija je dokument koji će nam omogućiti da nam se turizam manje događa i da budemo njime zatečeni, a da ga više planiramo, da njime rukovodimo u korist radnika u turizmu, samih turista, građana a da, istovremeno, ide ruku pod ruku sa zaštitom okoliša.

Oglas

Ovo je dokument koji će nam obezbijediti da adekvatnije planiramo naredne korake u razvoju turizma koji trenutno kao privredna grana u GDP-u učestvuje s oko 10 posto.

Ono što je puno važnije jeste da se ovom strategijom zagovara održivi razvoj turizma. Ono što proklamujem od početka svog mandata je da bez zaštićenog, održivog, dobro očuvanog okoliša ne možemo računati ni na uspješan turizam. Želimo očuvati prirodu ali i razvijati neke nove vidove turizma.

Oglas

O njima se govori i u Strategiji, a to su: zdravstveni, vjerski, avanturistički, ruralni turizam, itd. Novi turistički proizvodi su nešto što Strategija prepoznaje kao važno, baš kao i brendiranje destinacija te njihova prezentacija u svijetu, koja podrazumijeva, naravno, i digitalizaciju podataka i statistike što danas nije nešto čime se možemo pohvaliti.

Također, ono što je važno a što Strategija donosi je i razvoj ljudskih resursa. Ako budemo razvijali turizam u skladu sa Strategijom, procijenjeno je da ćemo trebati otvoriti oko 12.000 radnih mjesta u sektoru turizma.“

Oglas