Mladi se ne trebaju bojati koronavirusa. Znanjem i znanosti omogućili smo da se virus može detektirati i liječiti, a pravilnim načinom i kontrolirati. Sve to omogućuje normalan život, boravak u školama za djecu i normalne aktivnosti u gospodarstvu, rekao je svjetski priznati znanstvenik Ivan Đikić na manifestaciji ”Znanost za mlade” u Vukovaru, koja je održana na temu „Izazovi civilizacije u vrijeme COVID-19”.

Govoreći o epidemiji, Đikić je rekao kako je izrazito važno iznositi samo provjerene znanstvene činjenice kako bi se mogli poduzimati daljnji koraci u borbi protiv virusa. Važan je kritički stav ljudi. Kazao je i kako su zbog svega što se događa u sklopu epidemije posebno osjetljiva djeca, i to prije svih onda od 10 do 15 godina. – Naša je obveza da djeci osiguramo sigurne škole i normalno obrazovanje. Ako to ne napravimo, sigurno će biti posljedica po njih. Oni moraju u školi ne samo obrazovati se i odgajati nego je važan i socijalni ambijent, odnosno da se međusobno igraju. Moraju se poduzeti sve mjere kako se virus ne bi širio u školama – istaknuo je Đikić.

Na novinarski upit sprema li nam se, s obzirom na kontinuirani rast broja zaraženih, na jesen novi lock down, Đikić je rekao kako mediji na temu korone izvještavaju po principu toplo – hladno. Prema njegovim riječima, ljetos je sve bilo lijepo i nije bilo virusa, a sada je odjednom virus svuda među nama. Ističe kako je odgovornost medija i svih onih koji vode borbe protiv virusa COVID-19 da iznose točne podatke, ali i da su otvoreni kritici zbog mjera koje su donesene, nisu donesene i možda će biti donesene. – Situacija danas nije puno lošija nego prije mjesec dana. Meni je opasnije bilo prije mjesec dana kada smo bili opušteni i govorili kako nema virusa, a imali smo milijun turista. Zbog toga danas i imamo ovoliki broj zaraženih. Hrvatska je danas na četvrtom mjestu po broju umrlih na 100.000 stanovnika, što nije ni blizu onome čemu smo se nadali u proljeće kada smo bili na začelju te tablice – rekao je Đikić, prenosi Večernji.hr.

Govoreći o mjerama koje nisu bile dobre, ponovio je kako smo prelagano otvorili granice i imali preagresivni turizam kalkuliran s rizikom ili bez njega. Mišljenja je kako je trebalo bolje reagirati na dolazak tolikog broja turista, osigurati više mjesta za testiranje, ali i više testiranja, kao i da prihvaćamo podatke koji su nam dolazili izvana. Govorio je i o kaosu s mjerama koje se donose, tipa da se prije maske nisu trebale nositi, a sada se moraju i slično, rekavši kako se mjere na osnovu podataka koje dobivaju nadležni uvijek mogu mijenjati, ali i da javnost i mediji ne trebaju preispitivati svaku novu mjeru je li ona ispravna ili nije. Prema njegovim riječima, neophodno je da se poboljša komunikacija između stožera i građana i da vlada povjerenje u sustav bez kojega je nemoguća borba protiv virusa. Smatra i kako nije potrebno organizirati svaki dan konferencije za medije na kojima se govori o epidemiji, ali i da podaci o broju zaraženih i umrlih moraju biti dostupni u svakom trenutku za sve one koji takve podatke žele znati.

Na upit o cjepivima o kojima se toliko govori, Đikić je kazao kako postoji osam cjepiva koja napreduju u kliničkim istraživanjima te da je to vrlo pozitivan rezultat. Pozitivno je govorio i o ruskom cjepivu za koje je većina znanstvenika bila kritičkog mišljenja s obzirom na to da nisu postojali svi podaci. – Prošlog tjedna objavljeni su u Lancetu i uistinu su impresivni podaci o stvaranju antitijela kod pacijenata. No sama registracija je prerana. Dobro je i što se dogodilo u Oxfordu jer se radi vrlo kritično. To pokazuje povjerenje u sustav i vjerujem da građani imaju određenu dozu sigurnosti da će cjepiva koje prime biti djelotvorna i neštetna – zaključio je Đikić.