BiH
Dijaspora ne zaboravlja obitelj u BiH, šalje se novac i za Božić

Magija koja obuzima svijet tijekom blagdanskih dana postaje opipljiva. Adventske kućice su zauzele pozicije i čekaju posjetitelje kojima će ponuditi sve već dobro poznate delicije. Tisuće lampica razvučene su na trgovima i parkovima, a izlozi “vrište” mameći kupce koji, uglavnom, za taj dan potroše više novca nego u cijeloj godini.
Sve to, između ostalog, simbolizira Božić, najsvečaniji katolički blagdan koji okuplja obitelji diljem svijeta, piše Večernji list BiH.
Ne zaboravljaju obitelj
Iako Božić ove godine pada vikendom, što je olakšavajuća okolnost za sve koji planiraju doći iz inozemstva, ipak znatan broj je onih koji će i ove blagdane provesti u “bijelom svijetu”. A kako doznajemo, rodbinu u BiH ne zaboravljaju. Šalju im darove i novac kako bi barem na neki način nadomjestili to što ne mogu doći.
– Preživjeti mjesec u BiH s plaćama koje imamo odavno je postalo nemoguća misija. Radimo suprug i ja, no unatoč tomu, novca je premalo za hranu, režije, odjeću, obuću… Na sreću, brat i sestra su mi u Njemačkoj pa pomognu koliko mogu, pošalju djeci odjeće jer je jeftinija nego ovamo, pošalju novac. Zahvalni smo im do neba, ne znam kako bismo bez njih. Evo, već su nam poslali novac za sve blagdanske troškove kako bismo dostojanstveno proslavili i ovaj Božić. Da nisu poslali, božićni ručak bi bio znatno skromniji jer ne možemo izdvojiti 200-300 KM za jedan dan. Ono što nas žalosti jest činjenica da ni ove godine nećemo biti zajedno za blagdanskom trpezom jer oni neće moći doći u BiH zbog rigoroznih mjera na poslu, a evo, ipak nas nisu zaboravili. Uz novac koji su poslali, Božić i ove godine možemo proslaviti onako kako priliči – kazala nam je Marija iz Mostara, navodeći kako će i ove godine biti primorani proslaviti preko videolinka.
– Iako nikada nisam bila neki pretjeran zagovornik “moderne” tehnologije, u vremenu korone upravo ona je postala jedini put u svjetlost. Spojila nas je i omogućila da, iako udaljeni tisućama kilometara, možemo ipak biti zajedno u danima blagdana – zaključila je u razgovoru. Inače, da iseljenici sve češće šalju novac rodbini u BiH, dobro je poznata činjenice potkrijepljena i podacima. Iznosi koji dolaze u BiH iz dijaspore broje se u milijardama. Kako pokazuju podaci, samo u prošloj godini, unatoč pandemiji, rodbina je u BiH poslala nešto više od 2,5 milijardi maraka. Ako ovome iznosu dodamo 49,6 milijardi KM koliko je dijaspora od 1998. do kraja 2019. godine slala, dolazimo do brojke od 52,1 milijardu KM za 23 godine!
Kako i stoji u podacima, najviše novca obiteljima u BiH slala je rodbina iz Njemačke i Austrije, a slijede ih SAD, Slovenija, Švicarska i Švedska. Dok nekima rodbina šalje novac da lakše “podnesu” troškove blagdana, ima i onih koji se za to moraju sami pobrinuti. Za sve one koji nisu “sretnici”, jer im je rodbina ostala u BiH, donosimo nekoliko savjeta kako na najjednostavniji način dostojno proslaviti blagdane i uštedjeti nešto novca. Ako planirate kupovati darove, koji su prešli u tradiciju, pogledajte popis želja i svakome članu obitelji dodijelite iznos novca koji ćete potrošiti za njegov dar. Najjeftinije ćete proći ako imate malo mašte i slobodnog vremena, jer nekima od njih možete i sami napraviti zanimljiv dar.
Nebitne stvari
Uštedjeti je moguće i izradom božićnog nakita umjesto kupljenog. Trik za uštedu, na koji svi vrlo često zaboravljamo, jest i planiranje kupnje. Kupnju nikada nemojte obavljati dan ili dva prije blagdana jer ste tada pod stresom i vrlo često se kupuju stvari “na prvu”, a koje nam nisu potrebne. Ne zaboravite ni na predblagdanska sniženja koja vam troškove mogu znatno smanjiti. No, cijela ta situacija koliko potrošiti, što kupiti, često kada sve prođe može dovesti do depresije, upozoravaju psiholozi i kažu: “Provedite blagdane s obitelji i prijateljima, recite im da ih volite i ne zamarajte se nebitnim stvarima.”
Centralna.ba
BiH
U BiH oblačno, mjestimično sa slabom kišom

U Bosni i Hercegovini danas će biti umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Poslijepodne i tokom noći, povremeno je moguća slaba kiša.
Padavine uglavnom u Hercegovini, zapadnim i lokalno sjevernim područjima Bosne.
Vjetar će biti slab do umjeren, povremeno sa jakim udarima, južni i jugozapadni.
Jutarnja temperatura iznosiće od 4 do 10, a dnevna od 10 do 16, na sjeveru i sjeveroistoku Bosne do 20 stepeni.
U Sarajevu umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Jutarnja temperatura od 4 do 6, a dnevna od 13 do 15 stepeni, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.
BiH
Grlić Radman danas posjetio Bugojno

U posjeti Bugojnu danas je ministar vanjskih poslova u Vladi R Hrvatske Goran Grlić Radman sa saradnicima.
Visoka delegacija Republike Hrvatske posjetila Općinu Bugojno
Visoka delegacija Republike Hrvatske na čelu sa ministrom vanjskih i evropskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom posjetila je Općinu Bugojno. U odvojenim susretima razgovarali su sa Predsjedavajućim OV- a Igorom Vrljićem i načelnikom Općine Edinom Mašićem.
U delegaciji iz susjedne Hrvatske boli su i : Petar Šimić, zastupnik u Saboru RH, Ivan Sabolić, veleposlanik RH u Bosni i Hercegovini, Peto Bilušić, kobzul RH u BiH, Ljubica Kardum Mijatović, ministar- savjetnik u Veleposlanstvu RH u BiH, Tomislav Lendić, glasnogovornik i v.d. direktora Uprave za političke poslove Republike Hrvatske. Ispred Udruga Domovinskog rata sastanku je prisustvovao Miroslav Zelić.
Bilo je riječi o infrastrukturnim projektima bitnim za Općinu Bugojno , poput rekonstrukcije gradskog vodovoda, izgradnji školskog objekta u naselju Jaklić, te rekonstrukciji puta Kandija – Vučipolje. O ovim i drugim temama o kojima je bilo riječi tokom jednosatnih i za javnost zatvorenih sastanaka više iz izjava ministra Gordana Grlića Radmana i načelnika Edina Mašića.
BiH
Novotravničanin izabran za predsjednika Općinskog suda u Livnu

BiH
Cvitanović na Kupresu naglasio važnost donošenja zakona o šumama u FBiH

Predsjednik HDZ 1990 i izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Ilija Cvitanović danas je sudjelovao na jubilarnoj desetoj međunarodnoj konferenciji o šumarstvu i preradi drva “Foresty 2025”, koja se 21. i 22. ožujka održava na Kupresu.
Čestitavši Dan šuma svima koji se bave ovom djelatnosti naglasio je značaj šumarstva u Herceg-bosanskoj županiji, kao i čitavoj BiH, te ukazao na važnost donošenja zakona o šumama, za koji se HDZ 1990 zalaže kroz svoje političke predstavnike.“Naravno da je to pogotovo u ovoj županiji, pa i državi jedna od strateških grana gospodarstva i da je suradnja svih razina vlasti sa tim gospodarskim poduzećima ključna. Zbog toga smatram da vlast mora osigurati strateške okvire za funkcioniranje ovih poduzeća. To je zakon o šumama na razini Federacije BiH koji će odgovarati suštini Federacije BiH. U današnjoj kriznoj situaciji vlast mora osigurati maksimum uvjeta za posao, u trenutku kad je najveći egzodus iz BiH i smanjiti utjecaj geopolitičke krize i njene implikacije na poduzeća”, rekao je predsjednik Cvitanović.
Događaj na Kupresu po njegovim riječima je pravi put, jer je organiziran na visokoj razini okupljajući stručnjake iz cijele regije i zemalja Europske unije, očekujući da poluči rezultate na dobrobiti cijele zajednice.“Mislim da je ovo jedan od bitnih događaja u BiH obzirom na bitnost grane o kojoj govorimo i o bitnosti ljudi koji govore o ovoj temi”, rekao je predsjednik Cvitanović te sa izaslanstvom simbolično zasadio stablo lipe.
Uz predsjednik Cvitanovića događaju su nazočili i predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti HBŽ-a.
BiH
Korak ka inkluziji: Isto različiti – svi jednaki

Šest osoba s Down sindromom, ujedno korisnici Centra Duga, danas su posjetili Gradsku upravu Novog Travnika. Tijekom posjeta razgovarali su o funkcioniranju gradske uprave, ali i podijelili svoja zapažanja o tome što im se u gradu dopada, postavili brojna pitanja na koja su predstavnici gradske vlasti strpljivo i detaljno odgovarali. Nakon razgovora, posjetili su i ured gradonačelnika, gdje ih je dočekalo malo iznenađenje.
No, tu nije bio kraj – za jednog od korisnika, kojem je san postati policajac, taj se san na kratko ostvario. U suradnji Gradske uprave s PS Novi Travnik i zapovjednikom Velimirom Krištom, dobio je priliku postati počasni član policijske postaje. Mladi policajac profesionalno je obavljao svoje obveze, ali i izmamio oduševljenje na licima prolaznika koje je nakratko zaustavio.
Iz Novog Travnika odaslana je snažna poruka tolerancije i prihvaćanja, uz stihove: “Isto različiti – a svi jednaki.”
BiH
Čović: Niko nema šta gledati na čijoj smo strani, mi smo na svojoj i strani svih građana

Danas će se u Mostaru održati sastanak predstavnika političkih stranaka koalicije na nivou Federacije BiH, a to su HDZ i Trojka.
Očekivanja od sastanka jučer je komentarisao predsjednik HDZ-a Dragan Čović istaknuvši kako će se razgovarati o aktuelnoj političkoj situaciji te definirati jasni stavovi i daljnji koraci.
“Može se očekivati da ponovno raspravimo našu aktualnu političku situaciju, zauzmemo vrlo jasan stav, potvrdimo partnerstva i da vidimo kako riješiti ovu situaciju i nastaviti dalje. Ne smijemo biti puno u mjestu. Bojim se da su nas odluke iz Narodne skupštine Republike Srpske sada zabavile ‘o sebi’, a ne smijemo se baviti sobom. Uvjeren sam da ćemo sutra vrlo jasno naznačiti naše poteze kada je u pitanju i entitet Federacija Bosne i Hercegovine”, kazao je Čović.
Na novinarsko pitanje o poruci iz Trojke da dolaze vidjeti “na čijoj je strani HDZ BiH”, Čović je odgovorio:
“Ni Trojka ni bilo ko drugi nema što gledati na čijoj smo mi strani. Mi smo na svojoj strani. Ja sam na strani svih žitelja Bosne i Hercegovine, hrvatskog naroda i domovine Bosne i Hercegovine. Kome se sviđa – sviđa, kome se ne sviđa može drugačije.”
BiH
Prof. dr. sc. Ivo Čolak novi rektor Sveučilišta u Mostaru

Senat Sveučilišta u Mostaru danas je jednoglasno izabrao prof. dr. sc. Ivu Čolaka, redovitog profesora, za novog rektora Sveučilišta u Mostaru na mandatno razdoblje od četiri godine. Druga kandidatkinja bila je prof. dr. sc. Damirka Mihaljević s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.
Prof. dr. sc. Ivo Čolak u svom programu za mandatno razdoblje od 2025. do 2029. godine ističe, kao najveći prioritet razvoja, financijsku stabilnost Sveučilišta u Mostaru kao temelj za daljnji razvoj, s posebnim naglaskom na dobrobit studenata i oslobađanje školarina za studente koji redovito izvršavaju svoje obveze. Njegov program uključuje jačanje znanstvene izvrsnosti, veću suradnju s gospodarstvom, razvoj nacionalnog identiteta i kulture, povećanje kvalitete obrazovanja i učinkovitosti studiranja te društvenu odgovornost.Posebni ciljevi uključuju unaprjeđenje studijskih programa, povećanje studentskog standarda, daljnju digitalnu transformaciju i poticanje znanstvenih projekata. Posebno se naglašava potreba bolje suradnje Sveučilišta s gospodarstvom, s ciljem većeg uključivanja studenata, kao i dodatna ulaganja u infrastrukturu te povećanje prostornih kapaciteta, posebno za Farmaceutski fakultet.
Međunarodna suradnja i mobilnost studenata i nastavnika bit će nastavljeni i intenzivirani kroz razvoj novih programa, uključujući i studije na stranom jeziku. Profesor Čolak poseban naglasak stavlja na digitalizaciju cijele vertikale obrazovanja na hrvatskom jeziku u BiH te razvoj IT sektora i daljnje podizanje položaja Sveučilišta na međunarodnim ljestvicama.
Studenti su u središtu obrazovnog procesa, a konačni cilj programa je omogućiti im kvalitetno obrazovanje uz znatno povoljnije uvjete studiranja. Nastavit će se razvijati mentorsko i savjetodavno praćenje studenata, unaprjeđivati sustav stipendiranja te aktivnije uključivati studente u stručne i gospodarske projekte. Sve to pridonijet će stvaranju stabilne, dinamične i inovativne institucije prilagođene potrebama tržišta rada i društvenim promjenama.
Prof. dr. sc. Ivo Čolak dugogodišnji je profesor i znanstvenik na Sveučilištu u Mostaru, gdje je zaposlen još od 1993. godine. Završio je Građevinski fakultet, a nakon toga i Filozofski fakultet. Obnašao je niz dužnosti, uključujući prodekana za nastavu i dekana Građevinskog fakulteta te prorektora za znanost i razvoj Sveučilišta u Mostaru. Obrazovao se i dodatno usavršavao na poslijediplomskom studiju u Splitu te postdoktorskom studiju u Zürichu. Bio je član Vijeća za znanost Bosne i Hercegovine te član Upravnog odbora Agencije za osiguranje kvalitete i razvoj visokog obrazovanja BiH (HEA). Također, aktivno je sudjelovao u brojnim povjerenstvima za akreditaciju visokoškolskih ustanova u BiH i Crnoj Gori, kao i u oblikovanju javnih politika i strategija u području obrazovanja i znanosti. Od 2018. godine predaje kao redoviti profesor i na Sveučilištu Sjever u Varaždinu. Njegov znanstveni i profesionalni rad odlikuje se izrazitim doprinosom u razvoju visokog obrazovanja, znanosti i upravljanja Sveučilištem u Mostaru. Prof. dr. sc. Ivo Čolak preuzima dužnost rektora 1. listopada 2025. godine.
BiH
Danas sastanak lidera koalicije HDZ-a BiH i stranaka ‘Trojke’

Sastanak predstavnika političkih stranaka koalicije na razini Federacije Bosne i Hercegovine održat će se danas u Mostaru, u Domu HDZ-a BiH (kneza Domagoja bb) s početkom u 13.00 sati.
Nakon sastanka planirane su izjave za medije s početkom u 14.30 sati.
Naime, predjednik HDZ-a BiH Dragan Čović se prošli mjesec sastao s predsjednikom Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine Nerminom Nikšićem, predsjednikom Naroda i Pravde Elmedinom Konakovićem te predsjednikom Naše stranke Edinom Fortom s ciljem nastavka suradnje i zajedničkog djelovanja.
Tom je prilikom istaknuta bezrezervna opredijeljenost svih nazočnih dužnosnika za snažnu suradnju kroz zajedničke smjernice i stabilan politički dijalog. Naglašeno je ključnim i žurno provođenje potrebnih reformskih procesa u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti koji, kako je kazano, doprinose unutarnjem i vanjskopolitičkom napretku.
Sudionici sastanka su apostrofirali tri ključna pitanja koja se trebaju zajednički osigurati: euroatlantski put Bosne i Hercegovine, ekonomsku i socijalnu stabilnost u cilju osiguranja mira i sigurnosti, kao i osiguranje potpune ustavne jednakopravnosti konstitutivnih naroda i građana u Bosni i Hercegovini.
BiH
Zašto BiH povećava kvote za strane radnike kad ima oko 300.000 nezaposlenih?!

I dok se sve glasnije govori o nedostatku radne snage u BiH, podaci pokazuju da je u našoj zemlji sve više nezaposlenih. Iz Saveza samostalnih sindikata BiH tvrde da bh. gospodarstvo ne može dopustiti luksuz da, uz nekoliko stotina tisuća nezaposlenih, uvozi strane radnike, na čemu poslodavci uporno inzistiraju.
Krajem siječnja u BiH je na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja bilo oko 300.000 osoba. U istom mjesecu poslodavci su zavodima i službama zapošljavanja u BiH prijavili 2161 potrebu za zapošljavanjem novih radnika. Postavlja se pitanje kako domaći poslodavci među više od 300 tisuća nezaposlenih osoba ne mogu pronaći radnike, već se radna snaga mora uvoziti.
Problem je puno drugačije prirode u pronalasku radne snage na domaćem tržištu rada. Poslodavci imaju problem pronaći osobe koje im trebaju iz određenih oblasti i djelatnosti ili problem kada uvezu radnu snagu i dobiju tu suglasnost da to često bude samo jedna postaja u prolazu – rekla je Helena Lončar, ravnateljica Federalnog zavoda za zapošljavanje.
Sindikati ogorčeni uvozom radne snage
Smatramo da je totalni nonsens da uz toliki broj nezaposlenih mi posežemo za uvozom stranih radnika. Mislim da je to jedan od pokazatelja kako se ne treba odnositi prema državi i o kakvom se nepatrijatizmu radi – izjavio je Adis Kečo, šef Službe Saveza samostalnog sindikata BiH. Očigledno je da nedostaje jeftine radne snage i da se poslodavci ne mogu pomiriti s činjenicom da uz njihov profit moraju rasti i standardi života radnika. Očito je da radnici za svoj rad traže više nego što su poslodavci spremni ponuditi.
Ključ cijele priče je u tim primanjima radnika, u tim plaćama. Poslodavci konačno trebaju shvatiti da se trebaju odreći dijela svoje zarade kako bi taj dio preusmjerili u džepove radnika i tako imali kvalitetnijeg radnika, zadovoljnijeg i u konačnici bolji i kvalitetniji proizvod koji će mu omogućiti bolji plasman na tržištu – rekao je Kečo. Mnogi su upozoravali na masovna otpuštanja i zatvaranja tvrtki kada je Vlada Federacije BiH prvi put u 20 godina donijela odluku u korist radnika i odlučila da minimalna plaća bude 1000 KM. Iz sindikata naglašavaju da je jedan od zahtjeva radnika da budu adekvatno plaćeni za urađeni posao.