Svijet
Damir otkrio: Koliko zarađujem mjesečno kao vozač kamiona u Njemačkoj
Damir Lenart, vozač kamiona koji je preselio u Njemačku i koji svakodnevno objavljuje sa svojom obitelji iskustva života u Njemačkoj, odlučio je podijeliti sa svojim pratiteljima koliko točno zarađuje kao koodinator u jednoj tvrtki. Kako je kazao, njegova supruga i on mogu ”samo sanjati” o takvoj zaradi u Kutini, naglašavajući kako vozači kamiona u Njemačkoj, ako pokažu da znaju posao, imaju šanse zaraditi jako dobro.
Kad se odradi cijeli mjesec, firma zna koliko točno treba isplatiti, a plaća se isplaćuje nekoliko dana prije početka mjeseca, i to kroz dvije uplate, prepričava. Damir je ispričao kako je u njegovom slučaju to bilo da je 24. siječnja dobio 1.000 eura, a ostatak od 2.260 eura je dobio 8. veljače. Isto je bilo i u mjesecima kasnije, s time da je plaća zbog broja odrađenih sati varirala, a najviša je bila u lipnju – ukupno 3.841 eura. U svibnju, navodi Damir, nije puno radio te je dobio nešto nižu plaću, 2.845 eura.
Crna kronika
MORH: U vojarni u Požegi iznenada preminuo polaznik Temeljne časničke izobrazbe
Pripadnik Oružanih snaga koji je bio polaznik Temeljne časničke izobrazbe iznenada je sinoć preminuo u vojarni u Požegi, izvijestilo je u subotu ujutro Ministarstvo obrane, prenoseći sućut ministra i načelnika Glavnog stožera obitelji i prijateljima.
Pripadnik Oružanih snaga, pozornik (1994.) preminuo je u vojarni “123. brigade HV”.
Nakon provedene obuke, pozornik je zajedno s još jednim polaznikom otišao na trčanje unutar vojarne, pozlilo mu je i izgubio je svijest. Odmah mu je pružena liječnička pomoć, ali nakon neuspjele reanimacije, nažalost, utvrđena je smrt pozornika, kažu u MORH-u.
Sućut obitelji, kolegama i prijateljima preminulog pozornika izrazili su potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić te načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general-pukovnik Tihomir Kundid.
Svijet
Jako nevrijeme pogodilo Dalmaciju: Bujice, tuča, odroni, olujni udari vjetra
Nevrijeme koje je tijekom četvrtka zahvatilo sjeverni Jadran, u noći na petak proširilo se na veći dio Dalmacije. Oko ponoći grmljavinsko nevrijeme zahvatilo je šire splitsko područje. Olujni udari vjetra dosezali su gotovo 80 km/h, jugo je naglo okrenulo na tramontanu.
U Kaštel Lukšiću jedno se stablo odlomilo pod udarima vjetra, ali srećom po automobile ispod njega, velike grane ovog stabla zapele su na okolnoj zgradi, pa nije bilo oštećenja na autima.
Do 3 sata u noći najviše kiše dobio je Rivanj u zadarskom arhipelagu, čak 108 litara po metru kvadratnome, više od mjesečnog oborinskog prosjeka. Susak je dobio 65 litara, a slijede Zadar 45, Ljubitovica 43, Solin 42, Poljica 41, Kaštel Gomilica 37, Split 3 34 itd.
Velike količine oborina koje su pale u kratko vrijeme izazvale su mjestimične bujice, a potoci su se s Kozjaka slijevali kaštelanskim ulicama.
Osobito oprezni moraju biti vozači na područjima od Žrnovnice do Gornjeg Sitnog jer je obilna kiša izazvala manje odrone uz cestu. Ovom dionicom smo noćas i sami prišli, a svako malo na cestu padne pokoji kamen.
Uz vjetar i oborine, fronta je ponegdje, kao na šibenskom području donijela i nešto tuče, no posvuda je osjetno osvježilo. Primjerice, Šibenik je kasno sinoć mjerio samo 17 stupnjeva, a Split 18. Na Zvjezdanom selu Mosor temperatura je pala na 15, Na Velikom Kablu 11, s najviši vrh Hrvatske, Sinjal na Dinari, mjerio je 9 stupnjeva Celzijusa.
Vrijeme će se tijekom petka i u dane vikenda stabilizirati, no nova još jača promjena vremena očekuje nas u ponedjeljak. Bit će to uvod u pravi jesenski tjedan.
Svijet
Bosanka (52) vraćena u BiH sa aerodroma u Memingemu: Nije mogla predočiti koliko novca ima
Pripadnici granične policije Njemačke vratili su putnicu iz Bosne i Hercegovine (52) jer nije mogla da predoči dokaz da ima dovoljno novca za ostanak u Njemačkoj.
Kako prenose Nezavisne, ona je doputovala iz BiH na aerodrom u Memingenu, ali nije uspjela da prođe kontrolu na kontrolnom punktu jer nije imala dovoljno novca.
Inače, kada je riječ o ulasku u zemlje EU, na zahtjev granične policije morate predočiti da kod sebe imate određenu sumu novca po danu ostanka u zemlji.
Ovo je, inače, propis koji mnogi zanemaruju.Nakon što su joj postavili još neka dodatna pitanja, kao što je razlog njene posjete Njemačkoj, putnica iz BiH je dala prilično kontradiktorne odgovore.Na kraju su policijski službenici odlučili da joj odbiju ulazak u zemlju i ona je prvim letom vraćena u BiH.
Gospodarstvo
Sezona na Jadranu: Obećani uvjeti rada daleko od stvarnosti
Iz godine u godinu tisuće radnika dolaze na obalu u potrazi za boljom zaradom, a pojam sezone u Hrvatskoj mnoge asocira samo na jedno – dobru zaradu.
Internet je zadnjih mjeseci prepun sezonskih oglasa u kojima se može pronaći posao iz gotovo svake struke i profesije, a mnoge najčešće privuku obećavajući radni uvjeti. Slobodan dan, visoke plaće, udoban smještaj i osigurani obroci zvuče odlično na papiru, no realnost je nerijetko upravo suprotna, piše JUGinfo.
Od izrabljivanja do niskih plaća
Dovoljno je malo istražiti društvene mreže i forume kako bi se shvatilo da su puni pritužbi radnika koji dolaze na rad širom juga Hrvatske i Dalmacije. Jedna stvar je sigurna, a to je da gotovo nikada dogovor neće izgledati onako kako je zamišljeno na početku. Ima svega, od prijevara do izrabljivanja, niskih plaća te neadekvatnih uvjeta u smještajima.
Radije bih da mi daju 300 eura veću plaću, pa da od te razlike uložim u šator i madrac. Kad vam kažu da vam nude smještaj, dobro se raspitajte kakav je to smještaj i kakav točno obrok će vam dati, istaknuo je jedan radnik na Redditu koji je sezonu odlučio raditi na Lastovu.
“Pa gledam plaće po oglasima, one iznose oko 6500 kuna bruto! Ako i to… kakve laži i obmane.”, “Za 700 eura mogu i doma raditi,” samo su neke od kritika sezonskih radnika.
Kako bi problem shvatili iz prve ruke ekipa s JUGinfo razgovarala je s nekoliko studenata i sezonaca iz Dubrovnika.
Radila sam u jednom dućanu, radilo se baš previše, nekad i po deset sati. Uvjeti su bili katastrofa, u tih deset sati imala sam samo pola sata pauze koja se doslovno računala u minutu. Ekipa također nije bila najbolja, svi su bili nešto stariji od mene i na kraju dana sav posao padao je na mene. Ali to nije ništa novo, znam jako puno ljudi koji imaju slična iskustva, ispričala je jedna studentica koja je radila u poznatom lancu maloprodaje.
Problemi sa šefovima
No, to nije jedini slučaj izrabljivanja u trgovinama na malo. Jedan student ispričao je kako je najviše muka mučio ne s poslom nego sa šeficom.
Smjene je uvijek namještala tako da ona radi ujutro, a mi ostali u poslijepodnevnim satima, istaknuo je to kao najveći problem te dodao kako je šefica poludjela kada je dao otkaz. Napravila je scenu, govori nam on, i vrištala kako je nezahvalan.
Ipak, studenti često izdrže taj pritisak jer im je zarada potrebna, a s istim problemom susreću se i sezonci.
Mjesec dana trpjela sam psihičko maltretiranje, dok se doslovno nisam rasplakala i dala otkaz. Šefica me od početka svaki dan nadgledala preko kamere i zivkala svakih 15 minuta, pa se nije moglo ni predahnuti. Kasnije sam shvatila da nije riječ samo o meni, dosta bivših radnika doživjelo je sličan tretman pa se nikad nisu ni vraćali raditi tamo, rekla je jedna sezonska radnica koja se zaposlila u povijesnoj jezgri.
Unatoč svemu, mnogi sezonski radnici vraćaju se na more svake godine, nadajući se boljem iskustvu, no čini se da su iz godine u godinu uvjeti sve gori jer poslodavci nastoje ostvariti što veći profit uz što manje ulaganja u kvalitetu radnih uvjeta i zadovoljstvo radnika. Svima je jasno da bez sustavnih promjena i ozbiljnog nadzora nad radnim uvjetima problem ostaje isti, a sezonski radnici će i dalje biti suočeni s nepravdom i sukobima.
Politika
Grlić Radman: Zabrinut sam zbog učestalih napada na hrvatske novinare u BiH
Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman objavio je na svom facebook profilu kako Republika Hrvatska podržava Plan djelovanja UN-a za sigurnost novinara i pitanje nekažnjavanja te kosponzorira rezoluciju Vijeća za ljudska prava UN-a o sigurnosti novinara.
– Zabrinut sam zbog učestalih pritisaka na hrvatske novinare od strane trećih aktera u zemljama Jugoistočne Europe, uključujući u Bosni i Hercegovini. Sloboda govora i izražavanja te sloboda tiska temeljne su demokratske vrijednosti koje njeguje Republika Hrvatska – poručio je Grlić Radman.
Naveo je kako odbacuje sve vrste pritisaka na novinare i da se zalaže za osiguravanje slobode novinarske misli i izražavanja, za njihova temeljna ljudska i građanska prava, sukladno akcijskim planovima UN-a i rezolucijama Vijeća za ljudska prava UN-a.
– Ključno je jamčiti slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara, posebno osiguravanjem odgovarajućeg pravosudnog odgovora na slučajeve prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim djelatnicima – objavio je Grlić Radman na svom facebook profilu.
Muzika
Bijelo dugme održalo koncert u Splitu, sve je bilo dobro dok nisu zapjevali ‘Pljuni i zapjevaj’
Kultni sarajevski bend Bijelo dugme održao je u subotu navečer veliki povratnički koncert u Splitu. Zabavljali su brojne obožavatelje mnogim hitovima koje su snimili tijekom dugogodišnje karijere, a tijekom jedne pjesme publika nije bila baš najoduševljenija.
S pozornice se počela oriti ‘Jugoslavijo na noge’, koju je izveo Alen Islamović, dok je na velikom ekranu iza benda bila prikazana zastava bivše republike.
Reakcije publike bile su podijeljene. Dok su jedni pjevali s Alenom uglas, drugi su negodovali i počeli zviždati, prenosi Slobodna Dalmacija.
– Totalno neočekivano, ovi pismu nisu pivali sto godina – čulo se iz publike.
Ovo su stihovi pjesme:
‘Pljuni i zapjevaj! Pljuni i zapjevaj, moja Jugoslavijo! Matero i maćeho, tugo moja i utjeho.
Moje srce, moja kućo stara, Moja dunjo iz ormara, Moja nevjesto, moja ljepotice,
Moja sirota kraljice, Jugo, Jugice…’
Gotovo 20 godina publika je čekala povratak legendarnog sarajevskog benda Bijelo dugme na pozornicu. Mnogi još pamte njihove koncerte iz 2005. godine, kad su pjevali pred zagrebačkom, sarajevskom i beogradskom publikom, a tad ih je uživo slušalo više od 200.000 ljudi. Nakon punih 19 godina vratili su se sa slavljeničkom turnejom ‘Doživjeti stotu’.
Svijet
Svjetske burze porasle, očekuje se smanjenje kamatnih stopa
NA SVJETSKIM su burzama cijene dionica porasle i prošloga tjedna, trećega zaredom, jer ulagači vjeruju da će američka i europska središnja banka u rujnu smanjiti kamatne stope, što bi trebalo podržati rast gospodarstava.
Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna ojačao 0,9 posto, na rekordna 41.563 boda, dok je S&P 500 porastao 0,25 posto, na 5.648 bodova. Nasdaq indeks oslabio je, pak, 0,9 posto, na 17.713 bodova.
U prvoj polovici tjedna trgovanje je bilo vrlo nesigurno jer su ulagači bili nervozni uoči objave kvartalnog poslovnog izvješća Nvidie, koje je moglo znatno utjecati na smjer tehnološkog sektora.
BDP SAD-a porastao u drugom tromjesečju
Najveći svjetski proizvođač čipova za umjetnu inteligenciju objavio je izvješće u srijedu, a premda su rezultati bili bolji nego što su analitičari očekivali, cijena dionice Nvidie pala je više od 6 posto.
Ipak, to nije povuklo cijeli tehnološki sektor, kako su se ulagači plašili. Podršku tržištu pružili su, pak, podaci o snažnijem nego što se očekivalo rastu američkog gospodarstva.
Prema drugoj procjeni, bruto domaći proizvod (BDP) SAD-a porastao je u drugom tromjesečju 3, a ne 2,8 posto, koliko je pokazivala prva procjena.To je učvrstilo uvjerenje ulagača da će najveće svjetsko gospodarstvo izbjeći recesiju, unatoč povišenim kamatnim stopama.
Inflacija u SAD-u postupno popušta
Podršku tržištu pruža i uvjerenje ulagača da će američka središnja banka u rujnu smanjiti kamatne stope, prvi put nakon višegodišnjeg zaoštravanja monetarne politike.
Inflacija u SAD-u postupno popušta, rast gospodarstva se usporava, a tržište rada, pokazuju posljednji podaci, nije tako snažno kao što se mislilo.
Zbog toga na tržištu prevladava stav da će Fed u rujnu smanjiti kamate za 0,25 postotnih bodova.
Zahvaljujući tome, S&P 500 indeks nadoknadio je krajem tjedna gubitke iz prvog dijela tjedna, dok je Dow Jones u petak dosegnuo novu rekordnu razinu.
Europski STOXX 600 indeks na rekordnoj razini
I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,6 posto, na 8.376 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 1,5 posto, na 18.906 bodova, a pariški CAC 0,7 posto, na 7.630 bodova.
Stoxx 600 indeks vodećih europskih dionica porastao je u kolovozu 1,3 posto, pa je u petak dosegnuo rekordnu razinu.
To se zahvaljuje popuštanju inflacijskih pritisaka u eurozoni, što je podržalo očekivanja da će Europska središnja banka u rujnu ponovno smanjiti ključne kamatne stope.
Politika
Petero kandidata u utrci za predsjednika hrvatskog SDP-a
Središnja izborna komisija SDP-a objavila je u petak navečer liste kandidata za predsjednika SDP-a te za članove Predsjedništva stranke koji će se birati 14. rujna, po načelu jedan ‘čovjek- jedan glas’.
Od šest najavljenih kandidatura za predsjednika stranke SDP-ova središnja izborana komisija (SIK) nije prihvatio samo onu gradonačelnika Makarske Zorana Paunovića, jer mu nedostaje 11 dana za punih pet godina stranačkog staža, što je jedan od uvjeta za kandidaturu, javila je Hina.
Tako će se za nasljednika Peđe Grbina na mjestu čelnika stranke boriti dosadašnji potpredsjednici – Siniša Hajdaš Dončić i Ranko Ostojić, potpredsjednica stranačkog Foruma žena Sanja Major, nekadašnji SDP-ov ministar rada Mirando Mrsić i načelnik općine Kalnik Mladen Kešer.
Članovi stranke birat će i Predsjedništvo SDP-a koje ima 17 članova, uz predsjednika koji je član po položaju, a koje je najviše stranačko tijelo između dvije sjednice Glavnog odbora.
U Predsjedništvo će se po zip modelu birati dvoje kandidata, odnosno, muškarac i žena, iz svake izbornih/područnih jedinica, a četvero kandidata s najvećim osvojenim brojem glasova postaju potpredsjednici tako da će njihova mjesta članova Predsjedništva upotpuniti iza njih najbolje plasirani kandidati.
Za 17 mjesta u Predsjedništvu stranke zainteresirano je 37 kandidata, od kojih je većina bila i u članstvu aktualnog Predsjedništva, ali su se javili i neki stranački veterani poput primorsko-goranskog župana Zlatka Komadine.
Ponovnu kandidaturu za mjesto u Predsjedništvu istaknuli su i dosadašnji potpredsjednici Biljana Borzan, Sabina Glasovac i Rajko Ostojić, dok četvrti potpredsjednik Siniša Hajdaš Dončić se za članstvo u tom tijelu nije istaknuo, već se natječe za mjesto predsjednika stranke, a slovi za favorita u predsjedničkoj utrci.
U Predsjedništvo će ući i glavni tajnik stranke kojeg će izabrati Glavni odbor, a to tijelo od 103 člana, također po načelu ‘jedan član-jedan glas’ birat će se u 15 županijskih organizacija.
Politika
Plenković o Milanoviću: Onu sramotu moramo makniti sa Pantovčaka
Premijer Andrej Plenković komentirao je u petak izjave predsjednika Zorana Milanovića o predsjedničkim izborima i korištenju vojnih resursa te poručio da je Milanović prevarant kojeg treba maknuti s Pantovčaka i da će ga HDZ-ov kandidat Dragan Primorac pobijediti na izborima.
“Dugo nije bilo teško poraženog kršitelja Ustava kojeg smo pomeli s političke scene nakon što je izvršio državni udar uoči parlamentarnih izbora, očito sada kada dolazi jesen i kad se vozao vojnim resursima nastoji prebaciti to na nekog drugog. To da se ja vozim avionom od Gorice do Dugog Sela je teška laž”, odgovorio je premijer Milanoviću u Virovitici, gdje je prisustvovao sjednici Županijske skupštine Virovitičko-podravske županije.
Milanović je ranije, govoreći o svom korištenju vojnih helikoptera, rekao da ga cijelo ljeto prevoze ruskim helikopterima, a ne Black Hawkovima a da “Plenković leti avionom, koji je deset puta skuplji, iz Gorice u Dugo Selo sa stranačkom ekipom”.,
Vladin avion se koristi transparentno, može ga se pratiti na radaru, svaki let je objavljen, koristi se samo službeno i za putovanja u Hrvatskoj iznimno rijetko, uzvratio je Plenković.
“Oni koji kažu da je korištenje vojnih resursa za vožnju štićenih osoba u privatnim aktivnostima normalno i da helikopteri ionako moraju letjeti, rade debile od hrvatske javnosti. Za korištenje vojnih helikoptera nema nikakve potrebe. Što je Audi A8 slab? To je čista bahatost”, kazao je.
Plenković o Milanoviću: Tu sramotu treba maknuti s Pantovčaka
Dok Milanović naglašava da je on brana HDZ-u, Plenković poručuje kako je upravo obrnuto – da je HDZ brana bahatluku, primitivizmu, divljaštvu, nekulturi.
“Tu sramotu treba maknuti s Pantovčaka da konačno institucije normalno funkcioniraju. Ovi su izbori (predsjednički izbori u prosincu) zapravo za to da konačno Hrvatsku vratimo u normalu, da dođu suvisli, ozbiljni ljudi, koji će sjesti za stol, dogovarati se, raditi u interesu Hrvatske, a ne netko tko ima proruske stavove u najvećoj svjetskoj krizi”, rekao je nazvavši Milanovića prevarantom.
Tvrdi da će ga pobijediti kandidat HDZ-a za predsjednika Republike Dragan Primorac.
“Važno je da Milanović to polako počne shvaćati. Za razliku od njega Primorac je ozbiljan čovjek s kojim možete sjesti za stol, koji ima međunarodnog iskustva, bio je ministar, koji se realizirao u svim svojim područjima, dolazi zreo u ovu bitku i siguran sam da će se ponašati odgovorno i neće politički dijalog svesti na ulicu, pijančevanje u birtijama. To je Milanovićev nivo. I sigurno neće Hrvatsku gurati prema Moskvi nego u zapadni krug, gdje i pripada”, poručio je Plenković.
Milanović je pozvao na sazivanje Vijeća za obranu oko uvođenja vojnog roka, naglasivši kako ga Vlada ne može uvesti bez njegove suglasnosti i dogovora s njim, a premijer ističe kako ima i drugih načina da se ta tema iskomunicira s njim.
“Ideju o osam tjedana vojnog roka razvijaju stručnjaci u Ministarstvu obrane, kad program bude kompletiran poslat će mu na uvid. Nije to stvar da bi bilo tko radio nešto jer mu se nešto radi ili kontra neke procedure. Nije realno nekome tko vas naziva nacističkom strankom odazivati se na sastanke”, dodao je.
O izborima u DP-u: Važno je da su i Penava i Radić naglasili da će čvrsto podržavati Vladu i većinu
Upitan ima li favorita na sutrašnjim unutarstranačkim izborima u Domovinskom pokretu između Ivana Penave i Marija Radića, Plenković je ponovio da se ne miješaju u unutarstranačke procese drugih.
“Gledamo i promatramo, jedino bitno je da su i Penava i Radić vrlo jasno u komunikaciji sa mnom, koja se odvijala ovih dana, naglasili da kakvi god scenariji bili da će čvrsto podržavati Vladu i većinu. Poštujemo svačiji stranački legitimitet, naša suradnja s članovima Vlade iz DP-a je odlična”, rekao je Plenković.