Očekuje se da, uslijed ozbiljnog poremećaja domaće potražnje i ponude, trgovine i financija, ekonomska aktivnost naprednih ekonomija doživi pad za sedam posto u 2020. godini. Očekuje se da ove godine nova tržišta i ekonomije u razvoju (EMDE) dožive pad za 2,5 posto, što je prvo smanjenje na nivou ove grupe u posljednjih najmanje šezdeset godina. Također se očekuje i pad dohotka po glavi stanovnika za 3,6 posto zbog čega će se milijuni ljudi ove godine suočiti sa ekstremnim siromaštvom.
Najteže su pogođene one zemlje u kojima je pandemija bila najteža i koje se u velikoj mjeri oslanjaju na globalnu trgovinu, turizam, izvoz roba i vanjsko financiranje. Mada će se jačina udara razlikovati od regije do regije, sva nova tržišta i ekonomije u razvoju imaju ranjivosti koje su pojačane uslijed vanjskih šokova. Pored toga, prekidi u pristupu školovanju i primarnoj zdravstvenoj zaštiti vjerovatno će imati dugotrajne efekte na razvoj ljudskog kapitala.
“Ovo je veoma zabrinjavajuće, jer će kriza vjerovatno ostaviti dugotrajne posljedice i dovesti do krupnih globalnih izazova”, kazala je potpredsjednica Svjetske banke za ujednačen rast, financije i institucije Ceyla Pazarbasioglu i dodala:
“Prva stavka na dnevnom redu je rješavanje hitnih globalnih zdravstvenih i ekonomskih pitanja. Uz to, globalna zajednica se mora ujediniti kako bi se pronašao način za snažniji oporavak, kako bi izbjegli da se još veći broj ljudi suoči sa siromaštvom i nezaposlenošću.”
Prema osnovnoj prognozi, pod pretpostavkom da se pandemija povuče dovoljno da se omogući ukidanje domaćih mjera za ublažavanje do sredine godine u naprednim ekonomijama i nešto kasnije u EMDE, da se globalna prelijevanja smanje u drugoj polovini godine, te da poremećaji na financijskim tržištima ne budu dugotrajni, prognozira se da će se globalni rast vratiti na 4,2 posto u 2021. godini, odnosno na 3,9 posto za napredne ekonomije i 4,6 posto za EMDE.
Međutim izgledi su veoma neizvjesni, a preovlađuju negativni rizici uključujući mogućnost produženog trajanja pandemije, financijskog preokreta i povlačenja iz globalnih trgovinskih veza.
Negativni scenario bi mogao dovesti do pada globalne ekonomije za čak osam posto ove godine, nakon čega bi uslijedio spori oporavak u 2021. godini, od tek malo iznad jedan posto sa smanjenjem proizvodnje u EMDE za skoro pet posto ove godine.
Prognozira se da će ekonomija SAD-a ove godine doživjeti pad za 6,1 posto, kao odraz poremećaja koji se dovode u vezu sa mjerama za uspostavljanje kontrole nad pandemijom.
Očekuje se pad proizvodnje u euro-području za 9,1 posto u 2020. godini, pošto je aktivnost bila teško pogođena širenjem bolesti. Očekuje se pad ekonomije Japana za 6,1 posto budući da su preventivne mjere usporile ekonomsku aktivnost.
